ŽUSTRE REAKCIJE NA ČOVIĆEVU OPTUŽBU: "Bošnjaci žele funkcionalnu Federaciju a ne bošnjački entitet"!

Lider HDZ-a, Dragan Čović, optužio je čelnike probosanskih stranaka da su postignutim dogovorom oko izmjena Izbornog zakona BiH, otkrili svoje stvarne namjere - da Federaciju BiH preoblikuju u bošnjački entitet u kojem Hrvatima nema mjesta. Očekivano, Čovićeva optužba izazvala je burne rekcije...

  • Politika

  • 06. Apr. 2018  06. Apr. 2018

  • 18

Nepotrebno je i neprimjereno komentarisati poskočice i doskočice predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, koje nisu utemeljene na bilo kojoj vrsti argumentacije, kaže za Vijesti.ba SDP-ov zastupnik u Federalnom parlamentu Damir Mašić, govoreći o tvrdnjama da se prijedlogom o izmjenama Izbornog zakona, oko kojeg su se usaglasile četiri političke stranke sa sjedištem u Sarajevu, Federacija BiH želi pretvoriti u bošnjački entitet. 

"Bilo bi dobro da je Čović elaborirao svoj stav. No, očigledno je da on pokušava u političkom prostoru BiH da ispali poskočice i doskočice, onako kako je to navikao raditi u svojoj privatnoj nevladinoj organizaciji koja se zove HNS", konstatovao je Mašić.
 
Mišljenja je da zvaničnici HDZ-a BiH na sve moguće načine pokušavaju diskreditovati šest principa koje su usaglasili SDA, SBB, SDP i DF u vezi sa provođenjem odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. 
 
"Pri tom je simptomatično da nijedan HDZ-ov zvaničnik nije ponudio nijedan argument zbog čega tvrdi da su usaglašeni principi takvi kakvim su ih oni doživjeli. Umjesto argumenata, oni pokušavaju diskreditovati te principe parolama da su protiv nekoga i slično, što je nerelevantno", naglašava Mašić u razgovoru za Vijesti.ba.
 
Ovaj SDP-ov zastupnik tvrdi da bi se Čović i HDZ BiH trebalo da pomire sa činjenicom da ne predstavljaju narod, nego da su jedna politička partija, kao i svaka druga u BiH.
 
"Podrška koju HDZ BiH ima od ukupnog biračkog tijela u ovoj državi varira između pet i deset posto. Ne postoji nijedana zemlja u svijetu u kojoj se političkom subjektu, koji osvaja pet do deset posto, ustavom i zakonomn garantuje da će biti dio izvršne vlasti, te da će se pitati i određivati kako će se formirati vlast. Nažalost, to želi Dragan Čović i to se umotava u razne principe, apelacije i slično. Da ne govorim o strašnom političkom pritisku koji vrši na CIK BiH i pojedine članove ove institucije, a što bi moglo imati pravosudni epilog", upozorava Mašić.
 
Mišljenja je da tvrdnje HDZ-a BiH ne treba da "tangiraju bilo koga u BiH".
 
"To je stav jedne političke partije i ništa drugo. Apsolutno je nemoguće pokušati taj stav prenijeti na stav jednog naroda", zaključuje Mašić.

 

Zastupnik Demokratske fronte (DF) u Parlamentu BiH Damir Bećirović smatra da su neutemeljene i populističke tvrdnje HDZ-a BiH da se prijedlogom o izmjenama Izbornog zakona, oko kojeg su se usaglasile četiri političke stranke sa sjedištem u Sarajevu, Federacija BiH (FBiH) želi pretvoriti u bošnjački entitet. 

"Ovakvom tvrdnjom, kao i većinom do sada, HDZ BiH pokušava okrenuti kompletnu situaciju u neke stvari koje nisu dobre za BiH. DF, SDP, SDA i SBB usvojile su principe na temelju kojih se pokušava provesti odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Niko nije razmišljao o nekakvoj bošnjačkoj uniji, federaciji ili slično. Jednostavno želimo ispoštovati odluku Ustavnog suda BiH i smatramo da je ovo najbolji način", rekao je Bećirović.
 
Fokus prijedloga kojeg su usaglasile četiri političke stranke je na reduciranju Doma naroda FBiH, odnosno na uspostavljanju pune simetrije između Doma naroda Parlamenta FBiH i Vijeća naroda RS tako što će se nadležnosti Doma naroda Parlamenta FBiH izjednačiti sa nadležnostima Vijeća naroda RS.   
 
"Ukoliko želite da otvorite priču o etničkom Domu naroda, onda nema potrebe da to bude dom koji će biti skup kantonalnih domova. Naravno, biće zadržan i taj jedan dio, ali prije svega, ako želite etnički dom, onda taj dom može odlučivati samo o pitanjima vitalnog nacionalnog interesa. To ne može biti drugi zakonodavni dom i dom koji ima veća ovlaštenja od Predstavničkog doma, gdje imamo direkto izabrane poslanike. Ukoliko želite da imate 100 postotnu zastupljenost delegata koji dolaze iz HDZ-.a u Klubu Hrvata, Dom naroda mora biti dom za vitalni nacionalni interes", naglašava Bećirović. 
 
Mišljenja je da HDZ tvrdnjama o stvaranju bošnjačkog entiteta zapravo otvara druge teme, koje nisu u vezi sa apelacijom Bože Ljubića.
 
"Jednostavno, HDZ želi zadržati dominaciju nad finansijskim sredstvima u FBiH, koja su pod direktnom kontrolom njihovog predsjednika Dragana Čovića i grupe ljudi oko njega. Oni na taj način pokušavaju zaštiti sebe. Pravosuđe u BiH je nefunkcionalno i nema kapaciteta da vodi bilo kakve procese protiv političara. Mnoštvo je dokaza i informacija u javnosti o tome da su političari, između ostalih i Dragan Čović, počinili neke od najvećih kriminalnih afera u BiH", upozorava ovaj DF-ov poslanik u državnom Parlamentu.

 

Dr. Zlatko Hadžidedić napisao je komentar o dogovoru četiri stranke (SDA, DF, SBB i SDP) za redefiniranje buduće strukture Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Komentar prenosimo u nastavku: 

- Smatram da je dogovor četiri stranke, sa pragmatičkog stanovišta, prilično mudro sročen. Naprosto, teško je osporiti potrebu da se funkcija i sastav gornjeg doma Parlamenta u Federaciji izjednači sa funkcijom i sastavom gornjeg Doma Skupštine u Republici Srpskoj. Pri tome, treba podsjetiti da je Vijeće naroda, kako se ovaj dom naziva u Republici Srpskoj, naknadno uvedena institucija, nametnuta odlukom Visokog predstavnika, te da nije ni postojala u prvobitnoj verziji Dejtonskog ustava, nego je Skupština Republike Srpske tada bila jednodomna. Međutim, ni uvođenje gornjeg doma u Republici Srpskoj nije ovaj dom stavilo u jednaku poziciju sa donjim, Predstavničkim domom, nego je gornji dom do danas od strane pravnika i političara u Republici Srpskoj tretiran kao neka vrsta konsultativne, a ne zakonodavne institucije u punom smislu.
 
Sada, kada je Božo Ljubić u svojoj apelaciji zahtijevao da Dom naroda u Federaciji bude ne samo nominalno nego i funkcionalno izjednačen sa donjim domom u svokoj zakonodavnoj ulozi, ukazala se dobra prilika da se zahtijeva izjednačavanje funkcije i strukture gornjih domova u Federaciji i Republici Srpskoj. Utoliko ovu inicijativu četiri stranke smatram pozitivnom, jer ovo stanje asimetrije između Republike Srpske i Federacije je jednostavno pravno neodrživo. U tom smislu, valjalo bi se upitati kako je to i do sada bilo tolerirano, i kako to da se ovakva inicijativa pojavljuje tek sada, toliko godina nakon uvođenja gornjeg doma Skupštine u Republici Srpskoj. Međutim, ono što me zabrinjava jeste potpuno odsustvo svijesti, kako kod domaćih političara, tako i kod pravnika,  o asimetričnoj zastupljenosti tzv. konstituentnih naroda u gornjima domovima svih parlamenata – i Parlamenta Federacije, i Skupštine Republike Srpske, i Parlamentarne skupštine BiH. Neću se posebno osvrtati na činjenicu da se već godinama u političkoj praksi u BiH upotrebljava termin „konstitutivni narodi“, koji ne postoji u originalnoj preambuli Dejtonskog ustava, te da termin „konstituentni“ znači da su u pitanju elementi koji u pasivnom smislu predstavljaju dijelove cjeline, dok termin „konstitutivni“ implicira da su u pitanju elementi koji svojom voljom, aktivno tvore tu cjelinu.
 
Dakle, već ovom terminološkom manipulacijom ovdje se već godinama sugerira da su ti navodni „konstitutivni“ narodi svojom voljom konstituirali Bosnu i Hercegovinu u Dejtonu, i da ona kao takva prije Dejtona nije ni postojala. Kao što rekoh, neću se na to posebno osvrtati, jer po mom mišljenju mnogo ozbiljnije pitanje jeste struktura gornjih domova, zasnovana na potpuno asimetričnom tumačenju prava svih onih koji se u preambulama ustava nalaze u kategoriji konstituentnih naroda. Jer, pored Bošnjaka, Srba i Hrvata, ovdje se među konstituentnim narodima, u potpuno jednakoj poziciji nalaze i Ostali.

 
U skladu s tim, nije smjelo da se dogodi da Bošnjaci, Srbi i Hrvati u gornjim domovima parlamenata budu zastupljeni po principu pariteta, a da Ostali budu tretirani na asimetičan način, kao nedovoljno ravnopravni ili nedovoljno konstituentni. Za ilustraciju kako to u praksi izgleda, valja reći da su u Domu naroda Federacije Bošnjaci, Srbi i Hrvati zastupljeni sa po 17 predstavnika, dok su Ostali zastupljeni sa samo 7 predstavnika. U Vijeću naroda Skupštine Republike Srpske, slično tome, Srbi, Bošnjaci i Hrvati su zastupljeni sa po 8 predstavnika, dok su Ostali zastupljeni sa samo 4 predstavnika. Što je još gore, u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Ostali nisu uopće ni zastupljeni, a Bošnjaci, Srbi i Hrvati su ondje paritetno zastupljeni sa po 5 predstavnika. Također, i uprkos presudi Sejdić-Finci, Ostali nisu uopće zastupljeni ni u Predsjedništvu BiH. Ovo je jedan pravni apsurd koji je odavno morao biti otklonjen, ali nažalost ni sada, kada se vode razgovori o sastavu gornjih domova parlamenata u BiH, ne postoji ni elementarna svijest o tome da se princip pariteta ne može primjenjivati selektivno, te da ne možete insistirati na tome da princip paritetne zastupljenosti važi samo za Bošnjake, Srbe i Hrvate, a da u istim tijelima taj princip ne važi za Ostale, koji su u ustavima također svrstani u potpuno istu kategoriju. Jer, ili primjenjujete princip paritetne zastupljenosti, i u tom slučaju svi koji su navedeni u preambuli Ustava kao nosioci suvereniteta moraju biti paritetno zastupljeni, bez izuzetka, ili ne primjenjujete princip pariteta nego princip proporcionalne zastupljenosti, kao što je to slučaj u donjim domovima svih parlamenata u BiH, i tada imate proporcionalnu zastupljenost u skladu sa brojem glasova koji su pripali određenoj političkoj opciji ili pojedincu.
 
Dakle, iako jeste pozitivno da se, na temelju dogovora četiri stranke, sada traži simetrično rješenje u odnosu između gornjih domova parlamenata Federacije i Republike Srpske, ono što predstavlja mnogo urgentnije pitanje jeste da se konačno zahtijeva simetrično rješenje za sve koji su svrstani u kategoriju tzv. konstituentnih naroda, te da onda u gornjim domovima svih parlamenata u BiH, kao i u Predsjedništvu BiH, i Ostali budu zastupljeni po principu pariteta, na istom nivou i sa jednakim pravima sa Bošnjacima, Srbima i Hrvatima. Bez takve potpune paritetne zastupljenosti, pada i sam princip pariteta, i onda bi valjalo razmisliti da se vratimo isključivo proporcionalnoj zastupljenosti i jednodomnim parlamentima, napuštajući princip pariteta u potpunosti. Jer, ili princip pariteta poštujete u potpunosti, ili ga morate odbaciti u potpunosti.
 
Princip pariteta se ne može poštovati i primjenjivati selektivno, ondje gdje to nekome odgovara. Ako se primjenjuje selektivno, onda prestaje biti princip pariteta. To je pravni i logički apsurd koji je potpuno neodrživ. A, eto, ipak, tokom svih ovih godina djelovanje parlamentarnih institucija u BiH zasniva se upravo na takvom apsurdu, i nikome od pravnika i političara da padne na pamet da on mora biti što prije otklonjen.
 


 

Komentari - Ukupno 18

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...