EVROPSKI MEDIJI O ARBITRAŽI: "Hrvatska se uživjela u ulogu žrtve, upravo doživljava vanjskopolitičku katastrofu"

Njemački dnevnik Sűddeutsche Zeitung (SZ) piše kako slijedi “Obračun u Istri” između dvije države jer su “nacionalisti s obje strane uspjeli zaustaviti sve pokušaje dogovora”. List ističe da se u Bruxellesu plaše kako bi situacija u Piranskom zaljevu mogla eskalirati ako se obje strane nastave inatiti, te da najgori scenarij nije izvjestan, ali nije ni nemoguć, s obzirom na povijest graničnog spora između Hrvatske i Slovenije.

  • Regija

  • 29. Dec. 2017  29. Dec. 2017

  • 1


SZ podsjeća da je sastanak premijera Mire Cerara i Andreja Plenkovića 19. prosinca u Zagrebu bio “posljednji pokušaj dogovora ovih dviju članica NATO-a i Europske unije”, ali da na njemu ni jedna strana nije htjela odstupiti od unaprijed zauzetih pozicija. Ističe se da su dvojica premijera na zajedničkoj press konferenciji jedan drugom uputili nepomirljive poruke: Cerar je rekao da Hrvatska “radi protiv civilizacijskih standarda i dobrosusjedskih odnosa”, dok je Plenković uzvratio da je za njega arbitražna odluka nepostojeća, a 29. prosinca “dan kao i svaki drugi”.

 

Postoji teoretska šansa da Europska komisija pokrene postupak protiv Hrvatske

 

Napominje se da su i Njemačka i Europska komisija pozvale obje države da prihvate arbitražnu presudu te da je potpredsjednik EK-a Frans Timmermans ponudio posredovanje “ako obje strane to žele”. Postoji i teoretska šansa da EK pokrene postupak protiv Hrvatske, jer ona u ovoj situaciji rubno krši europsko pravo.

SZ podsjeća i da su 2001. tadašnji hrvatski i slovenski premijeri postigli sporazum o razgraničenju, ali je “propao zbog hrvatskih nacionalista”, te konstatira da je ovaj granični spor samo jedan od mnogih koji su rezultat raspada Jugoslavije. Slovenija je pak kasnije blokirala ulazak Hrvatske u EU, te se “uz velike muke dogovorila arbitraža”. Hrvatska je iz nje pak istupila 2015., nakon što su objavljene snimke nedozvoljenih kontakata između nekih sudaca u arbitraži i slovenske strane, “što je Hrvatska iskoristila za napuštanje procesa”.

 

EU je naročito zabrinut da bi neriješena granična pitanja mogla izazvati niz blokada u procesu pristupa zemalja Zapadnog Balkana Europskoj uniji, te bi zato voljela da Slovenija i Hrvatska dogovorom riješe svoj spor. List se pita hoće li to biti moguće kada čak i neutralno posredovanje, kao u hrvatsko-slovenskom slučaju, nije dovelo do rješenja.

 

 

"Balkanska svađa oko granice"

Utjecajni portal Politico cijelu stvar naziva “balkanskom svađom oko granice” te predviđa da će se situacija od danas dodatno zakomplicirati. Citiraju slovenskog premijera Cerara koji je rekao da je hrvatsko nepriznavanje arbitraže “štetno za europski projekt” u regiji koja pati od brojnih etničkih tenzija. Ipak, nitko u Bruxellesu ne očekuje da će oko Piranskog zaljeva doista izbiti oružani sukob, ali misle da će biti nevolja. Jedan slovenski diplomat predviđa da će biti policijskih incidenata i nadvikivanja. Slovenci će vršiti i pritisak na EK da se direktnije uključi u situaciju, s obzirom na to da se arbitražni sporazum spominje u dokumentima koji su omogućili pristupanje Hrvatske Europskoj uniji.

 

Prema Politicu, Hrvatska se pak “ukopala” u poziciju u kojoj ne priznaje arbitražu, te Sloveniji prijeti diplomatskim notama. Hrvatski je stav da se EK nema što miješati u ovaj spor jer je odluka o implementaciji arbitražne presude samo na strankama u sporu, a Hrvatska implementaciju odbija.

 

Naročito oštar komentar objavio je vodeći švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), koji smatra da “cijela europska politika prema Balkanu ovisi o graničnoj svađi Slovenije i Hrvatske”. NZZ konstatira da ova situacija “otkriva nemoć EU-a”, koji ne može ništa učiniti ako na to nema pristanak obiju strana u sporu. Naglašava se da “Hrvatska odbija priznati presudu međunarodne arbitraže”, te da bi “u pitoresknom Piranskom zaljevu mogla zapuhati opasna oluja”.

 

“Višedesetljetna svađa je simptomatična za mnoge konflikte u toj regiji”, piše NZZ i podsjeća da je “Slovenija zloupotrebljavala svoje pravo veta” blokirajući ulazak Hrvatske u EU. S druge strane, Hrvatska se odbila vratiti u, od Slovenije kompromitirani arbitražni proces nakon što su problemi riješeni i krivci kažnjeni.

 

 

Hrvatsku je uništila "politička kasta koja se samo bavi nacionalnom simbolikom"

 

“Hrvatski su se političari zapravo odlučili granični spor koristiti za širenje konsternacija i stvaranje slike o Hrvatskoj kao žrtve”, smatra NZZ i onda poentira: “Sveto domoljubno zgražanje nije nikakva strategija niti garantira rezultate - baš suprotno. Vlada u Zagrebu je imala dvije godine da stvar odvede u dobrom pravcu, ali je to propustila kako bi dobila bodove na unutarnjopolitičkoj sceni. Hrvatskoj sada zbog toga prijeti vanjskopolitička katastrofa: Slovenija razmišlja o blokiranju ulaska Hrvatske u šengensku zonu, kao i o tužbi pred sudom EU-a. Hrvatska poza vječne žrtve tako se pretvara u samoispunjavajuće proročanstvo.”

NZZ nemilosrdno zaključuje da je sve to “otrov za zemlju koja ionako zastrašujuće zaostaje za ostatkom EU-a”, a sve to je rezultat “političke kaste koja se bavi simbolikom umjesto da se suoči s nizom vlastitih promašaja”.

 

Hrvatska ugrožava i europsku politiku u regiji, smatra NZZ, te dovodi Bruxelles u neugodnu situaciju.

 

“Rasplamsavanje nacionalizma u regiji koja ni danas nije provela suočavanje s posljedicama ratova iz devedesetih moglo bi biti jako opasno. Međunarodno posredovanje je zbog toga i dalje neizbježno za rješavanje prijepora, ali Bruxelles ima ograničena sredstva da se uključi u spor”, piše švicarski list i završava zaključkom da jedino što preostaje jest “nacionalistima jasno pokazati da je njihova nepametna politika kontraproduktivna”.

 

No, kao da je to ikad nacionaliste na Balkanu potaknulo da promijene svoju politiku koja vodi k sukobima.

 

 

(Index.hr/SB)

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...