OGNJEN TADIĆ: "Ne mislim da će HDZ otići u smjeru da Hrvati bojkotuju izbore u BiH"

Kako sada stvari stoje, moja procjena je da do izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (BiH) neće doći prije raspisivanja općih izbora, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Ognjen Tadić, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

  • Politika

  • 25. Jan. 2018  25. Jan. 2018

  • 0

"Moguće je da dođe od izmjena Izbornog zakona BiH između odluke o raspisivanju izbora i dana održavanja izbora u nekakvoj snažnoj atmosferi pritiska javnosti ili, da ne kažem, međunarodne zajednice. Ali, ako biste me pitali šta misle akteri koji će odlučivati o tome, cijenim da bi oni bili najsrećniji da se sve to odloži za poslije izbora", naveo je Tadić.

Ističe da "ne vidi da će se desiti nešto tako ekstremno što bi moglo spriječiti članove Centralne izborne komisije BiH da održe sjednicu u skladu s Izbornim zakonom BiH i svim drugim pravilima i donesu odluku o danu održavanja izbora u BiH za sve one nivoe za koje je to moguće".

Rekao je da želi napomenuti nešto što se često zaboravlja. Iako, kaže, to stručna javnost jako dobro poznaje, ali to ne dolazi do opšte javnosti, a to je da Centralna izborna komisija BiH u ovoj fazi u kojoj raspisuje opšte izbore ne čini to istovremeno za one organe koji se posredno biraju i koji su zapravo problamatični sa stanovišta procedure imajući u vidu odluke Ustavnog suda BiH koji su eliminisali odredbe koje se tiču tog izbora.

 

- Poslije izbora dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH-

"Dakle, odluka Centralne izborne komisije BiH u smislu odluke o raspisivanju opštih izbora će biti potpuno ista kao i svih ranijih godina", naveo je Tadić. 


U pitanju su kaže, posljednice nakon dana izbora. U RS-u gdje je situacija jednostavnija će, navodi, u potpunosti biti obavljen izborni proces, jer postoje svi uslovi da se izabere i Vijeće naroda RS-a, Vlada RS-a, član Predsjedništva BiH iz RS-a i predsjednik RS-a, zastupnici u Predstavničkom domu PS BiH iz RS-a, računajući i Narodnu skupštinu RS-a.

"Ovi problemi koji postoje na izbornoj jedinici FBiH odrazit će se prije svega na izbor Doma naroda Parlamenta FBiH i tu se mora tražiti rješenje. Izbor Doma naroda PS BiH također, zavisi od izbora Doma naroda Parlamenta FBiH kao i predsjednika i potpredsjednika FBiH. Dom naroda Parlamenta FBiH ne može naći rješenje. On jednostavno nije to tijelo koje može da donosi izmjene Izbornog zakona BiH. Dakle, to će morati raditi Parlamentarna skupština BiH sa novim sazivom Predstavničkog doma PS BiH i sa pretpostavljam produženim trajanjem aktuelnog saziva Doma naroda PS BiH do trenutka do kada se ne promijeni Izborni zakon BiH. Jer, sve drugo bilo bi potpuno nelegitimno ili bolje rečeno više nelegitimno nego opisana situacija", rekao je Tadić.

Postavlja se pitanje, kaže Tadić, zašto "ulazimo u takvu institucionalnu krizu kada znamo da će i u toj situacioji ponovo morati biti donesene izmjene Izbornog zakona BiH kao što bi morale biti donesene i sada".

"Postavlja se pitanje zašto vrlo prepoznatljiv tekst budućih izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH ne usvajamo sada kada ništa nije sporno sa stanovišta niti legitimiteta niti legaliteta, nego čekamo situaciju u kojoj će se otvoriti pitanje da li je aktualni saziv Doma naroda PS BiH kojem se produžava trajanje mandata sporan, da li on može uopšte da usvaja takve izmjene Izbornog zakona BiH. Odgovor vezujem samo za jednu činjenicu, mada on nije tako jednostavan, ali iz moje perspektive mi tako djeluje - imate dvije ključne političke snage SDA i HDZ BiH od kojih se očekuje zajednička inicijativa da bi uopšte to predstavljalo kredibilnu inicijativu, a niti jedna od njih svom biračkom tijelu ne mogu da objasne u ovom momentu da su pristali na rješenje na koje će pristati poslije tih izbora", kaže Tadić.

Jer bi svaka od njih, navodi, sebe proglašavala pobjednikom i u tom smislu bi se vrlo negativno sve to skupa reflektovalo na njihov izborni rezultat.

"Zamislite u kakvoj situaciji i stanju živimo kada ni u jednoj ni u drugoj političkoj snazi nema ozbiljne i autoritativne ličnosti, a da ne kažem grupe ljudi koja je u stanju da zauzme stav koji počinje s pitanjem - da li mi pripadamo ovoj zemlji ili ova zemlja pripada političkim strankama. I da li iz logičnog odgovora na to pitanje treba da proizađe i onaj oblik odgovornosti koji sada treba pokazati i reći: pa ljudi ako znamo da ćemo izmijeniti Izborni zakon BiH, ako tačno znamo kako će on izgledati, pa daj da to uradimo odmah, preuzmemo odgovornost i ne lažemo naše birače već im saopštimo ono što će se svakako desiti poslije izbora", navodi Tadić.

Ako hrvatski narod ne bi učestvovao na izborima, kaže Tadić, desila bi se značajna politička kriza, koja, imajući u vidu pravila izbornog zakonodavstv,a ne bi proizvela blokadu institucija u takvim fazama.

"Jer, ako jedan čovjek izađe na izbore može izabrati sve organe. Takav Izborni zakon BiH imamo kao naslijeđe rada Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), tačnije međunarodne zajednice i Privremene izborne komisije (PIK). Ne mislim da će HDZ BiH otići u tom pravcu. Ne mislim da je čak i za političku javnost u tzv. političkom Sarajevu koje je većinski obilježeno bošnjačkim strankama bitno da li HDZ BiH ima plan koji bi glasio A,B,C. Mislim da njih više brine da li HDZ BiH ima plan koji bi glasio A,B,V i da u tom smislu postoje određena strahovanja od događaja koji dolaze. Imajući u vidu stalnu poruku opcije A,B,V strahovanja su da li je SDA spremna da učestvje u krizi ukoliko je HDZ BiH izazove. Ta spoznaja ako je neko toga svjestan u vrhu bošnjačke politike BiH onda on ne može to da ignoriše, ne može da proklamuje određene principe nadajući se da će to neko pošto-poto da prihvati. Neće. Zašto bi? U pitanju su interesi. Vrlo jasno. Onda on mora da ide ispred problema i da sam ponudi ono rješenje za koje smatra da je prihvatljivo za drugu stranu. Dakle, ne samo da on tvrdi da je prihvatljivo, nego da zaista bude prihvatljivo", navodi Tadić.

 

- RS i Hrvati koriste slabost političkog Sarajeva-

Cijeni da dok se ne pokaže takav korak, kaže da ima pravo kao i drugi posmatrači da kaže "da možda neko iz vrha bošnjačke politike priželjkuje plan A,B,C ili A,B,V da bi ova kriza došla do tog nivoa da se zapravo sve počne preispitivati u BiH".

"Mislim da je to jalov posao. Jer je projektovan na bazi teze koja kaže da u ovoj zemlji političko Sarajevo mora imati dominantnu ulogu. A, problem te teze je što političko Sarajevo nema dominantnu ulogu niti kod Bošnjaka, a kamoli da ima u RS-u ili da ima kod hrvatskog naroda. Vi kada odete u Cazin, Tuzlu ili još bliže Zenicu imate otpor političkom Sarajevu. Ono nije avangarda ovoj zemlji. Nije odavno, zapravo nije nikada ni bilo ako gledamo u političkom smislu jer, zemlja je nastala različitim istorijskim okolnostima i to pitanje njenog sjedišta je onako određeno po nekom socijalističkom modelu, više po injerciji. Dakle, ono ako hoće da uđe u arenu ravnopravnih političkih cenatara, a BiH po Dejtonu samo tako može da funkcioniše onda mora da izabere koga će da predstavlja. Ali, autentično. Ne pod pričom da predstavlja BiH, a da predstavlja samo jedan narod ili jednu stranku. Nego hajde predstavljaj jednu stranku i jedan narod, a predstavljaj ih kako treba, da se dogovoraš o zajedničkom interesu", smatra Tadić.

Tu slabost koju ima političko Sarajevo, kaže Tadić, vješto koriste i oni iz RS-a, a koriste i predstavnici hrvatskog naroda.

"I to nije nikakva tajna. Jer, dok god oni grade čardak ni na nebu ni na zemlji mi se trudimo da popunimo sav ostali prostor. A, ostali prostor je život građana, stanje u RS-u, njene granice, institucije, privreda, njeni odnosi sa komšijama, njeni odnosi na međunarodnoj političkoj sceni, njeni uticaji u institucijama. To isto rade Hrvati, ako ne mogu institucionalno zbog svoje ustavne pozicije onda to rade u finansijskom, poslovnom sektoru, kulturnom, medijskom sektoru, tamo gdje je novac. Stoga graditi čardak ni na nebu ni na zemlji koji predsjednik RS-a Milorad Dodik naziva sastavljanje BiH, ma da ne bi polemisao o tome, nije u interesu ni Bošnjaka", poručuje Tadić.

Korak naprijed u BiH, cijeni, bilo bi poštovanje odluke Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga. Ali, bi, smatra to bilo iznenađenje i "tu se slažemo".

Navodi da su Milorad Živković kao zastupnik u Predstavničkom domu PS BiH i on kao delegat u Domu naroda PSBiH, prije više godina, u ranijem mandatu uputili incijativu, praktično amandman za izmjenu Ustava BiH koja kaže da se iz RS-a bira jedan član, a iz FBiH dva člana Predsjedništva BiH i naravno da se Izbornim zakonom BiH utvrđuje kako se to dalje obavlja.

"To nije prihvaćeno, iako je to jedino rješenje koje znači poštovanje Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Zašto nije urađeno? Za političke strukture u FBiH izbor ta dva člana Predsjedništva BiH, iako oni nemaju pretjerano veliku vlast, ima nekakav pretjerani simbolički značaj. I oni jedni drugima valjda dokazuju ko je domaćin u FBiH po tome da li je jedna struktura izabrala oba člana Predsjedništava BiH ili je ova druga struktura uspjela da se izbori da izabere svog člana Predsjedništva BiH. Ne bih ulazio u te stvari. One su po svemu iracionalne, jer su u potpunosti protiv političkog sistema kakav je prihvaćen Dejtonskim mirovnim sporazumom i svako moje uplitanje zapravo s pravom bi moglo biti nazvano kao doljevanje ulja na vatru, a to nije pametna pozicija za nekoga ko dolazi iz RS-a", smatra Tadić.

Svaka krizna godina istovremeno i daje neke mogućnosti da nešto krene nabolje. Bez obzira na težinu ove njegove ocjene koju daje, kaže, kao građanin, a manje kao političar, jer mu kao političaru može štetiti, a kao građaninu mu pomaže da ljudima kada ga sretnu na ulici kažu "ne lažeš nas" je takva.

 

- Koncept pao na borbi protiv korupcije -

Najgore su, veli, one godine u kojima sve izgleda kao da teče nekim redom, a zapravo ste na silaznoj putanji i stagnirate u toj mjeri da se iz te stagnacije ne možete iščupati nikako.

"Ako je i kriza dobro, ali da se uhvatimo u koštac s tom krizom, političkom, ekonomskom, kakva god da je i da počnemo tražiti neko rješenje. Ovaj Savjet ministara BiH je proklamovao svoju ulogu tako da će tražiti rješenja na bazi tzv. evropskog puta BiH. Bilo je tu par nekakvih iskoraka koji su pozitivno ocijenjeni i sa evropske strane, tako da kažem, a koji su i za javnost ovdje predstavljali iskorake nade. Gdje je pao koncept. Pao je na najvažnijem pitanju, a to je borba protiv korupcije", stava je Tadić.

Kaže kako je izostanak rezultata na tome eliminisao povjerenje jednoj trećini ljudi u tom Vijeću ministara BiH koji dolaze iz RS-a, jer to je bilo njihovo ključno obećanje. Neko je odgovoran, navodi, naravno, što se to nije desilo.

"Nije dovoljno reći pravosuđe je korumpirano. Potrebno je nešto i uraditi na tom planu. Potrebno je predložiti neke zakone koji te stvari mijenjaju, pa da vidimo onda kako se partneri ponašaju. Pa, možda onda nije u pitanju pravosuđe. Možda su onda u pitanju neki političari koji takvom pravosuđu daju takvu vrstu podrške. Ali, dok vi ne testirate njih na javnoj sceni, kroz jedan zakonodavni postupak koji bi značio pomak, kao što smo to pokušali da uradimo sa prijedlogom komisije koja je trebala da uradi zakon o preispitivanju porijekla imovine, baš i nemate pravo da pretjerano kažete da ste nešto bolji ili različiti ili da oni drugi nisu dovoljno dobri", cijeni Tadić.

Ta vrsta ozbiljnog testiranja, smatra, koju bi javnost prepoznala je izostala zbog toga što je kod Saveza za promjene postala jedna vrsta zazora da bi ta vrsta testiranja mogla dovesti i do preispitivanja odnosa u samom Vijeću ministara BiH i većine koja stoji iza njega pa da bi onda bili izgubljeni i "oni rovovi koji su osvojeni bili u tom nekakvom nastojanju da se nešto promijeni nabolje kada je u pitanju borba protiv korupcije".

"Ta šargarepa koja je stajala ispred nas iz Saveza za promjene se u međuvremenu pretvorila u fatamorganu. I kod nas je izostala nada, sada je praktično nema da se nešto do ovih izbora može uraditi na tom planu. A, samo od toga zavisi da li je ova zemlja u stanju pratiti evropski put. Ne, govorim ja ovo zbog toga što područje borbe protiv korupcije gledam kao polje na kojem se mi obraćunavamo s neželjenim političkim suparnicima. Nego govorim zbog toga što se mi stalno moramo podsjećati na to šta je ključni problem BiH. A, ključni problem ove zemlje je izostanak vladavine prava", kaže Tadić.

 

- BiH se mora prilagođavati EU -

Kada pročitate zakone, navodi Tadić, izuzev ako nisu na koljenu napisani, poput izmjena i dopuna Zakona o akcizama BiH koji treba Ustavni sud BiH da obori, to su solidni zakoni, čak vrlo dobri, čija bi primjena donijela bolje rezultate.

"Ali, kontrole te primjene kao i same primjene nema u onoj mjeri u kojoj je to potrebno da bi zaista zaživilo ono što mi kao poslanici ili delegati glasamo. Onaj ko ne zna da je Evropa ugovorna građevina, koja je radi ekonomije napravljena prije svega, odnosno da uspostavi politički mir i stabilnost radi ekonomije, taj ne razumije da bi BiH postigla te standarde mora da se ponaša isto. Mora da se poštuje Dejtonski mirovni sporazum, zakoni koji se nalaze, da bi i ona dokazala da je ugovorna građevina koja stimuliše političku stabilnost, a samim tim i ekonomski razvoj. Vi prosto morate početi ličiti na ono čega želite da postanete dijelom. Ako to niste u stanju, zalud vam je slati pisma i razglednice iz Banje Luke, Mostara i Sarajeva nekome u Brisel i obećavati se kao vjeran saradnik za bilo šta", cijeni Tadić.

Ne bježi, kaže, od toga da je za sve ovo bitan stav RS-a kada je u pitanju članstvo NATO-a u BiH, odnosno aktivacija MAP-a za BiH, odnosno da je to pitanje o kojem govorimo problem uzrokovan zbog redefinisanog stava iz RS-a.

"Moram reći da je tu definisanje vezano samo za odluku političara. Takav stav javnosti je postojao i onda kada su političari govorili da je s NATO-om i MAP sve uredu i da tu nema nikakvih problema. I tada je javnost, većinska, ogroma većina, govorila da se to s NATO-om mora jednostavno preispitati, da bi ljudima bilo jasnije o čemu se tu zapravo radi i je li to onaj NATO koji je bombardovao, je li to onaj NATO koji je jednostrano primjenjivao silu ili je to možda neki NATO koji je evoluirao, spreman da uvaži činjenice na terenu i da se ponaša konstruktivno u onoj mjeri u kojoj se niko ne osjeća ugrožen zato što je član NATO-a, a kamoli da je izvan njega", kaže Tadić.

Navodi da bi ozbiljna spoljnopolitička analiza trebala poći od nekoliko bitnih tačaka. Navodi, da mi svi posmatramo UN kao nekakav izvor međunarodnog poretka, odnosno ozbiljan izvor koji uvažavan od najvećeg dijela međunarodne zajednice ove planete te da je on nekako vezan za pitanja mira u svijetu i ravnopravnosti naroda. To su, kaže Tadić, neke osnovne vrijednosti koje je BiH usvojila članstvom u UN-u.

 

- Članstvo u NATO-u nije obaveza BiH -

S druge strane, poručuje, neku bližu integraciju koja je također željena, za koju postoji podrška čitave BiH, i u FBiH i u RS-u, a to je da EU doživljavamo kao pitanje razvoja i nekakve ekonomske bezbjednosti građana.

"I imamo, navodi, utisak pošto nam je to blizu i putujemo, trgujemo i poslujemo imamo i rođake, prijatelje, poslovne i lične veze da ljudi koji to tamo žive osjećaju tako da bi i naš osjećaj bio isti samim pristupom svemu tome", kaže Tadić.

NATO se na spoljnopolitičkoj sceni, navodi Tadić, pojavljuje kao neko ko ima poziciju da čuva vrijednosti zapadne demokratije i bezbjednost tih zemalja. Ali, je, cijeni iskustvo s prisustvom NATO-a ovdje u kriznim trenucima bilo takvo da tu ocjenu dovodi u pitanje. Dakle, poručuje Tadić, "mi nemamo problem s vrijednostima zapadne demokratije, nemamo problem s vrijednostima tržišta, nemamo problem s vrijednostima ljudskih prava u onome smislu u kome je to bazično".

"Ali, nismo u RS-u sigurni da li NATO s pravom govori da je on zaštitnik tih vrijednosti. Jer, ne vidimo da planeta koja je sve aktivnija, sve uzburkanija, dijeli to NATO-ovo mišljenje. Ne dijeli ga ni Rusija, ni dio zemalja NATO-a, ne dijele ga ni ljudi sa Bliskog istoka, ne dijeli ni Kina, Indija, većina Afrike, a Latinska Amerika ne zna ni o čemu se priča. A, mi bi nekako htjeli da ako već pripadamo nečemu da smo potpuno uvjereni da je to baš tako. Mi koji imamo manje od četiri miliona stanovnika nismo u poziciji da postavljamo uslove NATO-u. Ali, smo u poziciji da kažemo kakvu vrstu odnosa bi priželjkivali sa njima. I to je nešto što NATO poštuje. To sam čuo od više generalnih sekretara NATO-a i u Banjoj Luci i Sarajevu sakojima sam imao priliku da se vidim. Nikada niko od njih nije rekao vi morate u NATO. Oni su rekli, ako vi želite postoji put kojim se dolazi dotle, ako ne želite mi smo partneri, čuvamo u čitavoj regiji pa tako i kod vas mir i bezbjednost kao je oni razumiju i tu opet nema nikakvih problema", kaže Tadić.

Postoje, navodi, ljudi u RS-u koji bi neki optimizam prema tim pitanjima bili spremni da grade ako bi počeo NATO da liči na nešto drugo, "ako bi to podrazumijevalo uključivanje i Rusije u NATO, uključivanje brojnih drugih zemalja koje su sada izvan tog vojnog saveza".

"Ali, ja ne vjerujem da ćemo mi u svojim životima dočekati takav razvoj situacije, bez obzira na razvoj njihovih partnerskih odnosa, MAP-a s nekim od njih. To su neke stvari na koje prosto ne možemo ni uticati. Ali, kada bi mi vidjeli da se uključivanjem u NATO zapravo ne svrstavamo u nekakav stroj koji treba da uđe komflikt s bilo kim to bi bilo prihvatljivo. Odbrana u redu, ali namjeran konflikt, sukob na tuđoj teritoriji, gdje se interveniše protiv nekog naroda čije društvo ne razumijemo u dovoljnoj mjeri, čiju vjeru ne poštujemo u dovoljnoj mjeri... Jer, djelujete kao neka organizacije, jer vi tada više ne birate kada ćete to raditi, bira većina. Mislim da to za ovako komplikovano društvo u BiH nije najsrećnija varijanta", ističe Tadić.

 

- Hrvatska nije neprijateljska prema BiH -

To posebno navodi, zbog toga što mi ovdje, u BiH, imamo visokog predstavnika i što ni za sam NATO nije prihvatljiva situacija u kojoj visoki predstavnik podnoseći izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a i generalnom sekretaru zapravo se obraća za konačni sud o svom radu i onim zemljama koje su stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a poput Rusije i Kine zbog kojih, ukazuje Tadić, neki to tako kažu, možemo se složiti ili ne složiti, NATO i dalje postoji.

"Dakle, to bi bilo ovako baš neobično da jedna zemlja o čijim unutrašnjim prilikama odlučuju Rusija i Kina preko Savjeta bezbjednosti UN-a sjedi za tim nekakvim okruglim stolom i u svojstvu nekog ministra odbrane ili generala donosi odluke kuda će se i kako NATO kretati. Nemojmo da budemo licemjerni, nije sve do nas, nešto je i do te mnogo veće, mnogo ozbiljnije i organizovanije druge strane s kojom mi ne želimo nikakav komflikt, a želimo vrlo jasne odnose koji nas koštaju više nego što potrebno da se plati cijena mira na ovom prostoru", zaključuje Tadić.

Govoreći o odnosima BiH i Hrvatske i Srbije Tadić kaže kako ne treba izbjegavati i Crnu Goru. Ne treba, navodi, jer tek onda možemo vidjeti čitavu lepezu mogućih odnosa u okruženju.

"Upravo ti odnosi a Crnom Gorom govore o tome kako izgleda taj jedan, rekao bih, mrtav, pasivan, nekonstruktivan odnos koji činjenice su nije opterečen nikakvim otvorenim pitanjima. Ali, nije ni životan u onoj mjeri u kojoj bi to bilo značajno za ljude koji tu žive da se nešto radi, sarađuje, stvara... Da ne govorimo o tome koliko je tu istog naroda, jezika ili iskustva. Zato su potrebni aktivni odnosi. Ne treba uvijek vezivati za činjenicu da na ovoj teritoriji živi jedan broj Srba, jedan broj Hrvata pa je sad to time uslovljeno. Bitne su to stvari, ekonomija, regionalne pozicije tih zemalja, njihovi odnosi sa svjetskim silama koje ovdje imaju svoje interese i onda bih ja gledajući sve to ipak ocijenio da je vrlo uravnotežen odnos i sa Hrvatskom i sa Srbijom", kaže Tadić.

Zamislite, navodi, jednu Hrvatsku koja je u konstrukciji i NATO-a i EU i ko zna šta sve ne u interesnom smislu gledano, i od koje se očekuje da neke pojave u BiH eliminiše, disciplinuje, utiče na njih, anulira ih.

"Pa nemamo mi toliko otvorenih pitanja i problema s Hrvatskom koliko bi to moglo biti kada bi Hrvatska bila neprijateljska i kada bi koristila zaleđinu kakvu bi mogla da ima u odnosu sa BiH. Pošteni budimo. Još manje tih problema postoji sa Srbijom. Iako postoje brojni uticaji koji kažu hajde sada neka se širi moć na sve strane da bi se prooizvele neke nove situacije koje mogu biti različite. O motivima svijeta nećemo govoriti", navodi Tadić.

Ali, kaže, situacija je jednostavno takva da nas pritišću da budemo što bliskiji, isprepleteni i sve ostalo.

"Ne znam zašto bi BiH bila frustrirana kada je to u pitanju. Kakav ona kompleks može da ima u svemu tome, pa da odbije takve mogućnosti. Ja to ne vidim. Možda iz ugla, diskursa onoga, tog političkog Sarajeva, koje ne optužujem, ne etiketiram, jednostavno morate ga nekako locirati kao centar moći koji može da dovede do promjene takvih odnosa, da postoji taj otpor, ako ne ide preko nas onda ne može nikako. Ako to nije ovdje onda to nije BiH. To je pogrešno. Dok oni gube vrijeme na tim temama do tada će jabuke, kruške, meso, ruda, struja, voda, telefon, šta se sve prodaje i kupuje ići i bez njih. Samo će oni učestvovati u manje u raspodjeli svih tih dobara, odnosno pravit će neke nepotrebne barijere koje omogućavaju svima da još više prodaju, kupuju, zarađuju i stiču šta im je potrebno za život", navodi Tadić.

 

- Vučić nema figa u džepu -

Zato bi, kaže, uputio jedan umjeren, apel, ne nikakav pritisak, da se to malo preispita. Jer, kada BiH i Srbija, a tu kaže može nešto kredibilnije govoriti prosto zato što ga javnost tako doživljava htio to ili ne, budu imale najbolje moguće odnose tada će i u samoj BiH postojati najviši stepen nekakve harmonije i relaksacije međunacionalnih odnosa barem na ovom planu u bilateralnom smislu.

"Pa, zašto to ne iskoristimo? Ja ne vidim nikavu figu u džepu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koju on drži istovremeno dok ne bude nešto u vidu saradnje. Onaj način, a nije u pitanju samo folklor, nego je u pitanju diplomatski protokol koji uvijek važi, na koji je dočekano Predsjedništvo BiH, na koji je ljudima pokazano poštovanje, na način na koji su otvorena vrata, na način na koji su na brzinu, ali vrlo pristojno prevaziđena lična nepoznanastva i prerasla u moguća prijateljstva to pokazuje. Ne čini se to zbog toga što neko ima silnu želju da s nekim popije kafu nego zbog toga da se jednostavno skrati ionako izgubljeno vrijeme u ranijim godinama, da bi što prije ljudi mogli da relaksiraju odnose i da počnu nešto da rade", naglasio je Tadić.

Pomenut će, kaže, nešto i nada se da će iz toga ljudi razumjeti da ne govori o politici, nego prvenstveno o ekonomiji. U bivšoj Jugoslaviji 1968. godine, kaže, a sada smo mi u 2018., u odnosu na 1995. i tada te 1968. u odnosu na 1945., da ne pričamo o uravnoteženju kulturnih razlika i njihovoj harmonitaciji, to se, veli, ne mora ni pominjati, ali, šta se sve tada počelo proizvoditi, šta se radilo, kakve su su se sve tehnologije dohvatile, kako je ta zemlja napredovala je zapanjujuće. I kako je taj rat, Drugi svjetski, kaže Tadić, iako ideološki ipak, racionalno shvatan kao prošlost, da bi se omogućilo ljudima da bolje žive i da ta vlast crpi zaista svoj legitimitet iako je bio jednopartijski sistem.

"Mogla je da ne radi ništa, terorom da upravlja i da je jednako na vlasti. Ne, oni su izabrali da ponude narodu nešto u šta se može vjerovati, nešto što jeste bolji život i nešto zbog čega ima smisla živjeti ovdje, raditi i umrijeti ovdje na kraju. Mi smo se sada, a dio odgovornosti ja imam, makar koliko mali ili veliki bio, zapravao svi ga imamo i oni koji su izašli na izbore, koji nisu, doveli u situaciju da ljudi sebe pitaju ne da li ovdje ima smisla živjeti, nego da li ovdje ima smisla umrijeti, ukopati se ovdje. Postavljamo pitanje da li uopšte ima to smisla sa strahom da ga neko nekada neće morati iskopati da bi ga odnio negdje da bi mogao zaliti cvijeće na nekoj humci i time ispuni neku svoju obavezu. To je strašno. Zbog čega? Da bi neko rekao da je glavni, da je važan, da se njega pita. To su iracionalne kategorije u politici koje u svakoj ozbiljnoj zemlji budu kažnjene. Nažalost ovdje često puta budu nagrađene", zaključuje Ognjen Tadić.

 

 

(AA/SB)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...