Medijski teror Branka Perića

Iako je Branko Perić jedini sudac u BiH koji javno dijeli lekcije iz prava, komentira sudske presude i kritizira rad Haškog tribunala, članovi VSTV-a nikada nisu reagirali na njegove skandalozne istupe

  • Politika

  • 27. Maj 2013  

Iako je njegova novinarska karijera trebala biti završena prije deset godina, kada je imenovan za suca Suda BiH, Branko Perić nikako da odustane od medijskog angažmana. Osim što je, zasigurno, jedini sudac u BiH (a vjerojatno i u regionu) koji već godinama kolegama javno dijeli lekcije iz prava, Perić je u svojim kolumnama u banjalučkim Nezavisnim novinama i elektronskom izdanju srbijanske Politike, ali i u brojnim javnim istupima, pogazio sva načela sudačke etike.

Otvoreno je iznosio sumnje u nezavisnost i nepristrasnost Haškog tribunala, komentirao procese reforme bh. pravosuđa, odnosno strukturalnog dijaloga, kritizirao presude sudaca Suda BiH, vodio javne polemike s kolegama iz Apelacijskog odjeljenja, pa čak i osporavao nadležnost suda u kojem radi od 2003. godine... Nakon što se, dakako bez ikakvih sankcija, obračunao s kolegama sucima i tužiteljima, Branko Perić se prije desetak dana obrušio i na kolege novinare, kritizirajući ih zbog načina izvještavanja o hapšenju predsjednika Federacije BiH Živka Budimira.

Činjenica da se sudac Suda BiH u kolumni objavljenoj u Nezavisnim novinama bavio analizom medijskih izvještaja i sebi dao za pravo da urednicima javnih servisa sugerira koje su teme trebale biti u fokusu dijaloških emisija jeste drsko i bezobrazno ponašanje, posve nedolično funkciji koju Perić obnaša. No, puno je ozbiljniji problem što je o hapšenju Budimira pisao sudac Suda BiH koji je predsjedniku Federacije BiH, petnaestak dana ranije, odredio jednomjesečni pritvor. Sudački kodeks, podsjetimo, strogo zabranjuje i javno i privatno komentiranje predmeta u kojima sudac postupa. Da skandal s Perićem bude još gori, on je u svojoj kolumni iznio posve jasan osobni stav kada i u kojim slučajevima predsjednik treba dati pomilovanje osuđenicima, čime je (ne)izravno prejudicirao krivnju Živka Budimira. Istodobno je Branko Perić, polemizirajući s novinarima (a povod su, bez sumnje, bile kritike izrečene na njegov račun), propustio objasniti zašto se, odlučujući o nadležnosti, pozvao na član 7 Zakona o Sudu BiH. Nepunih mjesec dana prije nego što se u svojoj kolumni pozabavio medijskom dimenzijom „slučaja Budimir“, pravni je znalac Branko Perić, pojasnimo, u Nezavisnim novinama objavio komentar na temu zašto je propao strukturalni dijalog.

„Nikome od učesnika nije palo na pamet da se osvrne na desetogodišnju praksu primjene člana 7 Zakona o Sudu BiH i njegove praktične vrijednosti. Da se neko pozabavio takvom analizom, zaključio bi da je njegova primjena nanijela pravosuđu ogromnu štetu i da se ni nakon deset godina primjene ne vide njene praktične vrijednosti. Na osnovu člana 7 pred Sudom BiH procesuirani su mahom političati visokog ranga (Šarović, Ivanić, Mandić, Čović, Bičakčić, Čengić, Fazlić) i svi su redom oslobođeni“, napisao je, između ostalog, sudac Branko Perić, koji se i tijekom razgovora o reformi pravosuđa uporno zalagao za ukidanje člana 7. Perić je kolumnu objavio 15. aprila, da bi 27. aprila donio rješenje o pritvoru Živka Budimira i ostalih optuženika upravo na temelju spornog člana Zakona o Sudu BiH?!

Premda u Sudu BiH nismo uspjeli dobiti potvrdu da li je predsjednica Meddžida Kreso reagirala na posljednje istupe kolege Branka Perića i javno komentiranje „predmeta Budimir“, iz izvora bliskih Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) doznajemo kako je prije nekoliko dana svim članovima dostavljen dopis koji je sutkinja Kreso poslala još koncem marta. Zajedno s prijavom upućenom disciplinskom tužitelju Arbenu Murteziću, predsjednica Suda BiH se obratila i VSTV-u u povodu Perićevih javnih istupa.

„Smatramo da su medijski istupi, odnosno način na koji sudija Perić u njima iznosi svoje mišljenje i kritiku, koristeći se između ostalih i uvredljivim jezikom, u potpunosti u suprotnosti sa načelima sudijske etike, te da se njima nanosi šteta ne samo pojedinim sudijama i Sudu BiH, već i nepopravljiva šteta ugledu bh. pravosuđa u cjelini“, upozorila je Meddžida Kreso. Razlog zbog kojeg je predsjednica Suda BiH protiv suca Perića podnijela disciplinsku prijavu i tražila očitovanje VSTV-a bio je njegov napad na suce Apelacijskog odjeljenja što je, također, jedinstven primjer međusudačkog obračuna u dosadašnjoj praksi bh. sudova.

Potkraj decembra prošle godine Branko Perić je svim kolegama sucima uputio pismo-upozorenje da su se u Apelacijskom odjeljenju pojavila pravna stajališta ili stavovi pojedinih sudskih vijeća koja, kako navodi, imaju sumnjivu pravnu argumentaciju i predstavljaju radikalan zaokret u sudskoj praksi, te zatražio da se pojedine pravomoćne presude analiziraju na Općoj sjednici Suda BiH. Nakon što su kolege rezolutno odbacile Perićev zahtjev, o njegovom su se pismu izjasnili i suci Apelacijskog odjeljenja, na sjednici koja je održana 22. januara. Podsjećajujući da Zakon o sudu BiH jasno razdvaja Krivično od Apelacijskog odjeljenja (zapravo su posrijedi dva odvojena suda), te da suci koji sude u prvostupanjskim i drugostupanjskim procesima ne mogu donositi zajedničke stavove, Perićevo je pismo ocijenjeno profesionalno nekorektnim. „Sve kvalifikacije koje je istakao sudija Branko Perić predstavljaju komentarisanje, odnosno njegovo ocjenjivanje rada sudija Apelacionog odjeljenja od strane sudije prvog stepena, što je neprimjereno, narušava temelj pravnog reda i stoga će pismo biti upućeno VSTV-u“, zaključili su suci Apelacijskog odjeljenja Suda BiH. Potom je uslijedio očekivani odgovor suca Perića, ovoga puta u formi intervjua u Nezavisnim novinama, koji je kolege optužio kako nisu sposobni da „provedu sistem samoedukacije“. U istom je razgovoru Perić izjavio da su u BiH politika i pravosuđe našli identičnu formulu da brane vlastite pozicije, čime zasigurno nije afirmirao povjerenje javnosti u pravosuđe, kako to nalaže Kodeks sudačke etike. Iako načela sudačke etike jednako brane pokazivanje naklonosti ili predrasuda prema bilo kojem pojedincu ili grupi, Perić je prošle godine objavio tekst o vehabijama kojima se sudi na Sudu BiH.

U pismu predsjednice Meddžide Kreso članovima VSTV-a navodi se kako je Branko Perić u svojoj kolumni iznio stav o tome kako sudac treba postupati u slučaju nepoštivanja Suda, da bi nekoliko mjeseci kasnije, kao predsjedavajući Sudskog vijeća u procesu protiv Mevlida Jašarevića, napisao gotovo identično obrazloženje. „Nažalost, ovakav eklatantan primjer prejudiciranja vlastitih sudskih odluka prošao je neprimjećeno od strane tijela zaduženog za praćenje sudijskog ponašanja“, navela je predsjednica Suda BiH u dopisu članovima VSTV-a.

Protiv suca Branka Perića do sada su podnesene tri prijave Uredu disciplinskog tužitelja, sve zbog njegovih neprimjerenih javnih istupa, ali bez ikakvih rezultata. Dvije su prijave, nakon provedenog postupka odbačene, dok se posljednji dopis predsjednice Suda BiH Meddžide Kreso, kako nam je nezvanično potvrđeno, još uvijek razmatra. No, kako je Branko Perić kao prvi predsjednik (od 2004. do 2008.) u VSTV-u ima jako uporište, te da je svaki pokušaj problematiziranja njegovog medijskog angažmana zaustavio aktualni predsjednik Milorad Novković, potpomognut kolegama iz Republike Srpske koje predvodi odvjetnik Jovan Čizmović, nije teško pretpostaviti kakav će epilog imati posljednja disciplinska prijava protiv odmetnutog suca Suda BiH.

U tom smislu ne treba dvojiti ni kada je u pitanju profesionalnost disciplinskog tužitelja Arbena Murtezića koji je za svoj nerad već nagrađen imenovanjem supruge Melike Murtezić za sutkinju sarajevskog Općinskog suda. Gospođa Murtezić, doskora stručna suradnica zaposlena u Sudu BiH, posao sutkinje je dobila početkom marta, dok je njezinom suprugu Arbenu, nakon isteka mandata disciplinskog tužitelja, obećano mjesto tužitelja u Kantonalnom tužiteljstvu u Sarajevu. (S. Mijatović)

trenutak ...