SB RECENZIJA; BREGIN ALBUM ŽIVOTA: „Tri pisma iz Sarajeva“, album posvećen balkanskom Jeruzalemu, namijenjen cijelom svijetu! (VIDEO)

Dugo najavljivani studijski album Gorana Bregovića pod nazivom „Tri pisma iz Sarajeva“, konačno je, posljednjeg dana prošle godine, ugledao svjetlo dana i na domaćem tržištu, i to u nakladi Croatia Recordsa

  • Kultura

  • 05. Jan. 2018  05. Jan. 2018

  • 4

Piše: MARIO ILIČIĆ

 

„Jedni ga hvale, drugi žale, treći kažu 'e moj brale…“, stihovi legendarne Balaševićeve pjesme „Boža zvani Pub“, nesvakidašnje oslikavaju lik i djelo najpoznatijeg glazbenika s naših prostora, Gorana Bregovića.

 

Iako Bregović odavno koncertrira svijetom u čast novom dugosvirajućem albumu, došlo je vrijeme i službene promocije albuma posvećenog njegovom rodnom gradu, a namijenjenog cijelom svijetu. I, opet je Brega oko sebe okupio plejadu muzičkih virtuoza iz svakojakih žanrova, spojivši nespojivo. Dovoljno je samo poslušati uvodnih minut albuma i pjesmu koja nosi naziv „Jalija“, kada se uz šargije i bosanski tradicijski melos ukažu dva doajena Sifet i Mehmed i zapjevaju: „Bosna, Bosna, joj, ima li iđe išta luđe joj…“

 

No, „Tri pisma iz Sarajeva“ imaju i ozbiljnu stranu, i uopće nisu za podcjenjivanje, štoviše.

 

„Three Letters From Sarajevo“ je, zapravo, koncert napisan za tri violine, odnosno tri metode sviranja violine: klasičan stil – kako sviraju kršćani, klecmer – stil koji izvode židovi, te orijentalni, kako violinu sviraju muslimani na Istoku.

 

Bregović je još ljetos u zagrebačkom Lisinskom na istoj sceni okupio židovske i arapske glazbenike i nagovijestio ono što bi „Tri pisma“ mogla biti.

 

Goran je oduvijek balansirao između introvertnog, komercijalnog i nečeg intimnog, dobro upakiranog, i pomalo stidljivog-osobnog glazbenog izražavanja, ne prezavši da od svakog „posudi“ ono što mu se u datom trenutku učini zgodnim. Sjetimo se višegodišnjeg avanturističkog eksperimenta s romskim glazbenicima koje je bilo teško obuzdati i ugurati u matricu, a koji je na koncu prerastao regionalne okvire i pretvorio se u nesvakidašnji fenomen. Bregović je i danas opsjednut duhom romske glazbe i nepredvidivih krajnosti koju ona sa sobom nosi.

 

„Tri pisma“ obiluju trubama s istoka, a nekoliko „posuđenih“ ruskih foršpila, samo su začini glavnom jelu, sol bez koje bi sve bilo bljutavo.

 

"Tri pisma iza Sarajeva" album je kojim Goran na svoj način, s „Orkestrom za svadbe i sahrane“, pokušava ujediniti, i poslati poruku mira i uzajamnog razumijevanja, a bogatstvo različitih kultura, identiteta i stilova – tri tradicije, kršćanska, židovska i muslimanska, ravnopravno se isprepliću kroz različite orkestracije. Sve se vrti oko Sarajeva, koje sve to živi, ili je barem nekad živjelo u većoj mjeri nego danas.

 

 

Možda je pak, Bregovićev album bijeg u nostalgiju, u vrijeme koje on pamti kao sretnije, no jedno je sigurno, „Tri pisma“ su najvažniji Goranov životni projekt.

 

Na albumu sviraju i pjevaju međunarodni izvođači: Asaf Avidan, Rachid Taha, Riff Cohen, Zied Zouari, Gershon Leizerson, Sifet & Mehmed, Bebe i Mirjana Nešković, a zanimljivo je kako se album nalazi na World Music listi najprodavanijih albuma na iTunesu u SAD-u, ali i na vrhu liste najprodavanijih međunarodnih izdanja na američkom Amazonu.

 

Bizant, Otomansko Carstvo i Austro-Ugarska Monarhija ostavili su neizbrisiv kulturni trag na Sarajevo, a Bregovićeva glazbena „pisma“ imaju za cilj ostaviti poruku današnjem svijetu, pozivajući na poštivanje različitosti, prihvaćanje drugog i drugačijeg.

 

Pjesme "Made in Bosnia", "Muslim Letter", "Jewish Letter", "Mazel Tov", "Christian Letter", "SOS", duhovno su putovanje kojim se isprepliću različitosti, a Bregović je svakoj od tih pjesama dodao svoj prepoznatljiv ton, koji se uostalom provlači kroz cijelu njegovu karijeru.

 

Album „Tri pisma iz Sarajeva“ završava kako je i počeo, s „jalijašima“ Sifetom i Mehmedom i humornim stihovima: „Udri Anta, udri Šima, i Zaima po jajima, udri Miću po glaviću…

 

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 4

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...