SUD U STRAZBURU: Termin “konstitutivni narodi“ uveden zbog zaustavljanja genocida i etničkog čišćenja

Jedna od brojnih poruka sa nedavnog trilateralnog sastanka od strane bh. susjeda bila je ponavljanje one o poštivanju suvereniteta Bosne i Hercegovine, uz poruku predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, da Hrvatska podržava konstitutivnost naroda u Bosni i Hercegovini.

  • Društvo

  • 08. Mar. 2018  08. Mar. 2018

  • 1

Opće je poznato da princip konstitutivnosti svoje porijeklo vodi iz sovjetske pravno-političke prakse, odnosno koncepta narodne demokratije koji je u suštoj suprotnosti sa temeljnim principima i vrijednostima zapadno-evropskih država i njihovim pravnim i političkim sistemima, i to je više puta, od strane različitih faktora, ponovljeno, u posljednjih godinu dana.

Međutim, ono što je malo poznato, jeste da je Evropski sud za ljudska prava u predmetu ZORNIĆ protiv BOSNE I HERCEGOVINE, termin "konstitutivnih naroda" označio kao posljedicu genocida i etničkog čišćenja na kojeg je bilo neophodno pristati kako bi se osigurao mir. Naime, to doslovno stoji u tački 43. presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Zornić;

"U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i „etničkim čišćenjem“ (vidi ibid., tačka 45). Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode” kako bi se osigurao mir".

Shodno tome Sud zaključuje da se u Bosni i Hercegovini bez daljnjeg odgađanja mora uspostaviti demokratsko uređenje bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima.

"Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine"

Podsjećamo, Azra Zornić je tužila BiH Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Postupak je trajao devet godina i konačno u julu 2014., presuđeno je u njenu korist. Zornić, Bosnu i Hercegovinu nije tužila ni kao pripadnica konstitutivnih naroda (slučaj Pilav) niti kao pripadnica Ostalih (slučaj Sejdić-Finci), nego kao građanka Bosne i Hercegovine kojoj je kao građanki onemogućeno pravo kandidiranja za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Stoga je presuda u slučaju Zornić od iznimne važnosti po Bosnu i Hercegovinu jer Evropski sud za ljudska prava u potpunosti delegitimizira princip tzv.konstitutivnosti naroda", uz to dajući obrazloženje da je on nametnut uslijed sukoba obilježenog genocidom i etničkim čišćenjem, te se na njega pristalo kako bi se osigurao mir.

Okolnosti pod kojima se pristalo na "konstitutivne narode" više nisu važeće, što je uostalom mišljenje Evropskog suda za ljudska prava, te se mora pristupiti upostavljanju demokratskog uređenja. Upostavljanje demokratskog uređenja i de facto i de jure znači ukidanje nametnute diskriminacije kroz postojanje "konstitutivnih naroda". Takva vrsta diskrmininacije ne postoji nigdje u zemljama članicama Evropske unije, upravo zbog toga što u ustavnopravnom poretku Evropske unije ne postoje "konstitutivni narodi" kao politička posljedica činjenja genocida i etničkog čišćenja.

Zaključno sa tom presudom Evropskog suda za ljudska prava, koja nije izrečena u formi preporuke nego obaveze koju Bosna i Hercegovina mora ispuniti ukoliko svoje zakonodavstvo želi uskladiti sa evropskim te u krajnjem cilju postati članica Evropske unije, sve zdrave političke snage u Bosni i Hercegovini, kao minimum svojh zalaganja, morale bi, imajući u vidu presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Zornić protiv Bosne i Hercegovine, insistirati na ukidanju principa konstitutivnosti naroda, i to beskopromisno.

Također, šira javnost treba imati u vidu i sljedeće; Kada od zvaničnika susjednih zemalja, u prvom redu Hrvatske i Srbije, čujemo da oni snažno podržavaju princip konstitutivnosti, to jedino znači da snažno podržavaju ono stanje koje je nastalo uslijed genocida i etničkog čišćenja ( za što nose zasluge) protiveći se presudi Evropskog suda za ljudska prava i uzimajući za ispravnim metod sile koji je na terenu stvorio onu vrstu realnosti pod kojom se na konstitutivne narode moralo pristati.

Međutim presuda Evropskog suda za ljudska prava, ne samo da kaže da se na konstitutivnost naroda više ne može pristajati nego da tu formu treba dokinuti. Treba vjerovati da će probosanske i građanske snage uvidjeti u tome priliku i dodatni argument koji ide u prilog tezi da Bosna i Hercegovina može i mora biti građanska država.

(Vijesti.ba/SB)

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...