U SUSRET BOŽIĆU: Danas je Badnjak, katolici ga obilježavaju na tradicionalan način

Badnjak je dan neposredne pripreme za Božić. U kršćanskom kalendaru Badnjak je dan koji prethodi blagdanu Božića, rođenja Isusa Krista.

  • Društvo

  • 24. Dec. 2017  24. Dec. 2017

  • 0

Kulminacija je to intenzivne pripreme za Isusov dolazak na zemlju u dječjem obliku koje je počelo još prije četiri sedmice, na prvu nedjelju došašća ili adventa.

 

Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, kiti se božićno drvce, peku se kolači.

 

Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede meso, iako Katolička crkva post ne smatra obaveznim.

 

Tradicija

 

Badnjak je također ime za drvo, panj koji se, prema tradiciji, palio na ognjištu uoči Božića.

 

Kulminacija priprema za blagdan Božića bit će mise polnoćke koje se služe u svim crkvama u ponoć ili sve češće dječje polnoćke u 20 sati kako bi najmlađi vjernici sa svojim roditeljima doživjeli euharistijsku svečanost rođenja maloga Isusa.

 

Badnji dan ili Badnjak, a posebno badnja večer, bogati su običajima i folklornim sadržajima.

 

Ime Badnjaka povezano je s riječju “bdjeti” (stsl. bad) budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje.

 

Zbog samog običaja bdijenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom.

 

Običaji

 

Običaj je i sjećanje na preminule ukućane te molitva za njih. Vrhunac toga bdijenja jest proslava polnoćke.

Upravo s bdijenjem povezan je niz običaja: unošenje drva badnjaka koje gori na ognjištu tu noć i poslije, zatim božićne svijeće, jedna ili tri, redovno povezane trobojnicom.

 

Bdijenje počinje uvečer kad se porodica okuplja oko stola, i dalje s posnim jelima, i unošenjem badnjaka i slame kad, u nekim krajevima gdje žive katolici, domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić “Hvaljen Isus! Dobro vam došla badnja večer!”

 

Na taj pozdrav slijedi odgovor: “I s tobom zajedno!”

 

Uz donošenje panja badnjaka običaj je unositi i slamu, negdje tu slamu ne prostiru samo po tlu već je stavljaju i na stol pod stolnjak, a zatim slijedi večera s posebno biranim jelima.

 

Badnjak u gradu sačuvao je samo djelić seoskih tradicija, ali slavi se uz bor, kućne jaslice, uz pjevanje ili slušanje božićnih pjesama i uz posebno spremljenu večeru.

 

Učešće na polnoćki toliko je uobičajeno kod svih Hrvata katolika da pokazuje opću svijest o nepobitnosti slavljenja Božića.

 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...