MENTALNI ISPAD ZAGREBAČKE PROFESORICE IZ VAREŠA: “Komšić više od Čovića pridonosi stvaranju trećeg entiteta“!

Profesorica politologije iz Zagreba Mirjana Kasapović analizirala je tzv. Füleov model izbora članova Predsjedništva BiH i napravila nevjerovatan previd koji je rezultirao krivim zaključcima, a usput je bacila malo blata i na lidera DF-a Željka Komšića, optužujući ga da svojom kandidaturom za hrvatskog člana Predsjedništva BiH dodatno zaoštrava bošnjačko-hrvatske odnose u Federaciji BiH.

  • Politika

  • 17. Feb. 2018  17. Feb. 2018

  • 11

Mirjana Kasapović, profesorica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, inače rođena u Varešu, objavila je u zagrebačkom „Globusu“ analizu izbornog modela o kojem je nedavno govorio bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, gostujući u emisiji HRT-a „Nedjeljom u 2“.

Analizirajući novi model izbora o kojem je govorio Izetbegović, profesorica Kasapović došla je do senzacionalnog otkrića. Ustanovila je naime da bi se, po modelu koji je predložio Izetbegović, u tročlanom Predsjedništvu BiH mogla, uz Srbina, naći dva Bošnjaka i nijedan Hrvat!

Izetbegović je zapravo govorio o tzv. Füleovom modelu koji je još prije nekoliko godina razmatran na seriji sastanaka bh. stranačkih čelnika uz posredovanje češkog diplomate Štefana Fülea, a koji je profesorica Kasapović krivo razumjela, iznoseći besmislenu tvrdnju kako bi se po tom modelu moglo desiti da u Predsjedništvo BiH budu izabrana dva Bošnjaka i nijedan Hrvat, što je notorna glupost.

Füleovim modelom je naime predviđeno da dva člana Predsjedništva BIH koji se biraju iz Federacije BiH ne mogu biti iz istog naroda, pa je dakle isključena mogućnost da se u Predsjedništvo BiH izaberu dva Bošnjaka i nijedan Hrvat, kako je to posve krivo ustanovila profesorica Kasapović.

Ona se zapravo zalaže za „čisto rješenje“: da se Federacija BiH podijeli u dvije etničke izborne jedinice i da se iz svake jedinice bira po jedan član Predsjedništva BiH, što je zapravo model za koji se zalaže HDZ BiH.

U nastavku teksta pročitajte argumentaciju profesorice Kasapović protiv primjene Füleovog izbornog modela.

„Što je Füleov model? Najprije valja konstatirati kako se u domaćim i međunarodnim raspravama uopće ne dovodi u pitanje izbor srpskog člana Predsjedništva: njega su dosad birali i birat će ga i ubuduće građani Republike Srpske. Vlasti Republike Srpske isključuju svaku mogućnost da se oduzme pravo Srbima da na općim izborima izaberu svoga člana Predsjedništva u svojem entitetu. I kada bi se mogao natjecati tko god hoće – Bošnjaci, Hrvati i drugi – nitko ne bi imao stvarnih izgleda da bude izabran zato što Srbi čine oko 90 posto stanovništva tog entiteta. I nitko nema ozbiljnih nakana da promijeni takvo stanje. No zato su svi puni prigovora na mogućnost da Hrvati biraju svoga člana Predsjedništva, pa je iznalaženje modela kako bi im se to pravo “demokratski” uskratilo poprimilo vrlo sofisticirane oblike.

Prema Füleovu prijedlogu, u Federaciji bi se, kao i dosad, birala dva člana Predsjedništva. Prvi član postao bi kandidat koji dobije relativnu većinu glasova u cijeloj Federaciji. Drugi član postao bi kandidat koji osvoji najviše glasova u pet od deset županija ili kantona u kojima je prvoplasirani kandidat dobio najmanje glasova.

Naoko se čini da je problem riješen: prvoplasirani kandidat zacijelo bi bio Bošnjak koji bi dobio najviše glasova u Federaciji s obzirom na brojčanu premoć Bošnjaka nad Hrvatima, a drugi bi bio Hrvat koji bi dobio najviše glasova u pet županija u kojima je prvoplasirani bošnjački kandidat dobio najmanje glasova, a zdrav razum govori da bi to bile županije s hrvatskom većinom.

No nije sve tako jednostavno kako se čini na prvi pogled, a za to postoje i empirijski dokazi. Na predsjedničkim izborima 2010. najviše glasova u cijeloj Federaciji, ali i u pet kantona s natpolovičnom bošnjačkom većinom dobio je nominalni Hrvat Željko Komšić (SDP), koji je uvjerljivo pobijedio Bakira Izetbegovića (SDA). Prema Füleovu modelu, on bi prvi ušao u Predsjedništvo. Kandidat, točnije kandidatkinja koja je dobila najviše glasova u pet županija u kojima je Komšić dobio najmanje glasova, a to su bile županije s hrvatskom većinom, bila je Borjana Krišto (HDZ). To znači da bi u Predsjedništvo BiH iz Federacije ušlo dvoje Hrvata, odnosno nijedan Bošnjak. Bi li to Bošnjacima bilo drago? Ne, ne bi im bilo drago.

No krajnje je upitno bi li glasovali za Komšića da je taj model bio na snazi, jer bi im aktivisti bošnjačkih stranaka i propagandistički mediji prije glasovanja objasnili da bi mogli dobiti Predsjedništvo bez Bošnjaka budu li glasovali za Komšića.

U Füleovu prijedlogu kriju se i druge zamke. Pet županija u kojima bi prvoplasirani kandidat, Bošnjak, dobio najmanje glasova ne moraju biti samo županije s hrvatskom većinom. Bilo zbog političkih odnosa unutar bošnjačke zajednice bilo zbog manipulacije izbornim postupkom, prvoplasirani kandidat može dobiti vrlo malo glasova u jednoj ili dvjema županijama s bošnjačkom natpolovičnom većinom.

One se potom pribrajaju trima ili četirima županijama s hrvatskom većinom u kojima je prvi pobjednik loše prošao. Kako su županije s bošnjačkom većinom mnogo brojnije, to jest imaju mnogo više birača od županija s hrvatskom većinom, može se dogoditi da i drugi izabrani član Predsjedništva bude Bošnjak. Tako bi se u Predsjedništvu iz Federacije mogla naći dva Bošnjaka i nijedan Hrvat. Bi li to Hrvatima bilo drago? Ne, ne bi im bilo drago.

Stoga su hrvatske stranke zahtijevale da se u izborni model unese odredba prema kojoj drugoplasirani kandidat mora pobijediti najmanje u jednoj županiji s natpolovičnom hrvatskom većinom da bi postao član Predsjedništva. No bošnjačke stranke (SDA, SBB, SDP) odbile su taj prijedlog.

Bakir Izetbegović kazao je da taj model daje Hrvatima jamstvo od 99 posto da će moći sami izabrati svoga predstavnika u Predsjedništvu BiH. No vrag je, kako se kaže, u detaljima. Vrag je, drugim riječima, u onih jedan posto koji, kako pokazuju iskustva iz izbora 2010., lako mogu postati stvarnost.

Kada se već ustraje na izravnim izborima tročlanog Predsjedništva države – konfliktne institucije koja nije dala bitan doprinos političkom pomirenju u bosanskohercegovačkom društvu, o čemu svjedoči i spomenuti Izetbegovićev televizijski nastup – zašto se jednostavno ne dade pravo Bošnjacima da biraju svoga predstavnika u kantonima gdje su većina, a Hrvatima svoga predstavnika u županijama gdje su oni većina? Time bi se automatski riješila zavrzlama što ju je izazvala presuda Europskog suda pravde u slučaju Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine. Njome se nalaže da država ukine etnička diskriminacijska pravila u izboru članova Predsjedništva BiH. Dosad su svi građani mogli glasovati na predsjedničkim izborima, ali su se za mjesta u Predsjedništvu mogli natjecati samo Bošnjaci, Srbi i Hrvati.

Kada bi se uspostavile tri teritorijalne izborne jedinice – jedna u Republici Srpskoj i dvije u Federaciji, jedna s bošnjačkom, druga s hrvatskom većinom – odmah bi se mogle ukinuti odredbe prema kojima se za mjesta u Predsjedništvu mogu natjecati samo Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Natjecati bi se mogao svaki građanin s biračkim pravom, a tko bi bio izabran odlučivala bi većina birača. Mnogo je važnije tko bira predstavnike nego kako se oni nominalno deklariraju.

Nominalni Hrvat Željko Komšić možda bi mogao biti, a djelomice je već i bio, dobar predstavnik bošnjačkih interesa, dok bi hrvatske interese dobro mogao zastupati Bošnjak, Srbin ili netko treći koga Hrvati izaberu.

Pa zašto se onda ne postupi tako? Zato što bošnjački političari i mediji misle da stvaranje izborne jedinice s hrvatskom većinom podupire zahtjeve Hrvata da se stvori treći entitet. No stvaranju trećeg entiteta mnogo više pridonosi dosadašnji način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH: drugim riječima, zahtjevu za stvaranjem trećeg entiteta mnogo je više pridonio – i još uvijek pridonosi – Željko Komšić, nekadašnji potpredsjednik SDP-a i sadašnji vođa “multietničke” Demokratske fronte, nego predsjednik HDZ-a Dragan Čović. Ako Bošnjaci treći put izaberu toga beskrupuloznog političara za hrvatskog člana Predsjedništva prema postojećemu izbornom obrascu, i Federacija i cijela BiH zapast će u duboku i nesagledivu političku krizu“.

Komentari - Ukupno 11

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...