OPSKURAN AUTOR, KOLABORACIONIST I ŽRTVA KOMUNIZMA: Zašto nam je trebao Mustafa Busuladžić?

Tako smo, u nedostatku zaista boljeg primjera, dobili mitološko biće Mustafu Busuladžića, genijalnog intelektualca koji islamski promišlja, bošnjački osjeća i istovremeno i antifašistički i antikomunistički djeluje. No, to sa pravim Mustafom Busuladžićem nema veze. Historijski Busuladžić je opskuran autor koji nastupa iz radikalno vjerskih i ultrakonzervativni pozicija, sluga fašističkog režima i nacionalni Hrvat.

  • Mini market

  • 07. Mar. 2018  28. Maj 2018

  • 0

 

Piše: Danijal Hadžović

 

Na posljednjoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo zastupnici su uvjerljivom većinom izglasali stavljanje van snage Odluke o izmjeni naziva osnovne škole na području općine Novi Grad, koja je nazvana po Mustafi Busuladžiću.

Tako je okončana saga koja je na površinu izbacila duboku vrijednosnu i ideološku podijeljenost primarno unutar bošnjačkog naroda, dovela do teških riječi i međusobnih optužbi te postala predmetom regionalne bruke i protestne note izraleskih vlasti, nakon što je nekoliko mjeseci ranije ista Skupština podržala odluku da se škola u Dobroševićima nazove po Busuladžiću.

 

U čemu je konkretno bio problem da se škola nazove po Busuladžiću, odnosno, koja je njegova konkretna zasluga za bh. društvo pa da djecu obrazujemo pod njegovim imenom?

 

Ljevica, u svojoj prepoznatljivoj ideološkoj ostrašćenosti i udomaćenom eliminiranju protivnika efektnim etiketiranjem tu je bila jasna – riječ je o ustaši, nacisti i fašističkom kolaborantu. Ovakav stav prema Busuladžiću svakako nije bez utemeljenja. Prije svega, njegov antisemitizam je vidljiv i jasno dokumentovan. Tako 1944., dakle u godini u kojoj je gotovo u potpunosti istrijebljena nekoć veličanstvena sefardska zajednica u Sarajevu koja je prije rata brojala skoro 10.000 pojedinaca, Busuladžić, s narativom kojeg se ne bi ni sam Himler postidio, piše:

 

od nas su se ljudi borili protiv Židova i njihovih špekulacija, protiv njihovih prevara i izrabljivanja. Njih je nestalo iz čaršije, ali je u čaršiji ostao židovski duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena, sakrivanja i gomilanja robe, krijumčarenja i lihvarenja u tolikoj mjeri da pokvarenost stanovitih trgovaca, bez obzira na vjeru, zasjenjuje rad nestalih Židova.“

 

Dakle, u antisemitskoj mržnji ni fizičko istrebljenje njegovih komšija Jevreja Busuladžića ne zadovoljava. Dapače, on sa žaljenjem i gorčinom izražava bunt što i pored njihovog fizičkog uništenja „židovski duh“ i dalje među nama živi.

 

Iste 1944. kada Crvena armija gazi Hitlerovu mašineriju, a savezničke trupe se već uveliko probijaju kroz Normandiju, Busuladžić piše: „Za ishod bitke koja se bije protiv Velike Britanije i Sovjetske Rusije vezane su nade čitavog islamskog svijeta, osobito nade miliona muslimana koji žive ili bolje reći umiru pod strahovladom Velike Britanije i Sovjetske Rusije...“. Drugim riječima, za Busuladžiću su nade čitavog islamskog svijeta vezane uz pobjedu nacističke Njemačke kao protivnika Sovjetskog saveza i Velike Britanije koje označava krajnjim neprijateljima.

 

Pristalice Busuladžića ove i druge kontroverzne stavove nastoje anulirati pojedinim citatima gdje fašizam označava kao ideju suprotstavljenu vrijednostima islama, „islam je prirodni protivnik i komunizma i fašističkog shvatanja“, također je pisao Busuladžić. I zaista bi možda bilo pretjerano i neosnovano Busuladžića nazvati doktrinarnim nacistom ili fašistom. No, isto tako se ne može osporiti da on, u pobjedi Hitlera i nacizma, u najboljem slučaju, vidi manje zlo za muslimane i da, u izboru između anglosaksonskog liberalizma, sovjetskog komunizma i fašizma, nesumnjivo bira ovo zadnje. „Orijaška borba koju Njemačka sa svojim saveznicima vodi protiv boljševizma nije rat dvaju imperijalizama“, pisao je Mustafa Busuladžić 1943. godine. „Današnji sukob je prije svega borba dvaju svjetova, starog svijeta koji se pod udarcima podmlađenog pretvara u krhotine i novog svijeta koji se rađa, borba između Kapitala i Mein Kampfa. (...)“. 

 

Sam Busuladžić pod tim novim Hitlerovim poretkom živi krajnje udoban život. Na samom početku rata Busuladžić se zaposlio na Radiju Rim u glavnom gradu Musolinijeve države, u dijelu programa koji se emituje na hrvatskom jeziku, svesrdno doprinoseći propagiranju fašističke ideologije. Nakon povratka u Sarajevo, negdje krajem 1942. godine, Busuladžić radi kao činovnik u novouspostavljenoj državi NDH, djeluje kao lider Mladih muslimana, održava kontakte s jeruzalemskim imamom al-Husseinijem, otvorenim pristalicom nacizma, predaje u školi imama Handžar divzije te šalje pisma podrške Paveliću i Mili Budaku. Uz to se nacionalno osjeća i izjašnjava kao Hrvat, što u sačuvanim spisima na više mjesta otvoreno iskazuje. „Mi smo uvijek znali što hoćemo i danas znademo: da se održimo kao muslimani i kao Hrvati...“. Dakle, nema nikakve sumnje da Busuladžić Hitlerovom „novom svijetu“ i Pavelićevom ustaškom režimu nije nikakav protivnik ili bilo kakva smetnja, nego njegov nadasve uklopljeni i korisni dio, „hrvatsko cvijeće“ takoreći.

 

No, ako i ove činjenice ostavimo po strani, umanjuje li to intelektualnu važnost i doprinos koji je Busuladžić ostavio BiH? Negdje od početka posljednjeg rata Busuladžić je od strane vjersko- nacionalnih političkih struja na velika vrata uveden u bošnjački društveni diskurs kao „najljepši primjer intelektualca“ (Džemaludin Latić) koji se nastoji etablirati kao bošnjački intelektualni apostol i veliki narodni prosvjetitelj čije djelo treba služiti kao temelj naše nacionalne misli. Ipak, niko od onih koji mu izriču hvalospjeve još se nije potrudio da sumira i potkrijepi taj „golemi“ doprinos Busuladžića. To, dakako, ne treba pretjerano da čudi, jer tog opusa NEMA.

 

Busuladžić ima objavljeno svega jedno jedino djelo, brošuricu na tridesetak strana Muslimani u Sovjetskoj Rusiji. Ostatak njegovog opusa čine kolumne objavljvane u raznim lokalnim izdanjima, pretežno u glasilu

 Mladih muslimana El Hidaje, gdje pored antisemitizma i nada u Hitlerovu pobjedu zauzima ultrakonzervativne, po svemu nazadne stavove. Tako u jeku najveće klaonice koju je svijet do tada spoznao, propast civilizacije tumači kroz slobodnije oblačenje žena i upadljivu kozmetiku. "Muslimanska žena neka se povrati svom prirodnom pozivu majke i odgajateljice“, Busuladžićeva je to reakcija na natruhe početka emancipacije muslimanskih žena u BiH. Busuladžić je banalan autor, tekstovi su mu šturi, on generalno smeten i nedorastao ozbiljnim filozofskim i političkim pitanjima o kojima pokušava raspredati u svojim tekstovima. Čak i ako bismo zanemarili njegove redom retrogradne i problematične stavove, intelektualni doprinos Busuladžića kvalitativno nije veći od doprinosa nekog danas prosječnog novinara u BiH koji s vremena na vrijeme ponešto napiše.

 

Pa kako nam se, u konačnici, uopšte desio Busuladžić u 21. stoljeću?

 

Uzrok vjerovatno leži u činjenici što je Busuladžić 1945. godine po oslobođenju Sarajevu osuđen i strijeljan u Sarajevu kao kolaborant ustaškog i nacisitčkog režima. Snagama koje su rušile komunizam i nastojale ga zamijeniti nacionalnim buđenjem kroz vraćanje vjerskim vrijednostima, bio je potreban vlastiti Isus (Isa) – lider, genijalac i pravednik koji je za našu ideju i naš narod razapet od mrske i neprijateljske vlasti. Tako smo, u nedostatku zaista boljeg primjera, dobili mitološko biće Mustafu Busuladžića, genijalnog intelektualca koji islamski promišlja, bošnjački osjeća i istovremeno i antifašistički i antikomunistički djeluje. No, to s pravim Mustafom Busuladžićem nema veze. Historijski Busuladžić je opskuran autor koji nastupa iz radikalno vjerskih i ultrakonzervativni hpozicija i vjerni sluga fašističkog režima. Svakako nikakav bošnjački velikan i sigurno ne čovjek koji i po jednom razumnom kriteriju zaslužuje da se škole i ulice nazivaju po njemu.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...