REUTERS ANALIZIRA: Što je pokrenulo prosvjede u Iranu?

Antivladini prosvjedi u Iranu, koji su počeli 28. prosinca, predstavljaju najodvažniji izazov klerikalnoj vlasti u Teheranu još od 2009. godine.

  • Svijet

  • 03. Jan. 2018  

  • 1

Kako ocjenjuje Reuters, iako su prosvjedi u Iranu rijetki, a sigurnosne službe svugdje prisutne, ipak su desetine tisuća ljudi izašle na demonstracije.

 

Za razliku od proreformskih prosvjeda iz 2009. godine, koji su izbili zbog ponovnog izbora Mahmouda Ahmedinejada za predsjednika, ovi sadašnji su spontaniji i ne čini se da ih orkestriraju lideri koji se mogu identificirati i uhitit. 

Širom zemlje traži se kraj ekonomskim teškoćama i korupciji, što su posebno osjetljive teme u Iranu čije rukovodstvo, izniklo iz Islamske revolucije, u kojoj je srušen šah, taj događaj iz 1979. godine često opisuje kao revolt siromašnih protiv eksploatacije i ugnjetavanja. 

Iako razne klase društva imaju različite zahtjeve, na snimcima društvenih mreža najviše se vide mladi ljudi iz redova radničke klase, konstatira Reuters.

To bi moglo biti opasnije po vlasti koje siromašnije slojeve stanovništva smatraju lojalnijim, za razliku od srednje klase koja je na ulice izašla 2009. godine. 

Prema službenim podacima, ovog puta 90 posto uhićenih mlađi suod 25 godina. Mnogi mladi su više zainteresirani za posao i promjene, nego za vojni aktivizam i antizapadno raspoloženje, kojemu je naklonjena stara garda. 

Snage sigurnosti mogu i dalje računati da je moguće suzbiti nemire, pošto nijedna politička grupacija nije otvoreno stala iza prosvjeda, a nemaju ni jake radničke sindikate da ih podrže. 

Reuters smatra da je glavni izazov vlade u Teheranu da nađe način da suzbije proteste bez izazivanja većeg gnjeva demonstranata, pošto su već zabilježeni napadi na policijske stanice, banke i džamije. 

Dosad, iako je zaprijećeno oštrim mjerama, vlasti su u praksi bile uglavnom suzdržane: uhapsile su stotine ljudi, ali nisu angažirale elitne snage - Revolucionarnu gardu i policiju Basij - koje su korištene za gušenje ranijih nemira. 

Nastavak demonstracija bi, međutim, mogao natjerati vladu da drugačije djeluje. Iranski lideri vjeruju da mogu računati na podršku mnogih iz generacije koja je u mladosti 1979. godine izvela revoluciju, zbog njihove ideološke privrženosti i ekonomskih dobitaka pod islamskom vlašću, smatraju analitičari. 

Reuters  navodi da, iako Iranci širom zemlje traže veće plaće i okončanje korupcije, sa širenjem protesta gnjev se usmjeravao na vjerski establišment. 

Mnogi, također, preispituju iransku vanjsku politiku na Bliskom istoku, kao što su intervencije u Siriji i Iraku, borba oko utjecaja sa Saudijskom Arabijom ili financijska podrška Palestincima i libanskom šiitskom Hezbolahu - smatrajući da se vlada treba usmjeriti na domaće ekonomske probleme. 

Reuters podsjeća da je predsjednik Hassan Rouhani 2015. godine postigao sporazum sa svjetskim silama da zaustavi nuklearni program zemlje u zamjenu za ukidanje većine međunarodnih sankcija, iako nije uspio ispuniti obećanje o prosperitetu. 

Stanje privrede se, ipak, popravilo, inflacija je pala na jednoznamenkastu prvi put za četvrt stoljeća, bruto domaći proizvod skočio je za 12,5 posto, iako je gotovo sve to posljedica rasta izvoza nafte. 

Taj rast je, međutim, bio suviše spor za više od 80 milijuna stanovnika Irana, čiju većinu čine mladi, a među kojima je nezaposlenost 28,8 posto, navodi Reuters.

 

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...