PRIČA O OTIMAČINI: Hrvatska rasprodaje bh. imovinu vrijednu milijarde eura

Zagreb namjerava imovinu u vlasništvu bh. kompanija, koja se godinama ne koristi i u lošem je stanju, dati u dugoročni zakup.

  • Ekonomija

  • 24. Maj 2018  24. Maj 2018

  • 3

Usvajanje zakona u Hrvatskoj prema kojem će se imovina bosanskohercegovačkih preduzeća, koja je sada u društvenom vlasništvu, moći dati na upravljanje drugima na period i do 30 godina predstavlja konačno legalizovanje pljačke bh. imovine u toj zemlji, čemu uveliko doprinosi i šutnja vlasti u Bosni i Hercegovini, ocjenjuju stručnjaci iz dvije države.

 

Zakon o upravljanju državnom imovinom Republike Hrvatske usvojen je u prošli petak, poslije drugog čitanja, nakon šest mjeseci.

 

Za to vrijeme nije bilo nikakvog institucionalnog odgovora iz Bosne i Hercegovine da se zaštiti njena imovina, koja uključuje Energopetrolove pumpe, Šipadove hotele, zgrade i infrastrukturu, dječiju bolnicu u Cavtatu, vilu "Aurora" u Trstenom, robne kuće Agrokomerca te stotine odmarališta i druge objekte u Hrvatskoj.

Kako ocjenjuje Muharem Cero, bivši član Komisije za državnu imovinu Bosne i Hercegovine, takav potez Hrvatske mogao se predvidjeti.

 

Nije bilo dobre volje

 

Krajem prošle i početkom ove godine donesene su prve presude pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu o tužbama Srbije za povrat imovine u Hrvatskoj.

 

Primorac: Puno je neriješenih imovinskih problema

 

Žarko Primorac upozorava da je nakon raspada bivše Jugoslavije ostalo mnogo neriješenih imovinskih problema između svih država nasljednica, posebno u vezi s imovinom bivših privrednih organizacija. I ta situacija je, kako kaže, "dosta zamršena na obje strane granice, u svim državama sljednicama".

 

"U ranijem sustavu sva imovina, odnosno kapital poduzeća nije imao 'čisti' vlasnički status – kategoriziran je kao tzv. društvena svojina. Sve nove države nastale disolucijom Jugoslavije društveni kapital su zakonski prevele u status državnog kapitala. Time su nove države postale vlasnici kapitala bivših društvenih poduzeća. To ne znači da je bilo koja nasljednica bivše države postala vlasnica nekretnine u nekoj drugoj novonastaloj državi. Ona je postala vlasnica kapitala – poduzeća koje je imalo imovinu u drugoj državi", navodi.

 

"Poduzeće koje je imalo imovinu u drugoj državi moglo se i trebalo nastaviti boriti da obnovi posjedovanje svoje imovine. Neka poduzeća su obnovila svoj imovinski i posjedovni status, ali većina nije. Zašto? Zato što ih većina nestala u toku rata ili su poslije privatizacijskim 'maherajima' prešla u ruke pojedinaca, vrlo često špekulanata. I tako su ostali ogromni 'repovi' oko imovine bivših samoupravnih poduzeća – naglašavam: u svim novonastalim državama", zaključuje Primorac. Ujedno poziva sve nasljednice bivše države da ulože dosta napora u rješavanje pravne sage koja se nalazi pred njima.

 

Te presude utvrdile su da Evropski sud za ljudska prava nema nadležnost to rješavati nego da se ti problemi moraju rješavati bilateralnim sporazumima između zemalja sukcesora, koje Bosna i Hercegovina nema.

"Od ratifikacije Sporazuma o sukcesiji nije postojala dobra volja zemalja sukcesora da sačine bilateralne sporazume te se pristupilo upravo jednom modelu koji je proveden kroz zakon u Hrvatskoj – oni sukcesionu masu zemalja sukcesora, pa i Bosne i Hercegovine, tretiraju kao imovinu bez vlasnika, što nije tačno. Ta imovina ima vlasnika. Jasno je da Hrvatska već od 1991. godine primjenjuje princip koji onemogućava svim zemaljama sukcesorima, pa i Bosni i Hercegovini, da uđu u posjed svoje imovine", naglašava Cero.

 

Dodaje da su strani investitori počeli pokazivati interes za bh. imovinu i smatra da je to jedan od razloga donošenja zakona.

 

"Mislim da je direktan povod ovakvom zakonu bilo pitanje statusa luke Šipad Exporta u Šibeniku. Neke velike države, Kina i Njemačka, pokazuju interes za imovinu Bosne i Hercegovine na teritoriji Hrvatske, a tržišna vrijednost te luke kreće se od 750 miliona eura do 1,5 milijardi eura", kaže Cero.

 

Ostaviti kako jest ili dati u zakup

 

Hrvatske vlasti poručuju da im nije namjera otimati bilo čiju imovinu nego aktivirati one objekte koji su u vlasništvu neke od bivših jugoslavenskih republika sve dok se problem vlasništva ne riješi – sudskim putem ili sporazumom o sukcesiji.

 

U odbranu zakonskog rješenja navode da sve to neće utjecati na sporove koji traju jer se ne zadire u vlasništvo nego takve objekte žele dati u zakup do konačnog rješenja.

Dok nema sudskog rješenja, kažu, nema ni vlasništva.

 

"Novim zakonom se ne zadire u vlasničke odnose. Uopće. Postoji samo izbor – ostaviti kako jeste, ili riješiti na ovakav način, kroz zakon", objasnio je Goran Marić, hrvatski ministar državne imovine.

Iz opozicije su upozoravali da bi zakonske izmjene mogle pokrenuti tužbe i sporove, ali i "dignuti nervozu u bilateralnim odnosima dviju država", kako to prognozira Joško Klisović, bivši zamjenik ministra vanjskih poslova.

 

"Ekonomsku logiku potpuno razumijem, jer glupo je imati nekretnine koje nisu u funkciji, nego propadaju. Bolje je da netko brine, pa kad se riješi međunarodnim ugovorom dvije države tko je vlasnik, onda će taj vlasnik ući u posjed", rekao je Klisović, zagovarajući dogovor dvije države. 

 

'Priča o otimačini'

 

No, dogovora nema već više od dvije decenije. I očito je da bi i u Bosni i Hercegovini morali sjesti i zatražiti svoju imovinu. Sulejman Tabaković, bivši državni dužnosnik i pravnik s dugogodišnjim iskustvom borbe za prava ugroženih skupina, autor knjige Pravo(m) u glavu i desetaka pravnih eseja o poništenju pretvorbe i privatizacije, smatra da i Bosna i Hercegovina "mora ustati i zaprijetiti tužbom radi pljačke imovine".

"Hrvatski sabor donio je neustavan zakon, protivan međunarodnim obvezama Republike Hrvatske, de facto kriminalan zakon, nelegitiman i nelegalan. Hrvatska baštini kompletno europsko zakonodavstvo, među ostalim, i Bečku konvenciju o pravu međunarodnih ugovora i Bečku konvenciju o sukcesiji, a ima i zakon kojim je priznala sukcesiju, pa nije mogla donijeti ovakav zakon kakav je donijela", smatra Tabaković.

Po njegovom mišljenju, to je "priča o otimačini". Ipak, upozorava da ni bh. vlasti ne rade svoj posao jer bi morale pokrenuti postupak za povrat kompletne imovine, vrijedne najmanje deset milijardi eura.

 

Nabraja, između ostalog, da je riječ o Sunčanim vrtovima Orašac, hotelima u Makarskoj, koji su Šipadovo vlasništvo, hotelima u Podgori, koji su vlasništvo lukavačke kompanije Sodaso, 285 odmarališta u bh. vlasništvu, Šipadovim i Agrokomercovim robnim kućama, ali i stanovima, koji su, također, vlasništvo bh. kompanija.

 

"Treba prozvati [hrvatskog premijera] Andreja Plenkovića i ostale radi kršenja međunarodnog prava, jer se radi o kriminalnom činu države koja otima imovinu, dokazanu imovinu u vlasništvu bh. građana. Bosnu i Hercegovinu smatraju kolonijom i svatko hoda po njoj kako god hoće, a jednom se mora krenuti u raščišćavanje, jer ljudi koji su stvorili društveni kapital moraju biti obeštećeni. Toliko je toga da vam pamet stane", zaključuje Tabaković.

 

Imovina vrijedna milijarde eura

 

U međuvremenu bh. imovina u Hrvatskoj propada, devastirana je i opljačkana, promijenila je više vlasnika i bila pod bankovnim hipotekama. Procjenjuje se da je riječ o vrijednosti od nekoliko milijardi eura, ali ne postoji zvanični registar koji bi dao tačan podatak. To je posljedica, kaže Cero, toga što Bosna i Hercegovina nema institucionalnu strukturu koja bi se bavila pitanjem sukcesije, za razliku od svih drugih zemalja.

 

"Cijelo vrijeme je pitanje bh. imovine izvan Bosne i Hercegovine u rukama struktura vlasti koje drži Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, i tako je to godinama. Mi imamo samo jedan ured na nivou države – to je Ured za sukcesiju, koji djeluje u okviru Ministarstva finansija i trezora, a koje u kontinuitetu drže kadrovi HDZBiH. Također, na nivou entiteta imate jedan mali ured za privatizaciju, koji opet drže kadrovi HDZBiH. Strukture koje su imale obavezu štititi imovinu više su radile u interesu susjednih zemalja", navodi Cero.

 

Al Jazeera je kontaktirala i s Ministarstvom finansija i trezora Bosne i Hercegovine, u kojem djeluje Sektor za poslove sukcesije bivše SFRJ, ali je rečeno da je Zenit Kelić, pomoćnik ministra za imovinu i sukcesiju, službeno odsutan i da na pitanja može odgovoriti tek sljedeće sedmice.

 

Primorac: Hrvatska uvodi red

 

Ekonomist Žarko Primorac, koji je u svojoj bogatoj karijeri svojedobno bio i jedan od direktora sarajevskog Eenergoinvesta, ukazuje da "Hrvatska novim zakonom nastoji uvesti red u upravljanje državnom imovinom u cjelini, a ne samo onom imovinom koja, navodno, pripada drugim državama".

Smatra da je to "trebala davno uraditi, jer godinama propada veliki dio društvenog bogatstva".

 

"Zakonom se predlaže da hrvatska država može privremeno upravljati i sa tuđom imovinom do potpisivanja imovinskog ugovora s odnosnom državom, u ovom slučaju s Bosnom i Hercegovinom. Mislim da bi bilo normalno da na isti način postupi i Bosna i Hercegovina kada se radi o imovini hrvatskih subjekata na njezinoj teritoriji. Taj proces ne znači da netko nekome otima imovinu nego je čuva i njome upravlja dok se njezin status konačno ne riješi", smatra Primorac.

 

Ukazuje i da se u procesu rješavanja pravnog statusa tuđe imovine na svom području, Hrvatska, baš kao i druge države, mora držati međunarodnog prava i svojih zakona. Ako to ne čini, dodaje, postoji mogućnost rješavanja sporova sudskim putem.

 

 Al Jazeera/SB

Komentari - Ukupno 3

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...