ALMIR TERZIĆ: „OHR nema pravo da šuti, mora dati smjernice CIK-u…“

Ukoliko do početka maja ne budu usvojene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, odnosno nadomještene suspendovane odredbe tog zakonskog akta za posljedice koje će nastati najodgovorniji će biti zastupnici i delegati Parlamentarne skupštine BiH, navodi politički analitičar i novinar Almir Terzić za N1.

  • Politika

  • 25. Feb. 2018  25. Feb. 2018

  • 2

"Jer, izreka odluke Ustavnog suda BiH nalaže da sporne odredbe otkloni Parlamentarna skupština BiH kao zakonodavac. Treba jasno reći da je odluka Ustavnog suda BiH donesena 2016. godine i da je bilo dovoljno vremena da se utvrde izmjene i dopune Izbornog zakona BiH. Odgovornost zastupnika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH je tim i veća jer već godinama djeluje Interresorna radna grupa koja je potrošila silne novce za svoj rad, a nije ponudila nikakve izmjene i dopune Izbornog zakona BiH", kaže Terzić.

 

On navodi da 'zastupnici i delegati Parlamentarne skupštine BiH već odavno izbjegavaju svoje obaveze zaklanjajući se iza svojih političkih lidera, umjesto da preuzmu odgovornost pred biračima i riješe probleme zbog kojih su im oni i dali povjerenje da ih zastupaju u Parlamentarnoj skupštini BiH'.

 

"Upravo zbog toga, jer zastupnici i delegati u PS BiH samo ostvaruju prava, ali nemaju nikakvih obaveza male su šanse da će Parlamentarna skupština BiH riješiti pitanje izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Jasno je da ni predsjednici političkih stranaka ne pokazuju interes za ustupcima i rješavanjem pitanja izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Prvenstveno je to izraženo kod HDZ-a BiH, odnosno partija okupljenih oko HNS-a koji su uz pitanje izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH nametnuli i problem izbora članova Predsjedništva BiH. Ovo vide kao posljednju priliku da to učine, odnosno da izbor članova Predsjedništva BiH, posebno iz hrvatskog naroda urede po svojim zahtjevima zanemarujući pri tome da je to pitanje Ustava BiH i da se ono rješava kroz presudu Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga i to više njih. Uz izbor izaslanika, ali Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH iz entiteta", kaže Terzić.

 

Kako navodi, čak HDZ BiH ide toliko daleko da negira ranije svoje prijedloge amandmana na Ustav BiH koji se još od 2013. godine nalaze u Parlamentarnoj skupštini BiH, a koji podrazumijevaju indirektan izbor članova Predsjedništva BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH što je najbolje rješenje.

 

"Ono je, da apsurd bude veći, kroz Aprilski paket imalo najveći stepen suglasnosti političkih predstavnika u BiH, ali je osporen ne samo glasovima SBiH, nego što se često zaboravlja upravo glasovima dijela hrvatskih zastupnika od kojih je kasnije nastao HDZ 1990 sa Božom Ljubićem na čelu. I sada se taj isti Ljubić predstavlja kao borac za zaštitu interesa Hrvata u BiH, a jedan je od glavnih krivaca za stanje u kojem se Hrvati nalaze. Dakle, lični interesi, neodgovornost i manipulacije razlog su što najvjerovatnije neće doći do usvajanja izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH", kaže ovaj politički analitičar.

 

U takvim okvirima, a nakon odluke o raspisivanju i održavanju izbora u BiH, dodaje, početkom maja Centralna izborna komisija BiH će biti ta koja će, kada to već nije zakonodavac, donijeti bilo kakvu odluku.

"Prijedlog koji smo imali priliku vidjeti, manje-više je onaj koji bi bio primijenjen ako bi se primijenio popis iz 2013. godine. Dakle, primjena načina raspodjele mandata i popisa iz 2013. daje ovakav sastav Doma naroda Parlamenta FBiH po kantonima. Bošnjaka ne bi bilo iz Livna, Posavine, zapadne Hercegovine, Hrvata iz USK, Srba iz Gorazda, Posavine... Oni koji su tek počeli da izražavaju zabrinutost vidjevši kako bi trebao da izgleda Dom naroda Parlamenta FBiH po popisu iz 2013. u BiH trebali bi da znaju da je dobar dio članova gradskih/općinskih izbornih komisija imenovan upravo po tom popisu, a ne 1991. I da primjenu popisa iz 2013. traži u svojim odlukama Sud BiH prihvatajući žalbe na odluke CIK-a BiH", navodi Terzić.

 

Pojašnjava da u odlukama Suda BiH Centralna izborna komisija BiH traži uporište za primjenu popisa iz 2013. godine.

 

"Istovremeno, u Ustavu BiH navodi se da će se popis iz 1991. primjenjivati do okončanja Aneksa 7, odnosno procesa povratka, ali je nejasno da li to treba da odluči OHR ili se očekuje i u tom slučaju da se izjasni Parlamentarna skupština BiH. Dakle, bez tumačenja OHR-a kao konačnog tumača Daytona, odnosno da li je za primjenu načina izbora izaslanika validan popis 2013. ili 1991. BiH se može naći u problemu sa nesagledivim posljedicama. Jer, ako CIK BiH donese odluku po popisu iz 2013, to potvrdi Apelacioni odjel Suda BiH, ostaje da će se vlast osporavati kod Ustavnog suda BiH. To bi onda značilo da BiH prerasta u slučaj sličan Mostaru, s tim što će izbori biti provedeni, možda i implementirani, a vlast osporavana na Ustavnom sudu BiH što bi bilo pogubno".

 

Iako odgovornost jeste na Parlamentarnoj skupštini BiH, navodi, OHR koji se do sada nije želio miješati zbog čega, a nakon izostanka političke volje nikada nije riješeno pitanje popune četiri nedostajuća delegata u Klub srpskog naroda Parlamenta FBiH, sada nema pravo da ćuti.

 

"Nema, jer kao tumač mora CIK-u BiH na koji će, očito je biti prebačen teret onoga što nisu ili neće uraditi zakonodavci, odnosno Parlamentarna skupština BiH dati smjernice oko primjene popisa - ili 2013. ili 1991. To posebno jer i u Ustavu FBiH jasno stoji, bez obzira na suspendovane odredbe Izbornog zakona BiH, da će se izaslanici u Dom naroda Parlamenta FBiH birati iz svakog od kantona ukoliko u kantonalnoj skupštini kao zastupnika takvih naroda ima. A, treba jasno reći da se u kantonalne skupštine ne biraju ni Srbi, ni Hrvati ni Bošnjaci, a ni Ostali nego zastupnici u skupštine kantona u FBiH. Probleme koje imamo prevazilazi pitanje samo izmjena Izbornog zakona BiH.

 

Ovo je pitanje koje se mora riješiti kroz Ustav BiH i FBiH, ali i RS-a, a to podrazumijeva implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga. Niko nema pravo da birače u BiH ucjenjuje da li će i kakvih izbora biti. Jer, prema 90.000 građana Mostara već šestu godinu se čini zločin u miru. Oni su lišeni osnovnog ljudskog prava - da biraju i budu birani. Da su tužili do sada bi svih njih 90.000 dobilo presude na Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu da se protiv njih krši Evropska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. Političarima u BiH očito ne smeta što im se građani - birači nalaze u takvom stanju, stanju koje bi u svakoj demokratskoj državi bilo ozbiljan šamar za političke predstavnike koji, pitanje je, da li bi više bili dobrodošli da budu na vlasti. BiH je eto, i u tome sušta suprotnost", kaže za N1 politički analitičar i novinar Almir Terzić.

 

 

(N1/SB)

 

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...