POČETAK REALIZACIJE PLANA B: Dodik i Čović su danas pokušali preuzeti Federaciju BiH!

Dok traje bjesomučna dreka zbog tobožnje ugroženosti hrvatskog naroda u FBiH, promjene koje se kroz tu dreku nastoje proturiti zapravo vode ka tome da se HDZ-u s izbornim legitimitetom od nekih desetak posto na nivou Federacije, pored kantona u kojima ima potpunu vlast, zakonski osigura i nekih 33% državnih te 45% federalnih funkcija, uz mogućnost blokiranja svake odluke koja mu ne bude po volji.

  • Mini market

  • 19. Jul. 2018  19. Jul. 2018

  • 1

Piše: D. Hadžović

Danas nije održana vanredna sjednica Doma naroda BiH na čijem je dnevnom redu trebao biti prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH. Zastupnici probosanskih stranaka se nisu pojavili, pa nije bilo kvoruma. Razlog je što su dva od tri člana kolegija, Lidija Bradara iz HDZ-a te Drago Puzigaća iz SNSD-a, odlučili da Prijedlog zakona proglase štetnim po vitalni nacionalni interes. Prema vežećim propisima, ako dva člana Kolegija Doma naroda Parlamenta FBiH proglase Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH destruktivnim po vitalni interes, onda je potrebna dvotrećinska većina iz svakog kluba naroda da bi se zakon poslao na Ustavni sud FBiH. S obzirom na to da su poslanici iz HDZ-a u Klubu Hrvata protiv donošenja navedenog zakona, u ovom Klubu ne postoji dvotrećinska većina, te bi zakon, prema predviđanjima, bio oboren.


Koalicija HDZ-a i SNSD-a danas je još jednom bila na djelu, a neki će reći da smo svjedočili i početku realizacije najavljenog "plana B" u praksu. Ovaj potez Drage Puzigaće navodno je dogovoren na nedavno održanom sastanku predsjednika HDZ-a Dragana Čovića i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika u Lukavici.

Prije i iznad svega današnja udružena parlamentarna akcija HDZ-a i SNSD-a bila je pokazna vježba šta bi čekalo čitavu Federaciju BiH ukoliko bi bio usvojen izborni zakon po volji HDZ-a, odnosno ukoliko bi presuda po Ljubićevoj apelaciji bila implementirana u skladu s njihovim željama. Situacija bi bila još neuporedivo teža, donošenje odluka i funkcioniranje entiteta u najboljem slučaju dobrano usporeno, u Federaciji bi nastupio haos, a demokratska većina postala bi potpuno potlačena i podređna.

Iako su prema Daytonskom ustavu u uređenje zemlje ugrađeni konstitutivni narodi, a odlukom Ustavnog suda iz 2000. se ta konstitutivnost tri naroda uspostavila u oba entiteta i na čitavoj teritoriji, mehanizmi zaštite ove konstitutivnosti nisu svugdje na jednak način primijenjeni. Entitet Republika Srpska je unitaran i de facto građanski uređen. U njemu se vlast bira i odluke donose prostom demokratskom većinom. Istina, u RS-u egzistira Vijeće naroda, no ima krajnje ograničenu zakonodavnu ulogu, nije ravnopravno s Narodnom skupštinom i nadležno je samo za pitanja koja se tiču vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda.

U Federaciji BiH, s druge strane, Dom naroda je potpuno ravnopravan s Predstavničkim domom. Za odluke koje se tiču „vitalnog nacionalnog interesa“ u njemu je potrebno da glasa 2/3 zastupnika svakog kluba. I sve to pored Predstavničkog doma. Drugim riječima, etnički klubovi imaju širok prostor da blokiraju Federaciju.

HDZ-u je međutim, gorući problem što se federalni Dom naroda do sada popunjavao na način da je pripadniku svakog konstitutivnog naroda iz svakog kantona garantovao po jedno mjesto. To je značilo da je i poneki Hrvat koji nije na političkim linijama HDZ-a ulazio u njega. A po HDZ-ovoj percepciji, Hrvatima nije dovoljno samo ustavno obezbijediti stepen vlasti i mehanizme blokade koji uveliko nadilaze njihov udio u ukupnom stanovništvu, nego se hoće i izborni zakon koji bi ovoj stranci osigurao potpunu kontrolu nad Domom naroda, uz omogućavanje SNSD-u većeg broja zastupnika preko Kantona 10.

S provođenjem ovakvih ustavnih rješenja Bošnjaci, koji čine 2/3 stanovništva u Federaciji BiH, postali bi politički marginalizovan faktor koji zahvaljujući mehanizmima domova naroda dolazi u poziciju taoca volje i milostinje SNSD-a i HDZ-a, a 80% stanovništva ovog entiteta moralo bi trpiti teror i samovolju demokratske manjine. I dok traje bjesomučna dreka i histerija o tobožnjoj ugroženosti hrvatskog naroda, promjene koje se kroz tu dreku nastoje proturiti zapravo vode ka tome da se HDZ-u s izbornim legitimitetom od nekih desetak posto na nivou Federacije, pored kantona u kojima ima potpunu vlast, zakonski osigura i nekih 33% državnih te 45% federalnih funkcija, uz mogućnost blokiranja svake odluke koja mu ne bude po volji.


A sad zamislite da se uz usvajanje HDZ-ovog prijedloga izbornog zakona, desi i sljedeći, vrlo realni postizborni scenarij: Čović i Dodik u Predsjedništvu, i dalje neupitna vlast SNSD-a u RS-u, HDZ-ova i SNSD-ova kontrola domova naroda na državnom nivou, te preko Hrvatskog kluba Doma naroda u FBiH još veća vlast i moć HDZ-a, sada potpomognuta i većim brojem zastupnika SNSD-a. Dakle, predominantna kontrola i vlast nad čitavom BiH.

Današnji igrokaz Bradare i Puzigaće zapravo je bila vrlo zahvalna pokazna vježba kako izgleda pokušaj preuzimanja Federacije BiH od osovine SNSD-HDZ, koji bi uz izborni zakon po HDZ-ovoj mjeri imao otvoren put. Probosanskim strankama, treba skinuti kapu utoliko što su te planove na vrijeme prozrele i oduprle se ozakonjenju uvođenja sistemskog terora manjine nad većinom. Ako već imamo konstitutivne narode na teritoriji BiH, onda moramo imati i recipročne mehanizme zaštite njihovih interesa u oba entiteta. No ne može biti nikakvog suvislog opravdanja, a kamoli prihvatanja, da se tamo gdje je demokratska većina Dodiku i Čoviću nepoželjna, uvode dodatni mehanizmi blokada i entoteritorijalizacije političkog odlučivanja. A negdje, poput RS-a, da postoji prosta vladavina većine.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...