PRAVNI EKSPERT, NEDIM ADEMOVIĆ: "Puzigaća je zloupotrijebio svoj položaj, ali postoji izlaz iz ove situacje"!

Ekspert u oblasti ustavnog prava, Prof. dr. Nedim Ademović, smaatara da je dopredsjedavajući Doma naroda FBiH Drago Puzigaća zloupotrijebio svoj položaj jer je, prvo, mimo bilo kakvih konsultacija sa svojim delegatima iz kluba donio samoinicijativno odluku, a drugo, odučio da to pitanje ide po posebnoj proceduri zbog ugroženosti ne srpskog, već hrvatskog naroda.

  • Politika

  • 20. Jul. 2018  

  • 0

Takva uloga – zaštita jednog naroda od navodne povrede vitalnog nacionalnog interesa putem predstavnika drugog naroda, ne postoji u Ustavu Federacije BiH, kaže Ademović u razgovoru za Vijesti.ba.

 

- Pošto jučerašnja sjednica Doma naroda FBiH, na čijem dnevnom redu je bio Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH, u formalnom smislu nije održana, delegatima zvanično nije predstavljen akt koji je potpisala predsjedavajuća ovog doma Lidija Bradara, a kojim je ovaj prijedlog proglašen štetnim po vitalni nacionalni interes Hrvata. Vijesti.ba raspolažu informacijom da je akt delegatima dostavljen danas putem e-maila. Šta to u pravnom smislu znači?

 

ADEMOVIĆ: Mislim da je to moguće, ako se tumači sam Ustav FBiH. Naime, predsjedavajuća i dva potpredsjedavajuća, pošto imaju taj legitimitet, mogu prije sjednice, kada se sastavlja dnevni red, odlučiti da se određena parlamentarna odluka usvaja po posebnoj proceduri zaštite vitalnog nacionalnog interesa, tj. da se proglasi da se tiče vitalnog nacionalnog interesa.

 

Međutim, takva odluka bi podrazumijevala da su se predsjedavajuća i potpredsjedavajući prethodno dogovorili sa svojim delegatima iz klubova naroda o tome. Jer, oni, s obzirom na svoju funkciju, imaju formalnopravno legitimitet da takvu odluku donesu, međutim, suštinski, oni su samo glasnogovornici svojih naroda koje predstavljaju delegati u klubovima.

 

Samim tim, ako ću se povoditi izvještajima medija, ubijeđen sam da je Drago Puzigaća zloupotrijebio svoj položaj jer je, prvo, mimo bilo kakvih konsultacija sa svojim delegatima iz kluba donio samoinicijativno odluku, a drugo, odučio da to pitanje ide po posebnoj proceduri zbog ugroženosti ne srpskog, već hrvatskog naroda.

Takva uloga – zaštita jednog naroda od navodne povrede vitalnog nacionalnog interesa putem predstavnika drugog naroda, ne postoji u Ustavu Federacije BiH.

 

- Dopredsjedavajući Doma Drago Puzigaća izjavio je da nije potpisao da je Prijedlog zakona o izbornim jedinicama štetan po vitalni nacionalni interes Hrvata, već da se izjasnio kako smatra da zakon spada u pitanje vintalnog nacionalnog interesa. Postoji li razlika kada dva člana rukovodstva kluba označe zakon štetnim po vitalni interes dva naroda, u odnosu na ovaj slučaj u kojem je Bradara označila da je štetan po vitalni interes Hrvata, a Puzigaća samo konststovao da smatra da zakon spada u pitanje vintalnog nacionalnog interesa, bez da je označio da je štetan po vitalni interes Hrvata i/ili Srba?

 

ADEMOVIĆ: Razlika postoji, i to bitan. Ako dvije od tri osobe koje čine vodstvo Doma naroda – predsjedavajuća i njena dva potpredsjedavajuća – smatraju da je neka odluka Doma štetna za vitalni nacionalni interes, onda, u konačnici, ako nema konsenzusa većine iz svih naroda, nema ni mogućnosti da se takva odluka usvoji. Jednostavno se takav prijedlog skida sa dnevnog reda i predlagač ne može ponovo da predloži takvu odluku. To, suštinski, znači da i Ustavni sud Federacije BiH neće biti uključen u proceduru zaštite, sav postupak se okončava u Domu naroda.

 

Ako to uradi samo jedna od tri osobe koje čine vodstvo, onda je procedura drugačija. Ako ne bude konsenzusa oko konačnog teksta takve odluke koja se predlaže, Ustavni sud Federacije BiH, u konačnici, odlučuje, prvo, da li se ona uopšte tiče vitalnog nacionalnog interesa i, drugo, ako da, da li je on povrijeđen. Drugim riječima, ako dva naroda, putem svojih predstavnika koje čine vodstvo Doma naroda smatraju da je nešto destruktivno po vitalni interes dva naroda, samo parlamentarni konsenzus može voditi ka usvajanju neke odluke.

 

Samim tim, ako se potpredsjedavajući Drago Puzigaća nije izjasnio u vezi sa srpskim narodom, onda takva njegova odluka, po meni, nije formalnopravno ispravna, jer on se mora referisati na ugroženost isključivo srpskog naroda. Zbog toga je i izabran, a nije izabran da štiti hrvatski ili bošnjački narod. Takav legitimitet zasigurno nema!

 

- Kako je uopšte moguće da se pokrene pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH uopšte nije razmatran, jer nije bilo sjednice? Da li zakon mora biti usvojen, da bi se potom pokretalo ovo pitanje, ili se ono može pokrenuti i na Prijedlog zakona?

 

ADEMOVIĆ: Mislim da sam djelimično dao odgovor. Naime, predsjedavajuća Doma predlaže dnevni red. Već pri samom predlaganju, predsjedavajuća, ali i njena dva potpredsjedavajuća, imaju pravo da prijedlog odluke uvrste na dnevni red, ali da usvajanje ide po posebnoj proceduri za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Kao što sam rekao, to je logično postupanje samo ako iza takve odluke stoje delegati klubova čiji je predstavnik tražio takvu proceduru.

 

Međutim, pošto se dnevni red mora usvojiti, sasvim je logično da se delegati kluba koji se ne slažu sa takvim prijedlogom dnevnog reda, izjasne protiv, znači ne protiv rasprave o toj odluci, već protiv vrste procedure koja treba da se primijeni. Mislim da je to način da se zloupotrebe ove vrste spriječe, tj. da delegati koriguju na taj način svog izabranog predstavnika u vodstvu Doma naroda. To mislim da je i rješenje za ovaj slučaj!

 

- U Poslovniku je istaknuto je da ukoliko više od jednog predsjedavajućeg ili potpredsjedavajućeg Doma naroda smatra da zakon spada u pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, zakon će biti uvršten u dnevni red Doma naroda kao pitanje od vitalnog interesa. Šta slijedi dalje, Poslovnikom to nije utvrđeno. Pitanje je da li se u tom slučaju, uslovno rečeno, vraća na drugu mogućnost propisanu Poslovnikom, odnosno ako zakon na sjednici Doma naroda dobije prostu većinu, a u jednom od klubova naroda dvije trećine delegata glasa protiv, taj zakon ide na Ustavni sud ili je riječ o tome da ukoliko ne bude većine u svakom klubu naroda, zakon će biti oboren, bez da se ide na Ustavni sud?

 

ADEMOVIĆ: Ako se na slijedećoj sjednici predloži dnevni red, pri čemu, potpredsjedavajući Puzigaća ostane pri tome da nacrt ovog Zakona ide po proceduri zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kao i predsjedavajuća, moja procjena je da od tog Zakona nema ništa. U tom slučaju, po mom mišljenju, Dom naroda mora postići konsenzus, a njega nema, to svi znamo. Zakon neće biti usvojen, te će se isti vratiti predlagačima na novi postupak. U tom slučaju, predlagači ne mogu ponovo podnijeti isti tekst zakona.  

 

- Koji je eventualno izlaz iz ove situacije i postoji li mogućnost da ovaj zakon bude usvojen do oktobarskih izbora?

 

ADEMOVIĆ: Po izvještavanju medija, postoji istinska sumnja da je potpredsjedavajući Puzigaća zloupotrijebio svoju poziciju. Mislim da je rješenje da se na slijedećoj sjednici pri usvajanju dnevnog reda, delegati iz Kluba srpskog naroda usprotive odluci potpredsjedavajućeg Puzigaće, ako su zaista protiv njegovog mišljenja.

 

Ako se potpredsjedavajući Puzigaća, pak, izjasni da on podržava posebnu proceduru zaštite vitalnog nacionalnog interesa zbog ugroženosti hrvatskog naroda, onda se takva odluka ne može ni prihvatiti, jer je ona, po mom dubokom ubjeđenju, formalnopravno ništava, jer potpredsjedavajući Puzigaća nema takvu nadležnost. U tom slučaju, ostala bi na snazi samo odluka predsjedavajuće Bradare. To znači da bi se procedura vodila na drugi način, te bi se, u konačnici, ako ne bude konsenzusa, predmet uputio Ustavnom sudu Federacije BiH.

 

Druga opcija je, zaista, da se pokrene postupak razrješenja potpredsjedavajućeg Puzigaće, te da na njegovo mjesto dođe osoba koja će biti istinski glasnogovornik delegata iz Kluba srpskog naroda.  

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...