STATUSNI SIMBOLI, LUKSUZNI PREDMETI, GENERATORI ENERGIJE: Znate li koje su najskuplje robe na planeti?

Ni zlato, ni dijamanti nemaju takvu vrijednost kao antimaterija koja će se koristiti kao gorivo za međugalaktička putovanja

  • Jeste li znali

  • 04. Mar. 2018  04. Mar. 2018

  • 0

 

  1. Rogovi nosoroga

 

Godine 2013. u Dublinu je izvedena je jedna od najbizarnijih krađa ikad. Maskirani muškarac razoružao je zaštitare Irskog nacionalnog muzeja i ispred nosa im odnio eksponate vrijedne 650.000 dolara. No, nije bila riječ ni o kakvom nakitu ili umjetninama. 

 

 Foto: Wikipedia

 

Odnio je četiri glave nosoroga, da bi s njih otpilio rogove i prodao ih na crnom tržištu Istočne Azije. Iako je sve do nedavno Kina bila najveće tržište na kojem su se postizale najviše cijene, Vijetnam je preuzeo vodstvo. 

 

U toj zemlji rog nosoroga vrlo je popularan među bogatašima  jer vjeruju da liječi mnoge bolesti, a najvažnija je - impotencija. Tako se rog nosoroga melje i pretvara u prah koji se šmrče poput kokaina, a taj se običaj smatra statusnim simbolom. Jedan rog, ovisno o vrsti i veličini nosoroga teži od 1-3 kilograma, pa mu i cijena varira od 25.000 do 75.000 dolara i postao je mnogo cjenjeniji od slonokosti.

 

  1. Tartufi

 

Iako cijeli svijet smatra da najkvalitetniji primjerci ovih skupocjenih gljiva intenzivnog mirisa rastu u Italiji, o tome bi se moglo itekako diskutirati. Jer, oni bolje upućeni dobro znaju da talijanski prekupci često u sezoni branja tartufa - u listopadu i studenom, putuju Istrom i od lokalnih berača otkupljuju tartufe za keš. Bijeli je najcjenjeniji, no i crni je vrlo skup. 

 

 Foto: Pixsell

 

Naravno, istarski tartufi na talijanskom tržištu postižu mnogo veće cijene, pa se i izvoze, pod firmom 'talijanski proizvod'. Ipak, mora se priznati da je gradić Alba između Torina i Genove najveće tržište ovom gurmanskom poslasticom, a tamo je primjerice 2009. godine kilogram Tuber magnatuma postigao cijenu od 14.000 dolara. 

 

U talijanskom gradu Savignu nedaleko Bologne ubran je tartuf težak 1.483 grama i bio je najveći ubrani ikad, te je tako pretekao tartuf od 1310 grama koji je 1999. godine ubran kraj Buja u Istri i uvršten je u Guinnessovu knjigu rekorda. 

 

  1. Painit

 

Vrlo rijedak mineral koji je dobio ime po svom pronalazaču, britanskom geologu Arthuru Painu koji ga je iskopao u Mjanmaru 1950., nakon što se dokazalo da je riječ o do tad sasvim nepoznatoj tvari. 

 

 Foto: Wikipedia

 

Boja mu varira od narančasto-smeđe do smeđe-crvene slične topazu zbog prisutnosti željeza. Kristali su heksagonalne forme i do danas ih je vrlo malo pretvoreno u brušeno drago kamenje. 

 

Godine 2002. u Mjanmaru je otkrivena nova lokacija s većim zalihama painita s nekoliko tisuća kristala i fragmenata. Svejedno, i danas je vrlo malo brušenih kristala i zato gram painita može postići cijenu i od 300.000 dolara za gram.

 

  1. Zlato

 

Svi znamo uglavnom da je od pamtivijeka najvredniji metal. Prije svega jer je vrlo rijedak, lako se s njim rukuje, lako prerađuje i ima karakterističnu boju. Prije tri godine izračunalo se da je ukupna količina zlata na zemlji 186.700 tona.

 

 Foto: Thinkstock

 

Od novoproizvedenog zlata 50 posto ode u nakit, a 40 posto se koristi u investicijske svrhe i čak 10 posto u industriji. Prošle godine u srpnju cijena zlata na svjetskom tržištu bila je oko 40 USD za gram. Unatoč tome bahati milijunaši i dalje naručuju hranu ukrašenu listićima zlata, ili pak naručuju spa tretmane zlatom, što nema nikakvog smisla, nego je samo statusni simbol.

 

  1. Plutonij

 

Radioativni i otrovni kemijski element koji je otkriven 1934. godine. Neznatne količine mogu se naći i u prirodi, ali je stvoren u laboratoriju. Za razliku od drugih metala, plutonij nije ni dobar vodič ni topline ni električne energije. Ima relativno nisku točku tališta na 640 stupnjeva Celzijevih, ali i neobično visoku točku vrelišta od oko 3315 stupnjeva Celzijevih. 

 

 Foto: Wikipedia

 

Ima dakle samo dvije važne funkcije - prva je da se koristi kao izvor nuklearne energije, i drugu, manje humanu - kao sredstvo za proizvodnju nuklearnog oružja. I plutonij 239 i 241 mogu proizvesti lančanu nuklearnu reakciju. Bomba nazvana Fat Man - Debeljko - koju su Amerikanci testirali u srpnju 1945. i mjesec dana kasnije bacili na Nagasaki sadržavala je plutonij.

 

Gram plutonija košta 4000 dolara i ne zvuči previše skupo. Prilično je dostupan svakome, a naročito ako se znaju mogućnosti upotrebe.

 

  1. Šafran

 

Najskuplji začin na kugli zemaljskoj, a proizvodi se u jugoistočnoj Aziji. Ipak najprije je kultiviran i počeo se uzgajati u području Stare Grčke, a prvi zapisi o uzgoju šafrana datiraju iz s kraja 2. tisućljeća p.n.e.

 

 Foto: Thinkstock

 

Kvaliteta ovisi o dijelu biljke koja se koristi za začin, a biljka šafran iz Irana, Španjolske i Kašmira je najkvalitetnija i klasificira se prema broju smeđe-crvenih tučkova i žutih prašnika.

Da bi se proizvelo jedan kilogram začina, potrebno je ubrati oko 150.000 do 200.000 cvjetova koji se sade na površini od oko 1000 četvornih metara. Godišnja proizvodnja ovog začina iznosi oko 300-400 tona, a kilogram stoji i do 15.000 dolara, ovisno o kvaliteti.

 

  1. Dijamanti

 

Poznati su jer imaju najveću tvrdoću od svih poznatih materijala. Mnogi dijamanti su vrhunske čistoće, a ima ih u mnogim bojama, od prozirne, do crvene, roza i žute.

 

 Foto: Pixabay

 

Formiraju se u zemljinoj kori pri vrlo visokim temperaturama i pod vrlo velikim pritiskom i da bi se stvorili potrebni su vrlo specifični uvjeti. Veliki dijamanti su doista vrlo rijetki i samo 20 posto njih su prikladni za nakit.

 

Najčešće se koriste za nakit ili u prerađivačkoj industriji za rezanje vrlo tvrdih materijala. Vrijednost im se na tržištu procjenjuje prema tzv. 4 slova C - a to je carat - odnosno karat - tj. veličina, zatim cut, odnosno rez, pa color  - boja i clarity - prozirnost, odnosno jasnoća. Najskuplji dijamant ikad prodan zove se 'Pink Star' - roza zvijezda. Ima 59,6 karata i prodan je za 71.200.000 USD u Hong Kongu. 

 

  1. Žad

 

Tipične prekrasne jake zelene boje poznat je u azijskoj umjetnosti već tisućama godina, a riječ je o dvije vrste dragog kamenja- nefritu i jadeitu. U Europi je poznatiji svijetlozeleni, dok se u Kini vole i druge boje poput tamnije zelene, a biserno-bijele boje je iznimno cijenjen. 

 

 Foto: Pixsell

 

Ljudski rod poznaje ga već 7.000 godina - dakle još iz predhistorijskih vremena jer se najprije koristio za izradu oruđa i oružja zbog svoje tvrdoće i otpornosti. U kineskoj tradiciji je simbol dugog života i dobrog zdravlja, a najbogatije i najuglednije ličnosti Kinezi su sahranjivali u odijelima od žada. 

 

Cijena po gramu ovisi o kvaliteti i čistoći, no gram košta oko 500 dolara.

 

  1. Kalifornij

 

Radioaktivni metalni element kemijskog simbola Cf prvi je put stvoren u laboratoriju za zračenje u Berkeleyu, u Kaliforniji 1950. godine. Kalifornij-252 ima snažnu moć emitiranja neutrona, a po miligramu ovaj metal može proizvesti 139.000.000 neutrona u minuti. Stoga je idealan kao pogonsko gorivo za nuklearne reaktore, ali se koristi i u terapiji nekih vrsta tumora na mozgu i tumora maternice kad druge terapije zračenjem nisu učinkovite.

 

 Foto: Thinkstock

 

Do 2016. godine proizvedeno je samo 8 grama kalifornija-252, a godišnje ga se proizvede samo 40 miligrama. Nitko ga ni ne kupuje u gramima, nego se prodaje u mikrogramima, dakle tisućitim dijelovima grama jer bi se za samo 1 gram kalifornija trebalo 'iskeširati' 27.000.000 dolara.

 

  1. Antimaterija

 

U atomskoj fizici riječ je o antičesticama. Svaka čestica ima svoju antičesticu - proton je pozitivan dok antiproton ima negativni naboj. Sudaranjem materije i antimaterije dolazi do međusobnog poništavanja što proizvodi nevjerojatnu energiju. Materija i antimaterija imaju primjenu u medicini, ali i u proizvodnji nuklearnog oružja. Izolirana i pohranjena antimaterija mogla bi se iskoristiti kao gorivo za međuplanetarna ili čak međugalaktička putovanja. 

 

Foto: CCO

 

Godine 2006. izračunalo se da bi trebalo utrošiti oko 250 milijuna dolara za proizvodnju 10 miligrama antimaterije, odnosno za jedan gram trebalo bi oko 25 milijardi dolara.

 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...