STRATFOR TVRDI: ''Rusija se kreće prema ekonomskoj neovisnosti i sve će sankcije biti uzaludne''

Ruska vlada pokušava osigurati što veću neovisnost ekonomiji zemlje i cilj je smanjiti ovisnost gospodarstva o uvozu hrane i industrijskih proizvoda, stoji u nedavnom izvješću kojeg je objavio američki obavještajni i analitički centar Stratfor. Prema riječima stručnjaka ove agencije, unatoč brojnim poteškoćama, Moskva je uspjela postići uspjehe u ovom području, ali su kratkoročno ove pobjede morali platiti ruski potrošači

  • Ekonomija

  • 26. Jan. 2018  26. Jan. 2018

  • 0

Prema naredbi Kremlja, Rusija mora prevladati ovisnost o prihodima od prodaje nafte i provesti politiku supstitucije uvoza. Vlada već duže vrijeme pokušava provesti reforme ekonomskog sustava zemlje, tražeći zamjenu za strane prehrambene proizvode i proizvoditi u zemlji robe široke potrošnje, piše Stratfor.

Američke analitičari vjeruju “kako će se, sve dok ova politika daje mješovite rezultate, proces nastaviti, a posljedice će biti da će ruski gospodarstvo biti puno nezavisnije nego je bilo u posljednjih nekoliko desetljeća, barem u nekim aspektima”.

Prema autorima izvješća, iako je Rusija bogata prirodnim resursima, dobivati prihode njihovim vađenjem nije bilo lako, a razlog je bila logistika.

“Ruska prirodna bogatstva su razbacana na takvim golemim područjima i često se nalaze u područjima oštre klime, da su njihova proizvodnja i izvoz često nevjerojatno komplicirani, što smanjuje profitabilnost ekstraktivne industrije”, piše Stratfor.

“Osim toga, stanovništvo zemlje je koncentrirano uglavnom u europskom dijelu, a srednji i istočni dio je slabo naseljen, iako pokriva ukupno oko 65% Rusije. Ruske rijeke uglavnom teku prema sjeveru ili jugu, stoga su neprikladne za prijevoz robe u cijeloj zemlji. Rusija ne može u potpunosti koristiti svoju poznatu crnicu, zemlju koja se nalazi u južnom dijelu uz Ukrajinu, na granici Mongolije i Kazahstana.

Zbog žestoke zime i nepredvidljivih vremenskih prilika je dio tih zemalja izuzetno teško kultivirati, a gdje je to moguće, na Sjevernom Kavkazu blizu Crnog mora, prijetnje poljoprivrednoj proizvodnji stvaraju etničke i političke napetosti”, pišu autori, iako ne prilažu nikakve dokaze za to, da bi se kasnije, govoreći o rezultatima ruske poljoprivredne industrije, sami pobili.

Izvješće se potom vraća u povijest, podsjećajući kako su se svi ruski vladari stoljećima “pokušali nositi sa zemljopisnim karakteristikama zemlje”.

“Iako je Rusija povijesno bila glavni izvoznik žitarica, njene industrija je uvijek patila zbog logističkih problema, zbog čega nakon industrijalizacije krajem XIX stoljeća nije mogla stajati na čelu razvijenih zemalja”, pišu analitičari Stratfora.

“Sovjetsko vodstvo i njegovo plansko gospodarstvo je pogoršalo te probleme, što je bio rezultat raspodjele proizvodnje što je moguće bliže sirovinama i prisilnim preseljenjima građana u udaljene regije diljem zemlje, gdje su podignuti brojni “mali” gradovi s populacijom od 100 do 300 tisuća ljudi. Bilo je potrebno hraniti i odijevati ljude, koristeći slabu infrastrukturnu i logističku mrežu koju je država imala na raspolaganju”, govoreći o ranom razdoblju Sovjetskog Saveza ističu američki stručnjaci.

Kao što analitičari kažu, prema jednoj nedavnoj studiji ruske ekonomije zapadnih ekonomista, da preseljenjem Rusa nije upravljala država, nego “ruka tržišta”, na istoku Rusije bi u ovom trenutku bilo 14 milijuna ljudi manje nego sada.

“Ove nedostatke nadopunjuju rezultati planskog gospodarstva i odsustvo bilo kakve konkurencije, što je dovelo do drastičnog pada kvalitete gotovo sve industrijske robe. To je u konačnici dovelo do preusmjeravanja na izvoz sirovina kao glavnog izvora prihoda, a prihod se trošio na uvoz industrijskih proizvoda iz inozemstva i obrambenu industriju.

Rezultat toga je na kraju bio čak i uvoz žita, jer se proizvodnja u poljoprivrednom sektoru zbog nedostatka investicija stalno smanjivala”, dalje navode autori izvješća Stratfora.

Prema analitičarima agencije, rast troškova za ove potrebe je na kraju premašio prihode od izvoza energetskih resursa, a kriza trgovinske bilance je bila jedan od najvažnijih čimbenika koji su doveli do propasti Sovjetskog Saveza.

“Iako se Ruska Federacija okrenula tržišnoj ekonomiji, ipak je naslijedila ovisnost Sovjetskog Saveza o izvozu sirovina. Ruske vlasti su se odlučile i na “plutajući tečaj” nacionalne valute, što je značilo da rublja slijedi tijek cijena nafte, podsjećaju autori. Sve gospodarske krize u zemlji su od tada uvijek bile povezane s padom cijena energenata, a razdoblja prosperiteta s njihovim rastom.

Zbog ovisnosti o izvozu nafte su čak su i “dobra vremena” imala problema u gospodarstvu, jer je rublja pratila naftu, a ruska roba je postajala skuplja na svjetskom tržištu i stoga manje konkurenta, izazivajući negativnu lančanu reakciju u svim sektorima industrije, prisiljavajući zemlju da se još više oslanja na izvoz energenata”, objašnjavaju analitičari.

Situacija se konačno promijenila 2009. godine, kada je ruska vlada usvojila “Strategiju nacionalne sigurnosti Ruske Federacije do 2020. godine”, kojoj jeglavni cilj osloboditi gospodarstvo ovisnosti o nafti.

Autori izvješća navode kako je još 2009. odlučeno da do 2020. Rusija mora doseći razinu sigurnost hrane. Naime, do 2020. Rusija sama mora proizvesti 95% potrebnih žitarica, 95% krumpira, 90% mlijeka i mliječnih proizvoda, 85% mesa i 80% šećerom, biljnih ulja i ribljih proizvoda.

“U normalnim uvjetima, čak i kako bi se postigli neki od tih pokazatelja, za Rusiju bi bilo previše, ali nedavni događaji su pomogli zemlji da premašili plan u gotovo svim stavkama, čak i prije roka”, priznaju analitičari Stratfora.

“Rusiji idu na ruku pad cijena nafte i rublje, ali sankcije koje je Zapad nametnuo Moskvi nakon aneksije Krima. Ova slučajnost je na kraju dovela do toga da se ruska ekonomija dramatično promijenila i uspostavljena je ravnoteža.

Kada su 2015. godine, zbog oslabljene valute i nestašica uvezene robe široke potrošnje, cijene hrane u zemlji porasle, odmah je povećana potražnja za domaćim namirnicama. S druge strane, oslabljena rublja je potaknula potražnju za ruskim poljoprivrednim proizvodima, a žitarice su postale tražene diljem međunarodnog tržišta”, navodi se u izvješću.

“Krajnji rezultat je bio poljoprivredni preporod Rusije, samo šest godina nakon utvrđivanja ciljeva o sigurnosti hrane. Moskva je uspjela ostvariti rezultat u sedam od osam pokazatelja, a malo zaostaje u sektoru mliječnih proizvoda. Do 2017. je Rusija po količini postala najveći izvoznik pšenice u svijetu, a danas se na crnomorskom području zemlje proizvodi 23% svjetske proizvodnje”, piše Stratfor.

Ipak, pokušaji jačanja neovisnosti u industrijskoj proizvodnji nisu bili tako uspješni.

Unatoč pomoći slabe rublje,uspjeh nije postignut u automobilskoj industriji, gdje je prosječan udio uvoza u 2015. godini pao za 22,5%. Međutim, detaljna analiza stanja pokazuje da se to dogodilo u prvom redu zbog smanjenja potražnje za automobilima baš zbog slabe rublje i sada se inozemne tvrtke oslanjaju na zajednička ulaganja u Rusiji.

Drugim riječima, domaći proizvođači u ovom sektoru nisu pobijedili, ali strane industrije dolaze i grade tvornice u Rusiji.

Udio uvoza u metalurgiji je također smanjen, ali američki analitičari to pripisuju pogoršanju odnosa s Ukrajinom, iako je crna metalurgija najrazvijenija u Donbasu, a većina je na području pod nadzorom Donjecke i Luganske Narodne Republike.

“U farmaceutskoj industriji i proizvodnji električne opreme slaba rublja nije dala isti učinak kao u poljoprivredi. Udio uvoza tih roba se povećao čak i 2015. godine, a Rusija za supstituciju uvoza u ovim područjima nema dovoljno niti industrijskih kapaciteta, kao ni razinu obrazovanja”, tvrdi Stratfor.

“U međuvremenu, Kremlj i dalje pokušava poboljšati gospodarske uspjehe koji su ostvareni nakon 2014. U strahu od poskupljenja nafte, što će izazvati jačanje rublje i uništiti glavnu prednost ruske poljoprivrede na svjetskom tržištu, Rusija je početkom prošle godine donijela nova porezna pravila prema kojima će se cijena nafte iznad 40 dolara po barelu smatrati “izvanrednim prihodom”, koji će koristiti isključivo za uklanjanje eventualnog proračunskog deficita ili će se tim novcem puniti fond rezervi za crne dane.

Ovaj manevar vlade i Središnje banke Rusije razbija izravnu vezu između cijena nafte i stanja u gospodarstvu, što je jasno u posljednjih šest mjeseci, vrijeme u kojem se rublja odlučno odupirala trendu povećanja cijena nafte”, ironično zaključuju stručnjaci Stratfora.

Kako tvrde američki analitičari, Kremlj vjeruje da će slaba rublja ne samo pomoći u spašavanju novostečene moći u poljoprivredi, nego će s vremenom pomoći i ruskoj industriji, što je vjerojatno istina.

Naravnom, Stratfor tvrdi kako će ovu strategiju platiti ruski potrošači. Američki analitičari navode kako je pad kupovne moći Ruse prisilio da odustanu od stranih visokokvalitetnih proizvoda, uključujući i mliječne proizvode, meso i voće.

“Osim toga, ako su po starom modelu Rusi mogli kupovati više inozemnih proizvoda, povećavajući BDP kroz potrošnju, prema novim pravilima, ako se ne ukinu, to više neće moći”, tvrde stručnjaci Stratfora, koji su uvjereni da BDP i njegov rast ne ovise o realnom sektoru i proizvodnji, nego isključivo o neobuzdanoj potrošnji.

Međutim, rezultati ruske ekonomije u posljednjih nekoliko godina demantiraju ovu tezu.

“Naravno, ojačana ekonomska neovisnost Rusije omogućit će joj veću slobodu u međunarodnim poslovima, jer će moći poduzimati veće rizike bez obraćanja pozornosti na kazne i sankcije u obliku embarga u opskrbi hranom”, sigurni su autori izvješća, koji dodaju kako će povećana ekonomska neovisnost Rusiju kratkoročno učiniti siromašnijom, ali geopolitički puno neovisnijom”.

(Logicno.com/T. Jukić)

https://www.logicno.com/politika/stratfor-rusija-se-krece-prema-ekonomskoj-neovisnosti-i-sve-ce-sankcije-biti-uzaludne.html

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...