TUNEL D-B: U Sarajevu otvorena izložba „Prijedorski logori i masovne grobnice“

U znak sjećanja na stradanje nesrpskog stanovništva Prijedora i okoline 31. maja u Prijedoru, u brojnim drugim gradovima u BiH, ali i širom Evrope obilježava se „Dan bijelih traka“

  • Kultura

  • 22. Maj 2018  22. Maj 2018

  • 0

Izložba fotografija "Prijedorski logori i masovne grobnice" otvorena je danas u okviru memorijalnog programa "Prijedor '92 - Da se ne zaboravi" u Spomeničkom kompleksu Tunel D-B u Sarajevu.

 

Posjetioci su na desetinama fotografija, panoa i novinskih isječaka mogli uvidjeti razmjere zločina počinjenog u Prijedoru 1992. godine, koji se obilježava kao "Dan bijelih traka".

 

Predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka i bivši logoraš Omarske, Manjače i Trnopolja Mirsad Duratović istakao je da je na današnji dan, prije 26 godina, počeo napad na nesrpsko stanovništvo u općini Banja Luka.

 

Naglasio je da su izložbu već predstavili u Minhenu, Bonu, Zagrebu, Varaždinu i mnogim drugim gradovima, te da je konačno i Sarajevo došlo na red.

 

„Građani BiH, a posebno glavnog grada, trebali bi se informirati o historiji agresije koja se desila na svakom pedlju ove zemlje i zbog toga smo se odlučili da dio Prijedora donesemo u i Sarajevo“, poručio je. Istakao je i da postoji mnogo neispričanih priča, kao što je Prijedor te da je izložba nastavak saradnje Saveza i Fonda memorijala Sarajevo.

 

Predstavnik Fonda memorijala Sarajevo Irfan Gazdić pojasnio je da pored izložbe, posjetioci mnogu vidjeti video-projekcije i umjetničke instalacije kako bi dijelom iskusili ono što s dešavalo u Prijedoru 1992. godine.

 

„Prijedor je dostatan primjer na kojem se može pokazati fašistička politika koja je izvršila agresiju i najteže ratne zločine u BiH, uključujući i genocid“, istakao je Gazdić te dodao da je Prijedor "epicentar" masovnih grobnica i koncentracionih logora.

 

Naglasio je da će izložba biti otvorena do 31. maja, kada se obilježava "Dan bijelih traka".

 

Potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović smatra da je Prijedor dio 'univerzalne bosanske tragedije' koja se desila 1992. godine.

 

„Prijedor je doživio strašan zločin, ali je, nažalost, dugo vremena bio neprepoznat kao jedna tragedija ogromnih razmjera“, kazala je.

 

Smatra značajnim da je postavka upriličena upravo u Sarajevu te da prijedorska tragedija to i zaslužuje.

 

„Naša je obaveza da istinu o dešavanju u Prijedoru 'razgolitimo' i da bude prepoznatljiva i jasna zbog nas, ali i budućih generacija kako se zlo nikada ne bi nikome ponovilo“, zaključila je.

 

Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Milan Dunović kazao je da je prijedorska priča značajna za cijelu Evropu te da je žalosno što se u BiH o tim temama govori mnogo manje.

 

Mišljenja je da građanima BiH fali svijesti i savjesti te da je ono što se desilo u Prijedoru nezapamćeno.

„Drago mi je da danas u Sarajevu imamo priliku podsjetiti se na zločine i genocid koji se desio u Prijedoru, jer je to obaveza svih nas. Ljudi koji su prošli golgotu, moraju imati mogućnosti da o tome pričaju, kako se ne bi ponovilo“, poručio je Dunović.

 

Također je naglasio da u BiH postoje i političari i političke opcije koje negiraju zločine i genocid, te da se ne može ići prema budućnosti ukoliko ne postoji svijest o dešavanjima u Prijedoru 1992. godine.

 

Potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić izrazio je značaj prisustvovanja nevladinih organizacija iz Prijedora, koji su se odlučili na dolazak u Sarajevo kako bi pokazali šta se desilo u Prijedoru 1992. godine.

Vlasti bosanskih Srba u Prijedoru su 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Tako su i počeli zločini u Prijedoru, odvođenjem stanovništva u logore, masovnim egzekucijama i drugim zločinima.

 

U znak sjećanja na stradanje nesrpskog stanovništva Prijedora i okoline 31. maja u Prijedoru, u brojnim drugim gradovima u BiH, ali i širom Evrope obilježava se „Dan bijelih traka“.

 

Prema zvaničnim informacijama iz udruženja žrtava, u Prijedoru su ubijena 3.173 civila, dok je 31.000 ljudi bilo zatočeno u logorima u okolini Prijedora. Istraživačko dokumentacijski centar iz Sarajeva navodi da je od 1991. do 1995. u direktnim vojnim akcijama ubijeno ili nestalo 5.209 građana Prijedora, od toga 4.093 Bošnjaka, 898 Srba te 182 Hrvata.

 

(Fena)

 

 

 

 

 

 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...