KURT BASSUENER, BEZ DLAKE NA JEZIKU: "Dragan Čović, Milorad Dodik i Fahrudin Radončić su TIM IZ SNOVA ZA OTCJEPLJENJE..."!

Kada je u pitanju izborni zakon, ne radi se o Domu naroda Parlamenta entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, nego o lideru Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i članu bh. Predsjedništva Draganu Čoviću i prioritet je da on može biti predsjednik koliko god želi, kaže za Al Jazeeru politički analitičar američke organizacije Vijeće za demokratizaciju politike Kurt Bassuener

  • Politika

  • 17. Jun. 2018  17. Jun. 2018

Bassuener je proveo 11 godina u Bosni i Hercegovini, radeći kao politički savjetnik tadašnjih visokih predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji Paddyja Ashdowna i Christiana Schwarz-Schillinga. I kada se vratio u SAD, nastavio se baviti političkim kretanjima u Bosni i Hercegovini i regiji. Tako je nedavno pred Kongresom SAD-a svjedočio o situaciji u Bosni i Hercegovini i regiji zapadnog Balkana.

Povod za razgovor s američkim ekspertom bili su zaključci nedavno održanog sastanka Vijeća za provedbu mira u Sarajevu i oktobarski opći izbori u Bosni i Hercegovini.

Kako komentirate zaključke donesene na nedavno održanim sastancima političkih direktora Upravnog odbora PIC-a? Između ostalog, rečeno je da je napredak na političkim i ekonomskim reformama usporio gotovo do mrtve tačke...

- Mislim da je i ta formulacija blaga. Svaka realistična snaga u Bosni i Hercegovini bi rekla da ovdje već dugo vremena nema napretka i da se krećemo unazad. Možete naći nekoliko iznimki, ali one nisu pravilo. Moja prva reakcija na zaključke PIC-a je bila:

Ovo je jače nego inače. Iznenađujuće je bilo da su se Rusi složili s više stvari nego obično. Usprotivili su se jedino zaključku oko nabavke dugih cijevi. Ciničar u meni kaže da su oni morali nešto naći s čim se neće složiti. Ne mogu reći da Rusi nisu problem, ali oni ovdje nikada nisu morali potrošiti velike sume političkog kapitala, jer je Zapada, bez njihove pomoći, bio podijeljen. Mislim da je to još uvijek slučaj. Ovdje, u Bosni i Hercegovini, većina se slaže da stvari idu loše, ali nema dubokog promišljanja o tome šta se može uraditi po tom pitanju.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko je nakon sastanaka PIC-a kazao da presuda 'Sejdić-Finci' više nije prioritet te da je sad najvažniji način na koji će biti popunjen Dom naroda Parlamenta Federacija. Međutim, politički lideri u Bosni i Hercegovini do sad nisu bili ni u stanju naći privremeno rješenje, ni uz posredstvo međunarodne zajednice. Šta bi moglo biti konačno rješenje, Inzko je ponovio da ne planira koristiti bonske ovlasti?

- Neće biti rješenja. Nemam 'kristalnu loptu', svi bi mogli biti iznenađeni ako se nešto desi, ali ovo me podsjeća gdje smo bili 2011. godine. Ovdje se ne radi o Domu naroda [Parlamenta Federacije], ovdje se radi o Draganu Čoviću. Stajališta HDZ-a BiH su ista kao što su bila i prije predmeta Ljubić. Prioritet je da Čović može biti predsjednik koliko god on to želi. Mislim da svi to znaju. On sve napore uložio u to. HDZ BiH radi na ovome i prijeti krizama, kao što rade svi balkanski lideri i prijete Zapadu: "Dajte nam šta želimo; ako to ne uradite, mi ćemo uraditi ovo... Nećemo vam se svidjeti ako poludimo." To je samo kriza ako mi dozvolimo da to bude. Mi, Zapad, se možemo tako postaviti da napravimo od ovoga konstruktivnu krizu.

Da bi to uspjeli, moramo prije oktobarskih izbora uraditi dvije stvari. Prva je da uvjerimo građane da nećemo dozvoliti bilo kakvu eskalaciju nasilja. To najveća izmjena od perioda kada sam ja došao ovdje 2005. godine kako bih radio u Uredu visokog predstavnika. Niko se nije bojao obnove konflikta, i ne zbog toga što su ljudi zaboravili šta se desilo 10 godina prije toga, nego zbog pretpostavke da, ako neko pokuša nešto nasilno, da ćemo ga mi zaustaviti, pa, i ako bude potrebno, i ubiti. Sada niko nije siguran u to. Znaju koliko smo slabi na terenu i znaju koliko smo podijeljeni. Nakon Samita G7 to znaju još bolje. Vraćanje tog kredibiliteta znači više od 40 vojnika koje Velika Britanija želi poslati ovdje zbog izbora. Ne radi se samo o izborima i Rusima, radi se o tome da se narod mora uvjeriti da je ovo sigurno okruženje. Ako to uradiš, imaš mnogo više opcija da radiš druge stvari.

Druga stvar, koju svi političari ovdje koriste, jeste da ljude drže u konstantnom strahu i pri tome koriste novac, i to naš novac, bez kojeg ne bi mogli ništa. To većinom rade kroz Međunarodni monetarni fond. Da, oni uzimaju i komercijalne kredite, ali bez te redovne infuzije međunarodnih finansijskih institucija ova država bi imala potpuno drugačiji profil rizičnosti. E, to je druga stvar. Možeš prestati davati novac i tako ukazati ljudima na one koji su doveli do toga da se to desi. Zapad nema veliku želju da to uradi. Više ih brine stabilnost, nego progres. Po mom mišljenju, ne možete imati oboje.

Inzkov zamjenik Dennis Hearne je rekao da je prije nekoliko dana Bosna i Hercegovins bila na ivici ozbiljne krize, s teškim posljedicama za sve bh. građane, pojasnivši da je riječ o neuspjehu Parlamentarne skupštine da izmijeni odredbe Zakona o krivičnom postupku te zemlje. Dom naroda Parlamentarne skupštine je u prošli utorak podržao dva prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku - Kluba delegata hrvatskog naroda i onaj koji je predložio delegat Stranke demokratske akcije Halid Genjac. Očekujete li konačni epilog agonije oko izmjena Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine?

- Ne mislim da će se ta agonija završiti prije izbora. Mislim da je savezništvo [predsjednika bh. entiteta Republika Srpska i lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata] Milorada Dodika i Dragana Čovića jače nego što je ikada bilo. Postoji jedna stvar koju skoro svi politički akteri ovdje neće otvoreno priznati, a to je da oni ne žele u zatvor. Ako imaš pravosudni sistem koji funkcionira, to je loše za biznis. Ne mislim da će se to riješiti prije oktobra. Ne vidim da će iz tih izbora proizaći bilo šta dobro.

Kako komentirate činjenicu da se Rusija nije složila s rečenicom koja glasi: 'Nesrazmjerne nabavke dugih cijevi koje su realizirale pojedine agencije za provedbu zakona izazvale su zabrinutost...'

- Tu ima više interpretacija. Mislim da se Rusi nisu htjeli u potpunosti složiti sa Zapadom. Rusi u ovom slučaju mogu argumentirati da je na svim stranama bilo nabavki te vrste, što je istina. Rusi su i prije dokazali da su voljni iskoristiti svoju političku moć, uključujući i mogućnost veta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda kako bi RS zaštitili od kritika.

Bliže se oktobarski opći izbori, a kao i što su mnogi analitičar i evropske institucije predvidjeli, predizborna kampanja čini dogovore oko reformi gotovo nemogućim. Čović i Dodik su nedavno objavili kako su dogovorili takozvani plan B. Iako su kazali da 'plan B' znači drugačiju izbornu kampanju i koaliranje, mnoštvo je upitnika iznad ovog poteza.

- Postoji nekoliko scenarija iz noćnih mora. Najlakša stvar koja se može uraditi jeste da se rad Predsjedništva Bosne i Hercegovine blokira, što bi nas vratilo u 1996. godinu. Ne smijemo zaboraviti da je Dodikov savjetnik [bivši lider bosanskih Srba i osuđeni ratni zločinac] Momčilo Krajišnik, koji je osigurao da Predsjedništvo i cijela vlada ne rade prve dvije godine nakon Dejtonskog sporazuma. To je najočigledniji scenarijo. Čović i Dodik su u prošlosti govorili kako im je [predsjednik Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine] Fahrudin Radončić partner.

Za mene je to "tim iz snova" za otcjepljenje. Moramo, također, znati da je Stranka demokratske zajednice, možda ne njen kandidat za člana bh. Predsjedništva Šefik Đžaferović, 1993. godine na Bošnjačkom saboru bila na strani 'fildžan Bosne'. Pritom mislim na obojicu, Izetbegovića i Radončića. Ali, oni su tada izgubili. Da li mislim da se to može ostvariti bez nasilja? Ne mislim. Opasno je i razmišljati o tome.

Jedna stvar koja pada u oko, a to je bilo najvidljivije 2014. godine, jeste da političari u ovoj zemlji, uključujući i one iz građanskih partija, kada se osjećaju ugroženim potežu za sijanjem straha i nacionalizma. Tada je dobra vijest bila što niko to nije prihvatio. Smatram da je "plan B" pokušaj držanja cijele vlade kao taoca, dok ne dobiju šta žele, ili da bi mogli na kraju kazati: "Vidite da ova zemlja ne funkcionira, ovo jedino može funkcionirati kao federacija entičkih zajednica..." Mogli bismo to nazvati "Dayton 1995", s izuzetkom da bi HDZ BiH formalno dobio dio. Ne vidim da međunarodna zajednica ima apetita kada je to u pitanju, ali također ne vidim želju da se usprotivi, tako da bi to jako brzo moglo postati ružno i čudno, ali samo ako mi to dopustimo, kazao je Kurt Bassuener za Al Jazeeru.

Vezane vijesti

trenutak ...