ZNATE LI KO JE BIO MUSTAFA MULALIĆ? Četnički ideolog koji je do zadnjeg dana ostao uz Dražu Mihailovića

Tokom Drugog svjetskog rata bosanskohercegovački muslimani u različitim omjerima su se mogli naći u svim zaraćenim vojskama. Iako su istaknuti muslimanski pojedinci koji su učestvovali u partizanskom pokretu, s jedne, te ustaškom, s druge, dobro poznati, o muslimanima koji su bili dio četničkih snaga Draže Mihailovića se vrlo malo zna i govori. Najistaknutiji među njima bio je Mustafa Mulalić.

  • Mini market

  • 30. Dec. 2017  30. Dec. 2017

  • 0

Mustafa Mulalić rođen je 1896. u Livnu. Nacionalno opredijeljen kao Srbin, prije Drugog svjetskog rata bio je član Jugoslovenske nacionalne stranke (JNS) i njen poslanik (1931. i 1935. godine) u Skupštini Kraljevine Jugoslavije. Prije Aprilskog rata bio je administrator i saradnik lista „Sokolski glasnik“. Njemačku okupaciju dočekao je u Beogradu, gdje je živio. Tada se povezao sa nekim oficirima Draže Mihailovića, a zatim je otišao na Ravnu goru. Po dolasku u štab na Ravnoj gori postaje urednik lista „Ravna gora i ravnogorska misao“. Tokom cijelog rata bio je blizak s Dražom Mihailovićem, zadužen u prvom radu za pokušaj pridobijanja muslimanskog stanovništa u četnički pokret i njihove naknadne srbizacije. Ni brojni pokolji koje su četnici činili nad muslimanskim stanovništvom tokom čitavog rata, ni plan da se u okviru nove Jugoslavije formira etnički čista velika Srbija bez muslimanskog i hrvatskog stanovništva nisu uspjeli promijeniti stavove Mulalića. Čak ni činjenica da je već 1944. bilo definitivno jasno da će četnici završiti kao ratni gubitnici, nije mu bila dovoljno jak motiv da napusti Dražu.

 

Tako je Mustafa Mulalić iz Dražinog Centralnog nacionalnog komiteta, 7. marta 1944. pisao Ibrahimu Pjaniću iz Gračanice u Bosni:

 

''Neka se muslimani ne zavaravaju iluzijama koje stvara ta nova propaganda, jer partizanstvo odvodi u komunistički poredak, a onda i u očitu propast islama''.


Istom prilikom, Mustafa Mulalić je dodao:

 

''Kaži svima muslimanima da đeneral Draža Mihailović u ime Nj.V. Kralja Petra Drugog želi iskren bratski sporazum s nama muslimanima, osnovan na principima naše narodne etike, naše stare bese, čojstva i junaštva, kao i rješenje svih naših političkih, socijalnih, kulturnih i privatnih problema na osnovama bratske uzajamnosti''.


Početkom 1944. Mulalić je trebalo da zajedno sa dr. Lazarom Markovićem predstavlja četničku delegaciju u Londonu radi novih pregovora sa jugoslovenskom vladom. Međutim, nakon sjednice CNK u selu Rošcima riješeno je da umjesto njega i Markovića putuje Adam Pribićević.

 

U Mihailovićevom štabu ostaje sve do aprila 1945. Bio je jedini Musliman u toj komandi i autor napisa za radiografsku emisiju Vrhovne komande JVuO za muslimane u kojima se pozivaju muslimani na ideološku borbu protiv komunizma. Bio je član političkog (civilnog) dijela Vrhovne komande JVuO, potpredsjednik Centralnog nacionalnog komiteta i urednik lista „Istok“.

 

Nakon četničkog sloma na Zelengori, dolazi u Beograd i predaje se vlastima DFJ. Osuđen zbog četničke ideologije na pet godina zatvora koje je izdržao u beogradskoj Glavnjači.

 


Poslije rata radio je kao trgovac u jednom sarajevskom poduzeću. Nije se više nikad politički izjašnjavao. Bio je aktivan član pokopnog društva “Bakije.” Napisao je nekoliko romana, ali oni nikad nisu štampani, već se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Dženaza mu je bila 26. decembra 1983. godine ispred Begove džamije u Sarajevu.

 

Poslije II. svjetskog rata, aktivno je sakupljao narodne pjesme, koje nikad nije publicirao, a njegova rukopisna zaostavština sačinjena od 10 tomova, tipkanih na pisaćoj mašini pod nazivom "Jugoslovenska mekamska muzika", čuva se u Historijskom arhivu u Sarajevu. Historijski arhiv u Sarajevu je 2013. godine objavio dio njegove rukopisne zaostavštine pod nazivom "Nove kajde za stare sevdalinke" (priredio: Sejdalija Gušić), u kojoj se nalazi notni zapisi i tekstovi sevdalinki. Također je značajan njegov rukopis "Kratka monografija narodnog instrumenta koji je bačen u zaborav", posvećen sazu, koji se također čuva u Historijskom arhivu u Sarajevu. Taj članak je objavljen u knjizi "Saz u Bosni", čiji je autor Šukrija Trako (Institut sevdaha, 2003).

 

 

 

(D.H.)

 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...