PREGLED GODINE NA IZMAKU: Terorizam, genocid, nedostojni predsjednik i ludi diktator…

Iako su želje milijardi ljudi krajem 2016. godine bile da naredna godina bude bolja i mirnija, sada znamo da 2017. nije ispunila njihova očekivanja. Godina na izmaku je bila godina u kojoj je Donald Tramp stupio na dužnost , godina u kojoj je počeo, mnogi kažu, “novi svjetski genocid” i godina proglašenja pobjede nad takozvanom “Islamskom državom”. Umalo ne dobismo i novu državu – Kataloniju.

  • Svijet

  • 31. Dec. 2017  31. Dec. 2017

  • 0

Januar

 

Odmah na početku godine, 1. januara, došlo je do smjene na vrhu Ujedinjenih naroda. Ban Ki Mun se vratio u svoju domovinu, a na scenu je stupio Portugalac Antonio Guterres. Ovaj bivši portugalski premijer zagrizao je veliki zalogaj, jer pokušava da dovede u red situaciju na svjetskoj sceni, dok je istovremeno predsjedničku funkciju u SAD-u preuzeo američki biznismen Donald Trump.

 

A Trumpovo “Amerika iznad svega” nikako nije u skladu sa pozivima na jedinstvo svijeta, na zajedničku borbu protiv netrpeljivosti, gladi, globalnog zagrijavanja.

 

 

Novi američki predsjednik stupio je na dužnost 20. januara. Inauguracija je pokazala ono što se i prije znalo o novom predsjedniku SAD-a. Bio je nadmen, zbunjen u predsjedničkoj ulozi, ali spreman da obećava kule i gradove.

 

Inauguraciju je obilježila tvrdnja novog predsjednika da joj je prisustvovalo više ljudi nego ikada ranije, dok su svi svjetski izvještači i savremena tehnika za snimanje pokazivali drugačiju sliku.

 

Od ostalih dešavanja u januaru treba izdvojiti ekstremno niske temperature koje su pogodile Mađarsku, gdje je stradalo 80 ljudi, pad kargo aviona u Kirgistanu i pogibiju 37 članova posade, te Trumpovu naredbu kojom se ograničava ulazak migrantima u SAD.

 

U Kini je 27. januara počela Godina pijetla.

 

Februar

 

Teroristi su obilježili februar. U samoubilačkom napadu u Pakistanu 16. februara poginulo je 80 ljudi, a najmanje 60 osoba je poginulo i oko 100 ranjeno 23. februara u napadu takozvane “Islamske države” u naselju Susian, na sjeverozapadu sirijskog grada Al-Bab.

 

 

Rekord je 6. februara oborila britanska kraljica Elizabeta II. Postala je prvi monarh Ujedinjenog kraljevstva koji vlada 65 godina.

 

 

U februaru je u lavini u Afganistanu poginulo 65 ljudi, a tokom štrajka policije u brazilskoj državi Esperito Santos počinjeno je 113 ubistava. Nijemci su izabrali Frank-Walter Steinmeiera za novog predsjednika.

 

Avion Boeing 777 Qatar Airwaysa je 6. februara, nakon 16 sati i 23 minute leta sletio u Auckland na Novom Zelandu, čime je realiziran najduži komercijalni direktni let na svijetu.

 

Mart

 

U martu je nastavljen rat između američkog predsjednika i sudskih vlasti SAD-a. Trump je 6. marta donio revidiranu uredbu ograničenja ulaska stranaca u državu, nakon što je pala njegova odluka o totalnoj zabrani ulaska za “nepoželjne” državljane.

 

 

Na revidiranoj listi ostali su državljani Irana, Libije, Sirije, Somalije, Sudana i Jemena. Ta nova uredba predviđala je neizdavanje viza državljanima pomenutih šest zemalja tokom 90 dana, te suspenziju programa za prihvat izbjeglica u SAD na 120 dana.

 

Savezni sudija sa Havaja i tu mu je odluku oborio. U SAD se i dalje ulazi po starom režimu.

 

U Londonu je na mostu Westminster i u britanskom parlamentu napadač 22. marta usmrtio četiri osobe, među kojima i jednog policajca. Ubrzo potom službe sigurnosti ubile su Adriana Russella Ajaoa. Odgovornost za napad preuzela je teroristička organizacija “Islamska država”.

 

I 29. mart bio je važan za Britance. Naime, tada je zvanično pokrenuta procedura izlaska iz Evropske unije (Brexit), čime će biti okončano 44-godišnje članstvo te zemlje u Evropskoj uniji.

 

Umro je 20. marta američki bankar i najistaknutiji član ekstremno bogate porodice Rockfeller, David Rockefeller. Kažu da je u trenutku smrti trošio šesto ili sedmo srce. Posljednje ga je izdalo nakon svega dvije godine korištenja. Izvještaji ne navode koliko je Rockfeller potrošio bubrega, pankreasa, jetri i ostalog ljudskog potrošnog materijala.

 

April

 

April ponovo obilježavaju teroristički napadi. Teroristi ne biraju ni mjesto ni vrijeme za udare, a stradaju nevini civili.

 

U bombaškom napadu izvedenom 15. aprila na civilni konvoj u Rashidinu u Siriji poginulo je 112 ljudi. U napadima terorista 9. aprila na crkve u Egiptu poginule su 43 osobe, a 119 je ranjeno. Napadnuta je i Rusija, gdje je 14 ljudi poginulo, a više od 40 ranjeno u bombaškom napadu na metro stanicu u Sankt Peterburgu.

 

 

U oružanom napadu izvedenom na Korpus 209-Shaheen u Belhu, na sjeveru Afganistana, 21. aprila je poginulo 140 pripadnika snaga sigurnosti, a oko 150 ljudi je ranjeno.

 

Režim Bašara El Asada pokazao je pravo lice 4. aprila kada su pripadnici njegovog režima koristili hemijsko oružje na Khan Shaykhunu u Idlibu. Ubili su oko 100, a ranili više od 500 civila.

 

U aprilu je 320 ljudi stradalo u poplavama u Kolumbiji, a najmanje 285 osoba je poginulo tokom četverodnevnog vodenog festivala Thingyan u Mijanmaru koji obilježava početak tradicionalne nove godine u toj zemlji.

 

U aprilu izdvajamo da je Sjeverna Koreja ispalila balistički projektil koji je pao u Japansko more, a da je za predsjednika Srbije, sa više od 55 posto osvojenih glasova, izabran Aleksandar Vučić.

 

Maj

 

Terorizam je sav horor koji donosi sa sobom pokazao 23. maja, kada su u bombaškom napadu izvedenom pred kraj koncerta pop zvijezde Ariane Grande u Manchester Areni u Velikoj Britaniji poginule 22, a ranjeno je 59 osoba. Policija je saopćila kako je u eksploziji smrtno stradao i napadač Salman Abedi.

 

 

Mnogo nezapaženije je prošla vijest da je 31. maja u bombaškom napadu u centru Kabula u Afganistanu, u dijelu u kojem su smještena brojna strana diplomatska predstavništva poginulo 150 ljudi, a više od 300 je ranjeno.

 

Gotovo usput svjetski mediji su prenijeli da je 4. maja, u raketnom napadu na školu u zapadnom dijelu grada Mosula u Iraku poginula 81 osoba.

 

Uz terorizam i priroda je uzimala danak. U poplavama i klizištima uzrokovanim obilnim padavinama koje su zahvatile Šri Lanku 26. maja stradalo je 212 ljudi.

 

 

U maju je svijet dobio dva nova predsjednika. Emmanuel Macron (39) je 7. maja ostvario značajnu pobjedu nad svojom protivnicom, lidericom krajnje desnice Marine Le Pen. U Iranu je sa 57 posto osvojenih glasova drugi mandat na mjestu predsjednika države izborio Hassan Rouhani.

 

Trump je 20. maja bio na izletu u Saudijskoj Arabiji i, više kao biznismen, a manje kao predsjednik sa saudijskim kraljem Salmanom bin Abdulazizom potpisao niz sporazuma i memoranduma o saradnji vrijednih 280 milijardi dolara.

 

Jun

 

Očigledno je da američki predsjednik Donald Trump nije gledao filmove, igrane i dokumentarne, koje za temu imaju posljedIce globalnog otopljavanja. “Dan poslije” i slična ostvarenja je preskočio pa je 1. juna donio odluku o povlačenju iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

 

 

Cijeli svijet osudio je ovakav potez američkog predsjednika, ali ga to nije pokolebalo da promijeni odluku.

 

Prirodne nesreće su i u junu odnosile ljudske živote.

 

U klizištima uzrokovanim obilnim padavinama koje su zahvatile jugoistok Bangladeša od 13. juna stradale su 132 osobe. U Pakistanu je 25. juna, nakon što se prevrnula cisterna, stradalo 212 ljudi. Lokalno stanovništvo je počelo prilaziti kako bi pokupili gorivo koje se prolijevalo iz cisterne, koju je najednom zahvatila vatrena stihija.

 

Vojni avion koji je 7. juna prevozio 108 putnika i 14 članova posade nestao je s radara dok je letio iznad Andamanskog mora. U moru su pronađene olupine i tijela 90 ljudi.

 

U požaru koji je 14. juna izbio u 24-spratnici u Londonu poginulo je 79 ljudi, a ustanovljen je identitet samo pet osoba.

 

 

Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Egipat i Jemen saopćili su 14. juna kako prekidaju sve diplomatske odnose sa Katarom kojeg su optužili za pružanje podrške terorizmu. Pet zemalja je zatvorilo svoje zračne prostore za katarske avione, a Saudijska Arabija je zatvorila i granicu na kopnu.

 

Dugo se ovaj problem provlačio u medijima, ali rukovodstvo Katara ostalo je nepokolebljivo i nije pristalo na ucjene. Vijesti je vremenom iz ovog regiona bilo sve manje.

 

Juni mjesec bio je važan za naše komšije – Crnu Goru. Ova zemlja je 5. juna, predajom dokumenata ratifikacije na ceremoniji u SAD-u, postala 29. članica NATO-a.

 

Jul

 

Mali Kim iz Sjeverne Koreje ponovo je provocirao svijet. Njegova zemlja je 4. jula, onako prigodno Amerikancima za nacionalni praznik, lansirala balističku raketu srednjeg dometa Hwasonf 14, koja je pala u Japansko more.

 

 

Vruće je bilo 7. jula u Njemačkoj. Okupila je na samitu Grupa 20 najrazvijenijih zemalja svijeta, a u demonstracijama i neredima do kojih je došlo povrijeđeno je 476 policajaca, a 411 osoba je privedeno. Njemačka policija nije saopćila koliko je demonstranata povrijeđeno.

 

Dobra vijest stigla je 9. jula, kada je objavljeno da je oslobođen irački grad Mosul, koji su 2014. godine zauzeli pripadnici terorističke organizacije “Islamska država”.

 

Izraelska policija postavila je 16. jula detektore metala na ulaze u džamiju Al-Aksa. Palestinci su se pobunili, podigli bunu, pa su izraelske vlasti detektore i kamere uklonili 25. jula.

 

August

 

U augustu počinje progon Rohinja muslimana koji žive na području Mijanmara. Vlasti ove zemlje ne priznaju Rohinje kao ravnopravna ljudska bića. Rohinje koje  trpe progone duže vrijeme, u očaju su izvele napad na pripadnike snaga sigurnosti u Mijanmaru.

 

 

To bio je izgovor vlastima za nasilje nad civilima u Arakanu, zbog kojeg je u susjedni Bangladeš izbjeglo nekoliko stotina hiljada ljudi.

 

Igranje Kim Džong Una raketama dosadilo je svijetu. Prema Nacrtu rezolucije koji je 5. avgusta jednoglasno prihvaćen u Vijeću sigurnosti UN-a odlučeno je da bude stavljena zabrana Sjevernoj Koreji na izvoz uglja, željeza, olova i morskih plodova, što su značajni izvori prihoda te zemlje. Nove sankcije bi za trećinu mogle umanjiti prihod od izvoza koji se procjenjuje na oko tri milijarde dolara.

 

U avgustu je okončan sukob u Kolumbiji nakon što su Revolucionarne oružane snage Kolumbije (FARC) natovarile i predale posljednji kamion s oružjem. Sukob u ovoj zemlji trajao je 52 godine.

 

Da li trebamo da se zabrinemo ili ne, u avgustu je u ledu ispod Antarktika otkriven 91 vulkan.

 

Septembar

 

Priroda je u septembru ponovo pokazala svu svoju razornu moć. Kažu mnogi da je to njen odgovor na sve ono što joj čovjek radi, a ako je tako, za očekivati je još mnogo vijesti o katastrofama i žrtvama.

 

Saveznu američku državu Florida 12. septembra pogodio je uragan Irma u čijem su naletu stradale 134 osobe. Nešto kasnije, 19 septembra, u zemljotresu jačine 7,1 stepeni koji je pogodio Meksiko poginulo je 366 ljudi. Samo dan kasnije uragan Maria pogodio Porto Riko, a poginulo je 66 osoba, dok su milioni ljudi ostali bez napajanja električnom energijom.

 

 

Septembar je obilježio i izbor Halimah Yacob za predsjednicu Singapura. Ova žena je 13. septembra postala prva predsjednica sa nikabom.

 

U septembru je prodan drugi najveći dijamant u svijetu “Lesedi La Rona”. Cijena prava sitnica, 53 miliona dolara.

 

U Saudijskoj Arabiji ženama je u septembru dozvoljeno da pohađaju auto škole i upravljaju automobilima.

 

Oktobar

 

Pokušaj Katalonije da izbori nezavisnost obilježio je oktobar 2017. godine. Prvo su Katalonci 1. oktobra glasali na referendumu o nezavisnosti. Taj je referendum centralna vlast u Madridu proglasila neustavnim, ali to nije zaustavilo lidera pokreta za nezavisnost Carles Puigdemonta da 27. oktobra u parlamentu pokrajine Katalonije proglasi nezavisnost.

 

 

Očekivao se odgovor vlasti u Madridu, a prva poruka iz španske prijestonice bila je da nezavisnost ne dolazi u obzir, te da će organizatori nelegalnog referenduma i proglašenja nezavisnosti biti privedeni pravdi.

 

Terorizam je 2. oktobra pogodio i SAD. Terorista je otvorio je vatru iz hotela Mandalay Bay na prisutne koji su se okupili na dobro posjećenom koncertu. U napadu je poginulo 58 ljudi, a 525 osobe su povrijeđene.

 

Na početku istrage se smatralo da se u ovom slučaju radi o terorizmu, ali čim se saznalo da je ubica/terorista Stephen Paddock, čovjek koji nema nikakve veze sa teroristima takozvane “Islamske države”, nije se više govorilo o terorizmu, nego o djelu umno poremećenog čovjeka.

 

Na drugom kraju svijeta, u dva samoubilačka napada izvedena u džamijama u Afganistanu, 20. oktobra poginulo je 86 ljudi, a 55 ih je ranjeno.

 

 

Oktobar je bio mjesec Nobelovih nagrada, pa su u ovom mjesecu proglašeni laureati. Nobelobu nagradu za medicinu dobili su Jeffrey C. Hall, Michael Rosbash i Michael W. Young, za fiziku su nagrađeni Rainer Weiss, Barry Barish i Kip Thorne, dok je Kazuo Ishiguro dobio Nobelovu nagradu za književnost.

 

Katastrofa je 16. oktobra pogodila Portugal. U ovoj zemlji na više od 300 mjesta izbili su veliki požari u kojima je stradalo 36 ljudi.

 

Novembar

 

Španija je žestoko odgovorila na pokušaj osamostaljenja Katalonije. Suspendirana je tamošnja autonomija i svi zvaničnici ove španske pokrajine. Smijenjeni regionalni predsjednik Katalonije Carles Puigdemont i nekoliko njegovih savjetnika, u strahu da ne budu uhapšeni u Španiji, 5. novembra su se predali belgijskoj policiji.

 

 

Vlasti u Madridu postavile su namjesnike za Kataloniju i raspisale nove izbore za decembar.

 

Bangladeš i Mijanmar potpisali 23. novembra Memorandum o razumijevanju u vezi sa povratkom na svoja ognjišta Rohinja muslimana iz Arakana. Više od 600.000 njih je izbjeglo u Bangladeš zbog nasilja koje je nad njima vršila mijanmarska vojska i ekstremistički budisti.

 

Ugroženim muslimanima nije pomogla ni nobelovka Aung San Suu Kyi, koja obavlja poslove premijerke Mijanmara i koja se u svemu ponaša kao da se progoni događaju negdje drugo i nekome drugome, a ne ljudima koji žive u njenoj zemlji.

 

I onda opet prebrojavanje stradalih.

 

U zemljotresu koji je 12. novembra pogodio irački grad Halabja, u blizini granice sa Iranom, poginulo je više od 400 ljudi, a najmanje 7.000 ih je povrijeđeno. Dan kasnije u zračnom napadu na tržnicu u Etaribu, u sirijskom Halepu poginule su 63 osobe, a 110 ljudi je ranjeno.

 

Novembar je bio mjesec u kojem je vladavinu okončao predsjednik Zimbabvea Robert Mugabe (93). Na vlasti je bio 37 godina, a ostao bi još koju, i pored poznih godina, da nije bilo vojne intervencije zbog koje se ipak morao povući.

 

 

Još je nejasno da li su generali odlučili intervenirati jer Mugabe nije pokazivao znakove da će uskoro umrijeti ili zbog spremnosti mnogo mlađe supruge koja je pokazala ambiciju da zavlada umjesto muža.

 

Uglavnom, Mugabe više nije predsjednik Zimbabvea.

 

Decembar

 

Katalonci su 22. decembra ponovo glasali na izborima i ponovo su pobjedu slavile stranke koje podržavaju nezavisnost ove španske pokrajine. Međutim, odnos snaga nije takav kakav su priželjkivali, pa su lideri separatističkih stranaka, uključujući i Carlesa Puigdemonta vlastima u Madridu poslali poruku kako bi trebalo da razgovorima riješe probleme.

 

Civilizirani neki ljudi.

 

Ko će drugi nego Donald Trump. Na njegovu inicijativu, jednostrano i potpuno nepotrebno, Jerusalim je američka administracija 6. decembra priznala za glavni grad Izraela. Cijeli je svijet osudio taj čin, nakon što je uoči priznanja tražio, gotovo molio Trumpa da se povede za principima zdravog razuma, a ne njemu svojstvenog inata.

 

Palestinci se zbog Trumpovog poteza spremaju na novu Intifadu/ustanak, a do zuba naoružani Izraelci spremni su da se bore do posljednje kapi palestinske krvi.

 

 

Svijet je pokušao da na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a poništi odluku SAD-a, ali je ova država uloživši veto spriječila takav scenario. Osuda američkog poteza uslijedila je na Generalnog skupštini, gdje je velika većina zemalja odbacila američko proglašenje Jerusalima glavnim gradom Izraela. Bosna i Hercegovina bila je suzdržana prilikom glasanja.

 

Nažalost, odluka Generalne skupštine nisu obavezujuće.

 

Nakon odluke UN-a Predstavnici Organizacije za islamsku saradnju (OIC) pozvali su cijeli svijet da prizna Istočni Jerusalem kao glavni grad države Palestine. Ali to je priča koja će se, vjerovatno, protezati tokom većeg dijela naredne godine.

Decembar je dobio proglašenje pobjede nad takozvanom “Islamskom državom” u Iraku. Irački premijer Haider al-Abadi izjavio je 9. decembra kako je teritorij njegove zemlje u potpunosti oslobođen od terorista, proglasio je pobjedu i rekao kako se u svim dijelovima zemlje vihore iračke zastave.

 

 

Zanimljive stvari događale su se u decembru sa prvom kriptovalutom “bitcoinom”. Njena vrijednost dostigla je 8. decembra vrtoglavih 19.000 dolara za jedan bitcoin, da bi potkraj mjeseca pala za gotovo 20 procenata. I priča o “bitcoinu” rezervirana je za narednu godinu.

 

(BHRT)

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...