SIROMAH BOGAT RUDAMA: Bliža budućnost proizvodnje električnih automobila u velikoj mjeri zavisi od druge najveće afričke države

Električni automobili su budućnost, agresivno osvajaju globalno tržište, a iako trenutno zauzimaju tek manje od pet posto udjela, sve više utječu na industriju.

  • Auto

  • 26. Feb. 2018  26. Feb. 2018

  • 0

Do 2030. godine očekuje se da prodaja EV vozila zauzme čak oko 30% svjetskog tržišta, pa se polako postavlja pitanje na što će sve to utjecati. 

Ako izuzmemo struju koja je neophodna za ova vozila i njenu proizvodnju, drugi važan, ali možda i važniji faktor su baterije koje napajaju elektromotore. 

Baterije će biti prekretnica jer su njihov neizostavan sastojak metali koji nisu rasprostranjeni u svim dijelovima sveta, poput kobalta. 

Prije nekoliko dana pojavila se vijest da je BMW postigao dogovor za snabdijevanje kobaltom i litijumom upravo u narednih desetak godina, ključnih metala za ovaj sektor autoindustrije. 

Ovaj metal kao i litijum nisu tako dostupni poput nekih drugih, kao što su čelik, bakar i nikl, što značajno limitira proizvođače automobila, prije svega u nastojanjima da cijenu električnih vozila učine pristupačnijom. 

Za velike kompanije je od suštinskog značaja da dogovore stalnu cijenu neke sirovine, ali u slučaju nekih kao što je kobalt, zbog nestabilne političke situacije u zemljama iz kojih dolaze, to je skoro pa nemoguće, piše Bloomberg. 

Pad cijene vozila na električni pogon umnogome zavisi od pada cijene sirovina potrebnih za njegovu proizvodnju, gdje je opet ključna baterija, ali oskudnost određenih metala bi mogla stvoriti veliki problem i utjecati na tu dinamiku. 

Visoka cijena baterija je trenutno glavni razlog zašto su proizvođačima neophodne subvencije država kako bi EV vozila bila dostupna širokim narodnim masama. Koliko to može utjecati na proizvodnju najbolje pokazuje primjer Tesle čiji Model 3 je daleko od planiranog tempa proizvodnje upravo zbog problema sa baterijama.

 

Prema posljednjim istraživanjima koje je proveo Slobodni univerzitet u Briselu cijena kilovat-sata bi sa trenutnih 432$ trebala pasti na 100$ u periodu 2020-2025. Ukoliko se to dogodi, cijena EV vozila će biti na nivou onih na fosilna goriva koje si danas može priuštiti većina ljudi. 

 



Međutim, rast cijene litiju, kobalta, mangana i grafita u posljednje vrijeme bi mogao usporiti taj proces.

Najskuplji od njih je kobalt čija je cijena oko 60.000 dolara za tonu. Koristi se u baterijskim katodama kako bi se postigla gustina energije neophodne za povećanja dometa EV vozila. Prošle godine njegova cijena je porasla za čak 83%, prije svega zbog porasta potražnje za baterijama, a oko 60% iskopanog kobalta upravo odlazi na to. 

Za bateriju od 85 KWh kakvu koristi Tesla potrebno je osam kilograma kobalta. Prema aktualnom rastu prodaje EV vozila predviđa se da će potražnja za kobaltom dostići čak 9.300% trenutne do 2040, a cijeloj autoindustriji će biti potrebno tri puta više ovog metala nego što je iskopano tijekom cijele 2016. Obzirom da je kobalt važan i u proizvodnji industrijskih legura, potreban je ogroman porast proizvodnje. 

Na osnovu trenutnog nivoa proizvodnje, predviđa se da će zalihe kobalta trajati još 57 godina, a, poređenja radi litija još 400. Nema sumnje da će se otkriti nove rezerve na nekim drugim mjestima, ali će proizvodnja i dalje vjerojatno zavisiti isključivo od jedne zemlje – DR Kongo. 

Prema najnovijim istraživanjima Kongo "leži" na 49% svjetskih rezervi kobalta i proizvodi oko 54%. A u pitanju je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta čiji je predsjednik odbio napustiti vlast nakon što mu je istekao mandat 2016. 

 



Veliki dio izvoza kobalta iz ove zemlje, spekulira se, više od 20%, dolazi iz "zanatskih" rudnika koji su iskopali lokalni stanovnici pod kontrolom različitih oružanih snaga. Prema izvještaju Amnesty Internationala iz rujna 2016., zabilježena je ogromna eksploatacija djece.

 

Najveći dio rudnika je pod kontrolom kineskih državnih kompanija, dok Kongo svoj udio koristi za isplatu kredita koje uzima od Kine. To stvara napetu situaciju, vlada želi izvuči što veći profit pa pokušava prisiliti kineske proizvođače da unutar Konga prerađuju što veću količinu rude, a ne da je izvozi u Kinu. Prije deset godina je ograničenje izvoza rude iz Konga dovela cijenu do vrhunca, 41% veću od trenutne. 

Tesla se obavezala na etički izvor nabavke kobalta za svoje potrebe, a ukoliko je i druge kompanije budu pratile to će dovesti sigurno do alternativnog izvora, ali će svakako potrajati. 

U međuvremenu, sve ovo predstavlja nezgodan skup okolnosti za automobilsku industriju. Volkswagen je do prošle godine profitirao na osnovu četverogodišnjeg ugovora sa rudarskom kompanijom Glencore koja je isporučila kineskom proizvođaču baterija Contemporary Amperex Technology 20.000 tona kobalta. Međutim, prošlog rujna VW je pokušao dogovoriti novi petogodišnji ugovor kako bi se osigurao od rasta cijena i nestašice metala, ali nije dobio nijednu ponudu na tender. 

Izrada profitabilnih električnih vozila je pred velikim izazovom. Neizvjesnost snabdijevanja sirovinama i zavisnost od nestabilne afričke zemlje i kineskih državnih firmi to još dodatno otežavaju. 

Napredak tehnologija obećava manju upotrebu i zavisnost industrije od kobalta i nikla. Južnokorejski gigant Samsung očekuje pad za čak 50%, čemu će svakako doprinijeti i reciklaža postojećih sirovina, ali trenutno ne postoji konkretna tehnologija koja bi mogla u potpunosti izbaciti kobalt iz jednadžbe, a da to ne utječe na performanse baterije. 

Možda će ova prirodna ograničenja biti korisna u smanjivanju globalne euforije u vezi s električnim automobilima, što će industriji omogućiti više vremena za istraživanja i razvoj. To će svakako usporiti "gašenje" vozila na hibridni pogon sa manjim baterijama i vozila na gorive ćelije. Da bi razvoj EV bio koristan za potrošače, tehnologija izrade baterija mora značajno napredovati kako bi se što manje oslanjala na mala i nestabilna tržišta sirovih materijala, a obezbijedila ono što je potrošaču najvažnije – brže punjenje i veći domet.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...