NEMINOVNA BUDUĆNOST, BLIŽA ILI DALJA: Ovo su argumenti za i protiv samovozećih automobila

Drumski saobraćaj je jedna od oblasti u kojoj regija prilično zaostaje za razvijenim svetom, pa je priča o samovozećim automobilima za mnoge od nas na nivou znanstvene fantastike. Ipak, suvremeni trendovi u auto-industriji pokazuju da se najveći svjetski proizvođači, ali i IT kompanije uveliko pripremaju za budućnost u kojoj će o postupcima u vožnji automobila odlučivati kompjuteri, a ne ljudi koji se nalaze u tim vozilima.

  • Auto

  • 24. Dec. 2017  

  • 0

Jedan od razloga koji najčešće navode zagovornici uvođenja autonomnih vozila u saobraćaj je veća bezbjednost na putovima. 

U teoriji, kada bismo svi odjednom prešli na "automobile bez vozača", eliminirale bi se saobraćajne nezgode izazvane ljudskim faktorom (praktično, skoro sve), pa ne bi bilo ni povrijeđenih ni poginulih u drumskom saobraćaju. 

Statistika kaže da svake godine u nezgodama u koje su uključena drumska vozila širom svijeta, život izgubi 1,3 milijuna ljudi, što je oko 3,3 tisuće dnevno. Pored toga, između 20 i 50 milijuna njih pretrpi povrede koje ostave privremene ili trajne posljedice. 

Ako bi samovozeći automobili doprinijeli da se ovi brojevi drastično smanje, već bi opravdali svoje postojanje. 

Osim veće bezbjednosti, autonomna vozila trebala bi utjecati i na smanjenje saobraćajnih gužvi te dovesti do manje potrošnje energetskih resursa, jer će kompjuter svakako razumnije i ekonomičnije "voziti" u poređenju s čovjekom (bez obzira na to koje se pogonsko gorivo koristi - struja, vodik ili nešto treće). 

Ovo su samo neke od prednosti koje se najčešće navode u prilog "automobilima bez vozača". Ali, postoje i mnoge druge. 

Britanski Financial times (FT) svojevremeno je objavio tekst o ovoj problematici u kome se ističu brojne koristi koje bi donio ovakav vid saobraćaja. 

FT navodi da bi vozila bez vozača, koja za orijentaciju prilikom kretanja koriste GPS, razne kamere i senzore, bila idealno individualno ili porodično prijevozno sredstvo. Takav automobil mogao bi vas odvesti na posao, a zatim se samostalno parkira u obližnjoj javnoj ili kompanijskoj garaži. 

On bi se također, tijekom radnog vremena, mogao odvesti do vaše kuće, pokupiti djecu, odbaciti ih do škole, a zatim se vratiti do vašeg radnog mjesta

Ovo je samo jedan od primjera kako bi autonomna vozila u budućnosti mogla transformirati živote ljudi, način obavljanja poslova, pa čak i utjecati na izmjene u urbanizmu i izgradnji ljudskih naseobina i saobraćajnica. 

Također, mladi ljudi koji još uvijek nisu obučeni za vozače ili nemaju dovoljno iskustva u vožnji, ne bi bili uskraćeni za korištenje individualnog prijevoznog sredstva, kao što je automobil. Čak ne bi ni morali ići u auto-školu. 

Autonomna vozila koja se mogu rentirati mogla bi smanjiti ili ukinuti potrebu za posjedovanjem sopstvenog automobila kod većine ljudi. Zašto bi, recimo, netko kupovao automobil koji bi stajao ispred kuće kad god se ne vozi, kada bi pomoću smartfona mogao u najkraćem roku iznajmiti isto takvo vozilo i koristi ga samo onda kada mu je potrebno, piše FT. 

Ovaj list dotakao se i tradicionalne britanske teme (koja nije strana ni nama u BiH), a to je posJeta pubovima (kafićima, noćnim klubovima...), nakon čega slijedi vožnja u alkoholiziranom stanju. 

Ljudi će se moći voziti u autonomnim vozilima bez bojazni jesu li popili "koju kapljicu više", jer na kraju krajeva oni nisu ti koji će voziti automobil. 

FT ide tako daleko i predviđa mogućnost da korisnici ovakvog vida prijevoza mogu spavati dok prelaze veće međugradske distance te se na taj način odmarati, ako su prinuđeni da voze noću. 

Također, ljudi koji zbog nekog zdravstvenog ili bilo kakvog drugog ograničenja nisu u stanju upravljati automobilom, ne bi bili diskriminirani, već bi mogli koristiti autonomna vozila kao i svi ostali.

 

Imaju li onda negativnih strana i što ih "koči"?

 

 

Foto: Mercedes

 

Sa svoje strane, protivnici autonomnih vozila iznose brojne kontraargumente, a kao jedan od glavnih ističe se uskraćivanje zadovoljstva koje predstavlja upravljanje motornim vozilom.


Ovaj strah je vjerojatno opravdan, jer, dok bi u prelaznoj fazi uvođenja "automobila bez vozača" čovjeku bila ostavljena opcija da preuzme volan kad to poželi, u jednom trenutku bi manualne komande za upravljanje bile ukinute, pa bi riječ "vozač" izgubila svoje osnovno značenje. 

Pretpostavlja se da bi ljubiteljima automobila i vožnje tada bila na raspolaganju mogućnost da na saobraćajnicama zatvorenog tipa, poput trkačkih staza, iznajme vozilo i uživaju u svom hobiju. 

Ipak, uvođenje autonomnih vozila više će pogoditi vozače profesionalce (kamiondžije, taksiste, vozače autobusa...), koji bi mogli ostati bez posla i egzistencije, nego amatere za volanom. 

Još jedan sporni detalj u vezi sa budućim "automobilima bez vozača" je zloupotreba od strane hakera. 

Sve veća kompjuterizacija automobila i povezanost sa Internetom već su doveli do realne opasnosti od napada hakera tijekom vožnje, a ovaj problem postat će samo veći kada automobili jednog dana budu potpuno automatizirani. 

Tu su i brojne hipotetičke moralne dileme koje treba riješiti, poput pitanja što bi se desilo kada bi auto bez vozača naišao na grupu pješaka koji prelaze ulicu i kada bi jedini način da ih izbjegne bio da skrene s puta i tako ubije putnike koje vozi. 

Također, i dalje postoje tehnološke prepreke koje samovozeći automobili trebaju prevazići, kao što je pouzdano prepoznavanje i "čitanje" vertikalne i horizontalne saobraćajne signalizacije u svim vremenskim uslovima, pa i onom ekstremnim (po pljusku, snijegu, magli...). 

Osim toga, programeri i inženjeri koji rade na ovim projektima moraju tijekom testiranja vozila proći kroz sve zamislive (i nezamislive) scenarije koji se mogu javiti u realnom životu. 

Ipak, prije svih drugih prepreka, potrebno je postaviti pravne preduvjete za uvođenje autonomnih vozila i stvoriti zakonski okvir za ovaj vid saobraćaja. Zakon treba regulirati i pitanje odgovornosti, u slučaju da nešto pođe naopako, oko čega se najviše lome koplja. 

Mnoge države već su načinile mali korak u tom pravcu tako što su legalizirale testove samovozećih automobila na javnim putovima.

 

Ako su zaista neminovni, kada će stići na putove?

 

Doba samovozećih automobila možda i nije tako daleko. Neki kažu da nas od njega dijeli desetak, drugi dvadesetak godina, treći pak smatraju da takva vozila ipak neće stići baš brzo na ceste. 

Ipak, svi se slažu da je tema veoma kompleksna i da će, pored mnogih prednosti, pojava ove vrste vozila otvoriti nova, brojna pitanja i nedoumice. 

U međuvremenu, nama u BiH, koja je od problematike autonomne vožnje udaljena znatno više nego što je to slučaj sa razvijenim zemljama, preostaje mukotrpan zadatak da izgradimo započetu putnu mrežu za "obične" automobile kojima još uvijek upravljaju vozači, da na postojećim putovima zakrpimo rupe i, što je najvažnije, da povećamo bezbjednost smanjivanjem broja prekršaja i udesa, kako bismo sačuvali živote učesnika u saobraćaju.

 

 

 

(B92 / SB)

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...