OD BRISELA DO ANKARE: Istorija borbe Nikole Špirića za NATO put BiH

Bakir Izetbegović suprotstavlja Milorada Dodika i NATO, ali zaboravlja da Srbi o tom savezu govore sa grčom i gorčinom - ovo je za Dnevnik plus RTRS-a kazao potpredsjednik SNSD-a i poslanik te stranke u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, Nikola Špirić, uz ocjenu da je to primjer političkog autizma, ali i da prisustvo bh. delegacije na samitu NATO-a u Briselu mnogo govori o Bosni i Hercegovini.

  • Politika

  • 13. Jul. 2018  13. Jul. 2018

  • 0

Špirić smatra da bi Izetbegović, ukoliko želi dobre zajedničke odnose o ovom pitanju, zbog zvaničnog stava Republike Srpske trebao da ostane neutralan. Istovremeno, ističe, ljute ga predstavnici Saveza za promjene, dodajući da je dobro što je Izetbegović shvatio da bez Milorada Dodika, Srba i Republike Srpske nema stava BiH.

 

Doprinos Špirića i Dodika

 

Imajući u vidu da je Šprićev stranački šef Milorad Dodik jučer kazao da je protiv ulaska Bosne i Hercegovine u NATO, postavlja se pitanje zbog čega bi predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović unatoč tome što je proces pristupanja BiH NATO-u u poodmakloj fazi trebao ostati neutralan? Da li Izetbegović može zanemarujući obaveze koje je BiH preuzela u procesu NATO integracija samo zbog toga što su Milorad Dodik i Nikola Špirić promijenili svoj vlastiti i stranački stav o potrebi ulaska BiH u NATO, ujedno mijenjati stav Bosne i Hercegovine koji je od ranije definisan, upravo zahvaljujući SNSD-u. Opredijeljenje za članstvo Bosne i Hercegovine nije tek opredijeljenje Bakira Izetbegovića. Riječ je o širem konsenzusu koji je već ranije postignut. Međutim, nije samo riječ o konsenzusu nego i o poštivanju ranijih odluka i napora koji su učinjeni na tome putu. Tim naporima izuzetan doprinos dali su upravo Milorad Dodik i Nikola Špirić.

 

Stoga kada Šprić govori o političkom autizmu, o navodnoj gorčini i grču kod Srba koja se tiče pristupanja BiH NATO-u, kao i kada se teatralno snebiva nad prisustvom bh.delegacije na samitu u NATO-u, do izražaja upravo dolazi Šprićev politički autizam. Možda je u  izvjesnoj mjeri  tačno da NATO izaziva gorčinu kod Srba (vjerovatno kod jednog dijela), ali tu goričinu NATO ne izaziva kod Šprića. Špirić je ipak Srbin sa NATO rezervoarom na želudcu, jer nije Špriću kao ni Dodiku niti gorčinu niti mučninu izazivalo kada je Milorad Dodik zajedno sa delegacijom bh.političara boravio na nosaču NATO aviona USS Harry S.Truman.

dodikspiric

Još manju goričnu Špirić je osjećao kao Predsjedavajući Vijeća ministara BiH kad je ocijenio kako bi bilo značajno da BiH na ministarskom sastanku NATO-a u Talinu dobije poziv u Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP). Tada je naveo kako postoji "mali dio rezervi prema onome što nije urađeno“.

 

"Vidjećemo hoće li te rezerve biti dovoljne da se da prolaz ili ne, ali u svakom slučaju mislim da odluka neće biti negativna, ona može biti uslovljena nečim što treba uraditi", govorio je Šprić.

 

Jedina rezerva koji je tada Špirić imao odnosila usporavanje NATO-u puta BiH. Čemu onda Špirićevo snebivanje nad prisustvom zvaničnika Saveza za promjene u bh.delegaciji? Ako se sagledaju napori koje su uložili Špirić i Dodik da BiH približe NATO-u, prisustvo delagacije koju žele prokazati kao izdajničkom djeluje potpuno beznačajno. Sve ključne procese u pristupanju BiH NATO-u vodila je politika SNSD-a, unatoč tome što se danas ta politika gnuša svojih poteza, odnosno političkog autizma kojeg pominje Špirić.

 

On se za svoga mandata istakao i po zalaganju za knjiženje vojne imovine, što je jedan od preduslova za

aktivaciju MAP-a. U tome cilju Špirić je 25.9.2007 primio direktora za odbrambeno planiranje u NATO-u Franka Bolanda te ga informisao o koracima za rješavanje pitanja transfera vojne imovine, a pozdravio je i djelovanje ekspertskog tima NATO-a s ciljem davanja dodatnih informacija i diskusija u svrhu izrade konačne procjene Procesa planiranja i revizije, kao i definisanja partnerskih ciljeva za BiH.

 

Još ranije u svojstvu predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić je 2005. godine potpisao je Zakon o odbrani BiH, a u  martu 2007. godine Bosna i Hercegovina je potpisala Sporazum o razmjeni bezbjednosnih informacija sa NATO-om po odluci Vijeća ministara BiH kojim je predsjedavao Nikola Špirić.

 

Početkom te godine Špirić je također kao predsjedavajući Vijeća ministara BiH primio tada odlazećeg komandanta štaba NATO-a u Sarajevu, general-majora Richarda Wightmana te njegovog nasljednika brigadnog generala Sabato Ericca.

 

Špirić je istakao doprinos Štaba NATO-a u BiH u provođenju reforme odbrane u BiH i naglasio spremnost za ispunjavanje obaveza koje stoje na putu ka članstvu u NATO.

 

Zahvalio je generalu Wightmanu na njegovom angažmanu i poželio mu ličnu sreću i profesionalni uspjeh u budućem radu.

 

Wightman je zahvalio Špiriću na podršci i saradnji tokom 28 mjeseci, koliko je bio na čelu Štaba NATO-a u Sarajevu, a sagovornici su izrazili očekivanje da će dobra saradnja sa Štabom NATO-a biti nastavljena i tokom mandata novoimenovanog komandanta, generala Ericca. Ta dobra saradnja je nastavljena čemu svjedoče brojni potezi, potpisi i odluke koje je, uz punu podršku Milorada Dodika sprovodio Nikola Špirić. Kao naprimjer u februaru 2010.godine kada je Šprić primio čitavi "kontigent" ambasadora zemalja članica NATO-a.

 

Borba za MAP

 

Predsjedavajući Špirić razgovarao je s ambasadorima Norveške Kimom Travikom, Turske Hajdarom Berkom, Italije Stefanom Stefaninijem, Velike Britanije Stjuartom Eldonom, Slovenije Božom Cerarom, Albanije Arturom Kukom i Hrvatske Igorom Pokazom o euroatlantskim perspektivama BiH. Špirić je prilikom sastanka  naglasio da bi stavljanje BiH na “bijelu šengen listu”, kao i uključenje u Akcioni plan za članstvo (MAP) bili snažni podsticaji za druge reformske procese u BiH.

 

Zanimljivo je i to da je Špirić tada upoznao sagovornike i o aktivnostima koje je Vijeće ministara preduzelo kada je riječ o implementaciji presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH”, a vrhunac svega jeste i Šprićevo raspoloženje za promjenu ustavnog ustrojastva BiH. Špirić je ocijenio da je na bazi Dejtonskog sporazuma moguća evolucija sistema i da nema mjesta za revolucionarna rješenja. Dakle, Šprić je izrazio spremnost za ono što bi danas nazvao "unitarizacijom" Bosne i Hercegovine. Da je Špirić ostao na mjestu predsjedavajućeg Vijeća ministara, ko zna, možda bi danas Bosna i Hercegovina bila država bez entiteta.

 

Podrška Turske

 

Poznato je da je Republika Turska u kontinuitetu pružula i pruža podršku Bosni i Hercegovini za članstvo u NATO-u. Špirić je u decembru 2009.godine u svojstvu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH boravio u službenoj posjeti Ankari, gdje je razgovarao sa tadašnjim predsjednikom Republike Turske Abdulahom Gulom i premijerom Turske Redžepom Erdoanom.

 

Špirić je ponovo izrazio žaljenje što BiH nije dobila Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP) i „bijeli šengen“ , jer smatra da bi na bazi ta dva uspjeha bilo realno očekivati uspjehe u drugim reformama, pogotovo u reformi Ustava a sa druge strane premijer Erdoan je istaknuo da će Turska nastaviti da odlučno podržava integraciju BiH u NATO, kao i njen put prosperiteta.

 

Danas, nakon što je Bosnu i Hercegovinu doveo pred dvorište NATO-a Nikola Špirić poziva na raspisivanje referenduma o NATO-u. Možda bi ipak Špiriću bilo korisnije da se izvine Srbima koji osjećaju gorčinu zbog NATO-a, ako ne pati od političkog autizma. Upravu je Šprić kada kaže da prisustvo bh. delegacije na samitu NATO-a u Briselu mnogo govori o Bosni i Hercegovini. On to najbolje zna.

 

(N.H./Vijesti ba)

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...