NAJVEĆA ARHEOLOŠKA OTKRIĆA U 2017. GODINI: Pogledajte što je sve pronađeno diljem planeta

Redakcija dvomjesečnog časopisa "Archaeology", koji tradicionalno objavljuje Arheološki institut Amerike, na kraju godine donosi u broju za siječanj/veljaču 2018. tekst o deset najvažnijih arheoloških otkrića tijekom protekle godine.

  • HiTec

  • 31. Dec. 2017  31. Dec. 2017

  • 0

 

Prema anketi stručnjaka koji pišu za ovaj znanstveni časopis, u 2017. najvažnije otkriće bili su dijelovi tri lubanje koje su pronađene na lokalitetu Gobekli Tepe u Turskoj, a koje potječu iz perioda između desetog i osmog tisućljeća prije naše ere. 

To je jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta i sastoji se od masivnih kamenih krugova, kraj kojih su se okupljali žitelji tog kraja zbog vjerskih ili društvenih događanja i ceremonija. 

Arheolozi su ove godine otkrili da su mikroskopski sitni komadići kostiju pripadali ljudskim lubanjama koje su visile sa stubova na koje su bili podignuti kameni monoliti. 

Fragmenti koji su pronađeni sa tri su lubanje koje su visile sa monolitnih kamenih stubova, a arheolozi su utvrdili da su lubanje, sa kojih su otpali ti mali komadići kostiju, bile izrezbarene i donekle izmijenjene nakon smrti pokojnika. 

Ovo je prva indikacija o tome kako su se žitelji iz neolita odnosili prema svojim pokojnicima ili zarobljenim neprijateljima 

To je, smatraju neki arheolozi, dokaz da je taj kompleks monolita mogao biti i svetilište nekog kulta lubanja. Ovo otkriće ukazuje na mogućnost nekog ritualnog obreda koji se održavao na tom lokalitetu. Tragovi na lubanjama pokazuju da su bile očišćene od mesa, rezbarene i čak obojene. Duboki rezovi na lubanjama stvarali su uzane kanale koji su, prema mišljenju arheologa iz Njemačke, išli od čela do tjemena. Na vrhu glave bila je izbušena mala rupa kroz koju se mogao provući konopac i tako su lubanje bile nanizane. 

Ovo je prvo otkriće ovakve vrste za period ranog neolita i govori nam o nesvakidašnjem odnosu živih prema umrlima, tvrdi arheolog Julia Gresky sa Njemačkog arheološkog instituta. 

Kao drugo neočekivano otkriće u godini koja je na izmaku časopis "Archaeology" je odabrao potonuli američki ratni brod "Indianopolis", čiji je kvar proglašen za najveću ratnu katastrofu u povijesti američke mornarice. 

Brod je pripadao klasi Portland i bio je teška krstarica, a tijekom službe je više puta odlikovan. On je isplovio iz matične luke San Francisca 16. srpnja 1945. sa 1.196 članova posade, sa zadatkom da u što kraćem roku odnese neke komponente za atomsku bombu koja je trebala biti bačena na Hirošimu. 

Brod je trebao otploviti do otoka Tinian u sjevernom Pacifiku i kada je zadatak izvršen krenuo je natrag prema matičnoj luci. 

Tijekom puta su ga presrele japanske podmornice i 30. srpnja su pogodile ovaj brod. 

"Indianopolis" je za manje do 15 minuta potonuo, a zatim su prošla tri i pol dana dok nije utvrđeno da je brod nestao. Nekoliko mornara koji su preživjeli plutajući tri dana u moru nisu bili u stanju objasniti gdje je brod potonuo. 

Trebale su proći 72 godine da se otkrije da brod leži na dnu Pacifika na dubini od 18.000 stopa (oko 6.000 metara). 

Zahvaljujući podmornici bez posade sagrađenoj da istražuje najveće dubine, pomorski stručnjaci su na osnovu svjedočenja onih nekoliko preživjelih članova posade, od kojih je 18 još živo, približno definirali prostor gdje bi se brod mogao nalaziti i sada je "Indianopolis" spreman da bude podignut na površinu. 

Treće otkriće je kolač od kandiranog voća koji je ispečen 1911. godine i ove godine je nađen u upotrebljivom stanju u američkoj bazi na Južnom polu, koja je bila jedna od usputnih stanica ekspedicije britanskog istraživača Roberta Falcona Scotta. 

Kolač zapakovan u metalnu kutiju pronađen je u magacinu pored polarne baze koja je podignuta 1899. 

Limena kutija je po površini bila pomalo zarđala, ali kolač je bio u sasvim dobrom stanju osim što se, ako mu se priđe sasvim blizu, mogao osjetiti miris užeglog putera koji jedini nije sačuvao svježinu. 


Sljedeća pozicija pripala je vuku koji je sahranjen u aztečkoj velikoj piramidi tako što je okićen kao da je jedan od najvećih ratnika. 

Naime, na lokalitetu koji se iskopava već 40 godina u suvremenom Meksiko Sitiju nije do sada nađena tako bogata zagrobna oprema, a kostur mladoga vuka je prekriven zlatnim predmetima kakvi do sada nisu viđeni. 

Arheolog Leonardo Lopez Lujan je objasnio da su vuku ukazane sve počasti kao da je bio čovjek, jer glava mu je bila okrenuta prema zapadu, što je znak da je bio pratitelj sunca koji je posle zalaska sišao u podzemni svijet kao da je neki ugledni čovjek. 

Vuk je sahranjen za vrijeme vladavine kralja Ahuicotla (1486-1502) kada je aztečka država bila u velikoj ekspanziji. Uz skelet vuka-ratnika smještena je kamena kutija veličine male kade u kojoj su bili ukrasi od zlata izvanredne izrade a vuk je bio "obučen" u zlatan oklop. 

Sljedeće otkriće koje je steklo pravo da se nađe među najvažnijima u 2017. je iz Egipta, gdje je pronađen ugraviran zapis koji pokazuje kako se razvijalo egipatsko hijeroglifsko pismo. 

To je za sada najstariji javni hijeroglifski zapis koji čine četiri simbola - bivolja glava koja je postavljena na stub,  dvije rode koje stoje pored jednog ibisa i egiptolozi smatraju da je to dio neke faraonske javne poruke. 

Tim predvođen egiptologom Johnom Durnellom sa univerziteta Yale našao je ovaj zapis na bočnoj strani jedne stijene koja je okrenuta drevnom putu kroz pustinju koji datira iz 3.255 godine prije nove ere, što je bilo vrijeme nulte dinastije, kada je dolina NiIa bila podijeljena na dvije suprotstavljene države, a pismo se tek stvaralo. 

Ranije otkriveni zapisi iz doba nulte dinastije su mnogo sitniji i odnose se na administrativne podatke, dok je ovaj zapis visok oko pola metra i 300 godina stariji od svih ranije pronađenih zapisa iz tog perioda. 

Kako američki egiptolog pretpostavlja, ovi simboli mogu  se protumačiti kao kraljevsko obilježje koje pokazuje dokle je granica njegovog carstva. Tako su, smatraju znanstvenici, putnici mogli „pročitati“ da su stupili na tlo koje pripada drugom faraonu. 

Najstariji zlatni artefakti na tlu Velike Britanije nađeni su u Licrifftu i datiraju iz perioda između 400. i 250. godine prije nove ere, procijenila je arheologinja iz Britanskog muzeja Julia Farly.

Na osnovu stila izrade ona smatra da su bili namijenjeni ukrašavanju žena, a u pitanju su najstariji zlatni predmeti iz željeznog doba, kada su bili prekinuti trgovački putovi između ezropskog kopna i britanskih otoka, gdje inače tada još nisu znali da obrađuju zlato. 

Ogrlica i grivne su vjerojatno izrađeni u Europi i donesenit preko La Manchea kao poklon, ili ih je nosila na sebi neka Europljanka, koja ih je donijela sa sobom. 

Radnici na gradilištu nove linije metroa u Rimu pronašli su ostatke najstarijeg vodovoda koji datira iz 312. godine prije nove ere. Ostaci vodovoda su nađeni u blizini Koloseuma i na dubini od 20 metara ispod trga Celimontana. 

U sredini neolitskog kruga monolita blizu Stonehagea u Engleskoj pronađen je kvadrat sačinjenog od istih monolita. Taj krug od monolitnih kamenih gromada je najveći od svih poznatih konstrukcija te vrste u Britaniji. 

Kvadratni prostor omeđen monolitnim kamenjem arheolozi pripisuju temelju neke građevine sagrađene prije više od 5.000 godina i čija namjena se ne može odrediti. 

Ranije se vjerovalo da su kameni krugovi kod Avbery bili postavljani od spolja prema centru, a sada, sa otkrićem temelja neke građevine, arheolozi vjeruju da je proces mogao biti obrnut i da su se krugovi od kamena širili od centra prema ivici polja. 

Ovo otkriće, posljednje na listi časopisa "Archaeology", promijenilo je datum starosti pojave čovjekovog pretka homo sapiensa. 

Prilikom iskopavanja na lokalitetu Jebel Irhoud blizu marokanske obale, naime, pronađene su kosti homo sapiensa čija je starost određena na 300.000 godina, što bi bile za sada najstarije kosti čovjekovog pretka. 

Ostaci hominida iz Maroka su mlađi od ostataka neandertalaca za najmanje 50.000 godina, ali za to vrijeme su se razvila dva tipa hominida. Jedan je imao ravno i kraće lice sličnije modernom homo sapiensu, a drugi je imao izduženo lice, veće zube i izraženije čeone kosti i po tome je više ličio na neandertalce.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...