JEDINO GA ONA MOŽE UGROZITI: Upoznajte tursku „Vučicu“ - noćnu moru Tayyipa Erdogana

U Turskoj će u nedjelju biti održani vanredni predsjednički i parlamentarni izbori, na kojima će aktuelni predsjednik Recep Tayyip Erdogan imati čak pet protivkandidata za funkciju šefa države među kojim se izdvaja Meral Aksener.

  • Svijet

  • 23. Jun. 2018  23. Jun. 2018

  • 0

Aksener je predsjednica 'Dobre stranke', kojoj u ovom predizbornom periodu strani mediji posvećuju posebnu pažnju.

Ovu 61-godišnju političarku njeni poklonici nazivaju Asena, što znači "Vučica", i smatraju je jedinom koja je u stanju adekvatno se suprotstaviti Erdoganu na prijevremenim općim izborima 24.juna.

Onaj ko osvoji ove predsjedničke izbore, preuzet će ogromne predsjedničke ovlasti koje su glasači odobrili na referendumu prošle godine. Ispitivanja javnog mnijenja predviđaju Erdoganu tijesnu pobjedu u prvom krugu izbora. Ali, ako bi došlo do drugog kruga i ako bi se on našao nasuprot nje, njegova prednost je vrlo mala, toliko mala da se svodi na okvire statističke greške.

"Još u vrijeme dok je sve bilo u zraku, ja sam bila prva koja je proglasila kandidaturu protiv Erdogana", kazala je Guardianu predsjednica stranke İyi. "To sam govorila od samog početka da u prvom krugu svako treba glasati naprosto za svog kandidata. Ali u drugom krugu, zbog očuvanja demokratije, opozicija bi trebala ostaviti po strani svađe i podržati opozicionog kandidata koji god to bio. Ovi izbori su najvažniji u cijeloj povijest ove zemlje", rekla je „vučica“ koja dominira konzervativnim i desnim nacionalističkim dijelom turskog društva.

Aksener je predana muslimanka, unuka imigranata koji su 1920-ih došli iz Grčke tokom traumatične razmjene stanovništva nakon turskog rata za nezavisnost. Ona je nekoć također bila članica MHP-a, nacionalističke stranke koja je iznjedrila tzv. „sive vukove“.

Njena partija, MHP, pocijepala se na dva dijla: jedan je prišao Edoganu i participira u valsti, a drugi je ostao uz Meral Aksener . Za sobom je povukla još 20 parlamentaraca i sada Erdoganu predstavlja ozbiljnu političku prijetnju. Ona se nada da će kao predsjednička kandidatkinja privući i sve one koji su razočarani AKP-om, najviše po konzervativnoj unutrašnjosti Turske, ljude nezadovoljne vladavinom Edogana ali i sve one razočarane opozicijom koja još od izbora 2002. nikako ne uspijeva poraziti Erdogana.

Aksener obećava da će ukinuti predsjednički sistem koji je uveo Erdogan, da će zemlju vratiti nazad na pozicije suradnje s EU i da će ponovno uspostaviti vladavinu prava u Turskoj.

"Imati jednu osobu koja upravlja svime jako će koštati Tursku i srednjoročno i dugoročno. Demokratija u Turskoj više ne funkcionira i mi je trebamo obnoviti, ponovno uspostaviti vladavinu prava i pravosuđe", kazala je.

Stranka lijevog centra, Republikanska narodna stanka (CHP), koja okuplja tvrde sekulariste, ali među vjerski konzervativcima nema skoro nikakvog utjecaja, koja je trpjela poraze još od izbora 2002., po svoj prilici će podržati Aksener koja je ipak sposobna premostiti taj ideološko-politički jaz. Turska je zapravo pretežno sklona desnom centru još otkako je postala višestranačka demokratija 1950.

"Otada je ljevica zemljom vladala samo 17 mjeseci", kazao je za Guardian Soner Cagaptay, analitičar i stručnjak iz Washingtona. Cagaptay kaže da će Aksenar biti ozbiljan izazov, u najmanju velika glavobolja za Erdogana tamo gdje je ranjiv, s desnice." Samo, to posezanje za desnicom znači da će se Aksener morati nositi s ultranacionalističkom i rasističkom povijesti svojih političkih prethodnika, s naslijeđem zbog kojega njenu stranku uspoređuju s desničarskim populističkim protuuseljeničkim valom po Evropi, što ona tvrdo negira.

Riječ je o "Sivim vukovima", nekoć paramilitarnom krilu MHP-a koji su u političkom nasilju u 70-ima i 80-ima pobili mnoge alevite, koji su pokušali atentat i na papu Ivana Pavla II. Kurdski glasači na jugoistoku zemlje uvijek su bili nepovjerljivi prema nacionalističkim političarima, a nisu zaboravili niti Aksener u ulozi ministrice unutrašnjih poslova tokom razdoblja jednog od najgorih kršenja ljudskih prava države protiv Kurda. Ona će imati težak zadatak uvjeriti ih da je u eventualnom drugom krugu podrže kao predsjedničkog kandidata. A i do sada je rekla jako malo o tome kako riješiti kurdsko pitanje u Turskoj. Uglavnom je bila riječ o općenitim izjavama o tome očuvanju nacionalnog identiteta, pri čemu bi se poštivala prava manjina.

Aksener kaže da je njena stranka, kao što je ona unuka useljenika, otvorena svim identitetima. Konačno, njena je poruka u političkoj kulturi u kojoj tradicionalno dominiraju muškarci: "Sada je vrijeme da oni, muškarci koji su na vlasti, osjete strah!"

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...