IZVJEŠTAJ O OBARANJU MALEZIJSKOG AVIONA I IMPLIKACIJE NA SRBIJU: "Ovaj put pritisak bi mogao biti mnogo jači..."

Međunarodni istražni tim objavio je u četvrtak, prvi put zvanično, da je malezijski putnički avion oboren ruskom raketom koju su sa ukrajnskog tla ispalili pobunjenici, piše BBC.

  • Regija

  • 27. Maj 2018  

  • 0

Mada zvaničnih reakcija još nema, očekuje se da će Zapad, a prije svega Brisel i Vašington, zatražiti od Srbije da im se pridruži u osudi Rusije, dok će Rusija, kao i do sada odbijati odgovornost.

 

Uprkos ruskim demantima, dokazi koje je istražni tim prikupio izgledaju dovoljno ubjedljivo da pokrenu inicijativu za novi paket sankcija Rusiji – evropskih, a možda i američkih.

 

Ovo će Srbiju veoma brzo staviti pred staru dilemu: podržati EU, u koju želi da se učlani, ili se svrstati uz Rusiju? Obje varijante imaju dobre i loše strane.

 

Usput, raketni sistem „Buk“, za koji se u izvještaju tvrdi da ga je ruska vojska „pozajmila“ separatistima u Donjecku je isti onaj o čijoj je nabavci srbijanski predsjednik Vučić nedavno pregovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi.

 

Šta sa Ukrajinom?

 

Da nije jedne stvari, Srbija bi prirodno trebalo da stane uz Ukrajinu. Riječ je o prijateljskoj zemlji koja nije priznala Kosovo i od koje se jedan dio – Krim – otcijepio uz pomoć strane vojne intervencije. Problem je što je ta jedna stvar Rusija, piše dalje u svom tekstu BBC.

 

Srbija je od dvostruko zavisna od Rusije: energetski, zbog vlasništva ruskog „Gazproma“ nad Naftnom industrijom Srbije; i diplomatski, zbog ruske podrške spriječavanju univerzalnog priznanja nezavisnosti Kosova.

 

Zbog toga je Srbija prinuđena da balansira.

 

Vučić je još prije više od godinu dana, u martu 2017. iznio zvaničan stav: „Srbija poštuje teritorijalni integritet i suverenitet svake zemlje, pa i Ukrajine“, rekao je odgovarajući na novinarsko pitanje.

 

On je dodao ii da je „Krim dio Ukrajine, jer bi svaki drugačiji stav imao teške posljedice po Kosovo i Metohiju“.

Sa druge strane Srbija je:

 

- Odbila da u međunarodnim institucijama osudi pripajanje Krima Rusiji i da se pridruži sankcijama EU.

- U decembru 2017. glasala protiv rezolucije Generalne skupštine UN u kojoj se osuđuju kršenja ljudskih prava u Donbasu

- Propustila (prema tvrdnjama ukrajinske vlade) da zaustavi stotine srpskih dobrovoljaca koji su se pridružili pobunjenicima i zaprijetila ukrajinskom ambasadoru protjerivanjem zato što je javno govorio o tome...

 

Cijena prijateljstva

 

Ukrajinsko pitanje nije jedino u kome Srbija, uprkos zvanično proklamovanoj politici, naginje ka Rusiji, a nasuprot Zapadu.

 

U slučaju trovanja bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja i njegove kćeri Julije u Engleskoj, Srbija se jasno priklonila ruskom stavu da nema dokaza da iza toga stoji Moskva.

 

Sve zemlje EU podržale su optužbe Londona da je Rusija odgovorna za taj napad, kao i sve zemlje iz regiona – osim Srbije i BiH (zbog Republike Srpske).

 

Iako je iz EU, kao i iz pojedinih zemalja članica bilo pritisaka da Srbija „harmonizuje“ svoj stav sa EU ako zaista želi članstvo i pridruži se sankcijama prema Rusiji, u Briselu su, bar dosad, pokazivali razumijevanje za Srbiju i njen jedinstven položaj.

 

Na kraju krajeva, Srbija svoju vanjsku politiku mora sasvim da uskladi sa EU tek nakon pristupanja, a dotle ima dosta vremena.

 

Ali umjesto da se postepeno približava politici EU, Srbija se udaljava, jer je stepen usklađenosti prošle godine bio 50 posto, a prije pet godina 80 posto, prema izvještaju Evropske komisije.

 

Ovaj put bi pritisak na Srbiju mogao da bude jači nego u ranijim slučajevima, jer je među stradalim putnicima – njih 298 – bilo mnogo Holanđana, tj. građana EU. Uzdržanost možda neće biti dovoljna.

 

Mnoge članice ionako sumnjiče Srbiju da je ruski „trojanski konj“ i da je ne treba puštati u EU.

 

Tek ćemo vidjeti kako će se Srbija opredijeliti u ovom slučaju, ali možda ne bi bilo loše uzeti u obzir sljedeće pitanje:

 

- Šta bi bilo da je u avionu bilo građana Srbije? - navodi se u tekstu BBC-a.

 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...