DESETINE ISTRAGA MOGLE BI PASTI U VODU: Ne odgovaraju im izmjene zakona, štimaju ga po svojoj mjeri

Najmanje stotinjak istraga u slučajevima terorizma, ugrožavanja nacionalne sigurnosti ili organiziranog kriminala, kao i sudskih procesa zasnovanih na rezultatima tih istraga, mogli bi pasti u vodu zbog činjenice da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nije na vrijeme izmijenila odredbe Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine.

  • Mini market

  • 16. Mar. 2018  

  • 0

Šestomjesečni rok za izmjene odredbi Zakona o krivičnom postupku i Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji, koje je u junu 2017. godine Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, je istekao, a iste bi na narednoj sjednici Ustavnog suda, zakazanoj za 22. mart, trebale biti izbrisane. O ozbiljnosti situacije svjedoče upozorenja međunarodne zajednice, od OHR-a, Delegacije Evropske unije, OSCE-a do stranih ambasada koje strahuju da bi neusvajanje izmjena ovih zakonskih rješenja rezultiralo ugrožavanjem sigurnosti BiH, ali i regionalnih i međunarodnih partnera naše zemlje.

Neustavne odredbe se odnose na, između ostalog, mogućnost provođenja posebnih istražnih radnji i vremensko ograničenje za iste te na davanje imuniteta od kaznenog progona svjedocima. Ukoliko se one izbrišu, to ne samo da će spriječiti buduće istrage, već će sve dokaze prikupljene u skladu sa ranijim zakonskim odredbama učiniti nevažećim u sudskim postupcima.

Optuženici na slobodi

Tako bi, ilustracije radi, "propao" predmet koji se vodi protiv osobe optužene za korupciju ili utjecaj na svjedoke, a na osnovu dokaza prikupljenih u skladu sa postojećim zakonskim rješenjima. Ne zato što je ta osoba nevina, već zato što je procedura po kojoj su prikupljeni dokazi o njenoj krivici retroaktivno postala nezakonita. To će se i dogoditi ukoliko Parlamentarna skupština BiH do 22. marta ne usvoji izmjene Zakona o krivičnom postupku. Uzimajući u obzir mogućnost da su upravo neki parlamentarci, ili njihovi stranački šefovi, predmet takvih istraga ili sudskih procesa, odbijanje Parlamentarne skupštine BiH da usvoji potrebne izmjene dobija drugi smisao.

- Amandmani trebaju u potpunosti ispuniti zahtjeve iz odluke Ustavnog suda te sačuvati integritet i nezavisnost sigurnosnih i institucija pravde na državnom nivou, u sklopu njihovih važećih zakonskih nadležnosti. Zamjećujemo da prijedlog, koji se trenutno razmatra u Parlamentarnoj skupštini BiH, ispunjava ove zahtjeve – navodi se u posljednjem zajedničkom saopćenju ambasada Francuske, Italije, Holandije, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Španije i Ujedinjenog Kraljevstva.

Prijedlog koji se trenutno razmatra u Parlamentarnoj skupštini BiH je onaj kojeg je u proceduru po hitnom postupku, kako bi se isti usvojio prije brisanja neustanih odredbi, uputio zastupnik SDA Amir Fazlić. Međutim, Zastupnički dom je na posljednjoj sjednici odbio razmatrati taj prijedlog po hitnoj proceduri, a poprilično je indikativno da su protiv tog prijedloga glasali zastupnici SBB-a, HDZ-a BiH, SNSD-a i SDS-a . Zašto bi zastupnici pomenutih stranaka glasali protiv zakonskog rješenja kojeg je i međunarodna zajednica ocijenila kao prihvatljivo, na javnosti je da procijeni.

alt

alt

Isti prijedlog će se naći na dnevnom redu sjednice Zastupničkog doma, zakazane za 21. mart, što je posljednja prilika za njegovo usvajanje prije brisanja neustavnih odredbi. Ukoliko zastupnici SDS-a ovaj put budu suzdržani ili podrže prijedlog, što je za očekivati, uzimajući u obzir važnost njegovog usvajanja za potrebe procesuiranja kriminalnih aktivnosti koje oni u javnom diskursu pripisuju svojim političkim protivnicima, on bi mogao biti usvojen u posljednjem trenutku.

Grubešin prijedlog

- Parcijalna rješenja koja nisu u skladu sa međunarodnim standardima i neusvajanje amandmana će za posljedicu imati da se Tužilaštvo BiH i sigurnosne agencije BiH neće moći efikasno boriti protiv organiziranog kriminala i terorizma – drugi je dio zajedničkog saopćenja sedam ambasada koji se odnosi na drugi postojeći prijedlog.

Radi se o prijedlogu kojeg je Vijeću ministara dostavilo Ministarstvo pravde BiH i ministar Josip Grubeša (HDZBiH). Uzimajući u obzir sadržaj tog zakonskog rješenja, kojeg međunarodna zajednica ocjenjuje kao "parcijalan", postoji izgledna šansa da isti neće dobiti podršku Vijeća ministara na sjednici 20. marta, te neće biti proslijeđen Parlamentarnoj skupštini BiH na usvajanje.

Grubešin prijedlog je, u suštini, kraća verzija prijedloga kojeg je uputio Amir Fazlić, ali skraćena za suštinske odredbe koje u potpunosti mijenjaju pravosudni sistem naše zemlje i mogućnost borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Član 2. Fazlićevog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku, koji se odnosi na izmjene neustavnog člana 117. tačka d) Zakona o krivičnom postupku, sadrži nazive krivičnih djela koje on tretira, napisane malim početnim slovom, te tačku (e) koja glasi: "druga krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna".

alt

Prijedlog Amira Fazlića

S druge strane, Grubešin prijedlog također sadrži nazive krivičnih djela koje on tretira, ali napisane velikim početnim slovom sa pripadajućim članovima Krivičnog zakona BiH kojima je to krivično djelo definirano i bez formulacije iz tačke (e) u Fazlićevom prijedlogu.

alt

Prijedlog Josipa Grubeše

Ista razlika je evidentna i u članu 84. Fazlićevog prijedloga u odnosu na član 84. Grubešinog prijedloga, koji se odnosi na davanje imuniteta svjedoku.

alt

Prijedlog Amira Fazlića

alt

Prijedlog Josipa Grubeše

Naravno, razlika nije gramatičke prirode već suštinske. Grubešinim prijedlogom se jasno precizira da se posebne istražne radnje i davanje imuniteta svjedoku odnose isključivo na krivična djela predviđena Krivičnim zakonom BiH, dok Fazlićev prijedlog provođenje istih mjera i mogućnost davanja imuniteta svjedoku predviđa i za krivična djela propisana i entitetskim krivičnim zakonima.

Kako bi još jednostavnije pojasnili suštinsku razliku, navest ćemo hipotetičku situaciju u kojoj je određeni entitetski zvaničnik osumnjičen za korupciju i zloupotrebu položaja, tretiranu entitetskim krivičnim zakonima. U tom slučaju se, u skladu sa Grubešinim prijedlogom, prema toj osobi ne bi mogle provoditi posebne istražne radnje, a potencijalni svjedok pokajnik ne bi mogao dobiti imunitet u zamjenu za svjedočenje. U praksi bi to značilo apsolutno onemogućavanje provođenja bilo kakve učinkovite istrage i procesuiranja tog zvaničnika.

Prijedlogom kojeg HDZ-ov ministar pravde nastoji progurati, a koji je već dobio podršku Vlade RS-a, se istovremeno "rješava" i kamen spoticanja zbog kojeg je propao strukturalni dijalog o reformi pravosuđa, a koji se odnosi na takozvane "proširene nadležnosti" Suda BiH. Tim se "proširenim nadležnostima" već godinama žestoko protivi SNSD, a radi se o odredbama Zakona o Sudu BiH, odnosno o članu 7. stavu (2) tački (b), koji Sudu BiH daje pravo da sudi, a Tužilaštvu BiH da krivično progoni odgovorne za krivična djela koja izazivaju štetne posljedice na privredu BiH ili ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice izvan teritorije entiteta ili Brčko distrikta. U prijevodu, protive se mogućnosti da Tužilaštvo BiH tuži, a Sud BiH sudi, primjera radi, Miloradu Dodiku za krivična djela korupcije, zloupotrebe položaja ili sličnog djela koje bi imalo štetne posljedice i po ekonomiju cijele BiH.

Kada bi se usvojio Grubešin prijedlog, zahtjevi SNSD-a za oduzimanje "proširene nadležnosti" Sudu BiH bi bile obesmišljene jer bi istrage i procesi koji bi se vodili protiv entitetskih zvaničnika bili ograničeni do te mjere da bi unaprijed bivali osuđeni na propast. Tačnije, bili bi neizvodivi.

Izjašnjavanje zastupnika o Fazlićevom prijedlogu će ponuditi jasne odgovore na pitanje kojim političkim opcijama i kojim zvaničnicima odgovara "razvlačenje" procesa usvajanja izmjena i brisanje neustavnih odredbi te mogućnost "propadanja" brojnih složenih istraga i procesa koji se već vode. S druge strane, podrška Grubešinom prijedlogu će jasno izdiferencirati strukture koje nastoje prilagoditi zakonske regulative potrebama vlastite zaštite od potencijalnih krivičnih progona.

(Faktor/SB)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...