POSLJEDICE „CRNOG PONEDJELJKA“: Erdogan spašava liru ulaskom u savez sa Rusijom, Kinom i...

... Indijom i Meksikom

  • Ekonomija

  • 14. Avg. 2018  14. Avg. 2018

  • 1

Prošli ponedjeljak, 6. kolovoz, bio je dan kada je turska lira pala na rekordno nisku razinu, što je bio odgovor tržišta na objavu sankcija od strane Donalda Trumpa dvojici turskih ministara zbog uhićenja američkog pastora Andrewa Brunsona u Turskoj. Sve više je onih koji se pitaju hoće li taj dan ostati upamćen kao „crni ponedjeljak“ za tursko gospodarstvo?

Tog dana je turska valuta pala na 5,11 lira za jedan dolar, probivši psihološku granicu tečaja od 5 lira. Oko ponoći se već trgovalo s 5,42 lire za jedan dolar. Cijeli prošli tjedan se taj trend nastavio i danas je turska valuta ponovno probila drugu granicu, onu od 7 lira za jedan dolar, na kojoj Wall Street predviđa bankrot turskih banaka.

Turska je lira pala nakon što je predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao poduzetnike da ne kupuju devize. U roku od samo nekoliko minuta je umjesto 6,43 dolar koštao 7,02 turskih lira. U vrijeme pisanja članka je cijena dolara bila 6,99 lira. Za tursko gospodarstvo ovo je katastrofa, pogotovo jer je vrijednost nacionalne valute u odnosu na dolar u samo jednoj godini prepolovljena.

Jučer je na sastanku čelnika stranke AKP u crnomorskom gradu Trabzonu predsjednik Erdogan tvrdio da krivnju za kolaps valute trebala tražiti izvan zemlje.

“Nema gospodarskih razloga za pad lire. To je operacija protiv Turske”, rekao je turski čelnik.

“Pozivam industrijalce da ne napadaju banke i da ne kupuju stranu valutu. Dužnost industrijalaca je držati ovu naciju na nogama. Ako ne, provest ćemo plan B i C”, rekao je Erdogan.

Ova prijetnja, koja bi mogla uključivati kontrolu kapitala, pa čak i oduzimanje zlata i dolara, dovela je do masovnog mijenjanja kapitala iz lire u strane valute. Kao da se svi vode sloganom “neka se spasi tko može”, bilo zbog straha od teških odluka vlade ili straha od hiperinflacije koja će Turcima uništiti štednju i financijske rezerve.

Podsjetimo da je nedavno Goldman Sachs upozorio kako će se turske banke kretati prema bankrotu pri tečaju od 7,1 lira za dolar, jer će im rezerve kapitala biti uništene. Ovakav scenarij bi za Europsku uniju bio gori od grčke krize, ne samo zato što su mnoge europske banke i tvrtke aktivne u Turskoj, nego nitko ne bi mogao kontrolirati procese u zemlji od 80 milijuna ljudi, koja se na južnim i istočnim granicama suočava s ratom, izvan zemlje, ali i unutar Turske u kojoj na jugoistoku zemlje ratno stanje u kurdskim područjima nikada nije prestalo.

U pozadini svih tih događaja, predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji je ipak vrhovni vođa zemlje i mnogi njega smatraju odgovornim za novonastalu situaciju, pojavio se u javnosti samo jednom. Ironija sudbine je da se Erdogan taj dan susreo s dužnosnicima iz Venezuele, zemlje koja se također suočavaju s ozbiljnom krizom i istim neprijateljem.

Godišnji porast cijena u Turskoj također izaziva zabrinutost kod međunarodnih ulagača, koji predviđaju duboku gospodarsku krizu. Inflacija je u lipnju iznosila 15,39%, što je najviša razina od 2003. godine.

Novinska agencija Bloomberg je 22. lipnja ove godine, dva dana prije izbora koji su još više jači zabetonirane sustav vladavine jednog čovjeka, sugerirala je da će Erdogan biti ponovno izabran, kao što se dogodilo, ali njegova politička budućnost će ovisiti o tome hoće li uspjeti ostvarivati isti rast gospodarstva koji ga na vlasti drži već 16 godina.

Bloomberg piše “kako je ovo logičan rezultat ekonomske politike koja ignorira inflaciju i financijska tržišta, a zbog rasta velikih razmjera i zadanih ciljeva treba inozemnu pomoć, pa čak i nacionalizaciju”.

“Ekonomist koji je želio ostati anoniman vjeruje da Turska može ponoviti sudbinu Venezuele”, piše Bloomberg.

Istovremeno, poznati turski ekonomist i financijski stručnjak Atilla Yeşilada sumnja u takav razvoj scenarija, uglavnom zbog činjenice da ga sam Erdogan neće dopustiti.

“To se neće dogoditi. Možda neće graditi ono što je potrebno za održivi rast u budućnosti, ali njegov osjećaj za samoodržanjem neće dopustiti Turskoj se sunovrati u krizu”, rekao je Yeşilada.

“Mnoge promatrače plaši jačanje nacionalizma i antiameričkih osjećaja među Turcima. Tursko društvo za kolaps turske lire gotovo jednoglasno okrivljuje Washington i odbija vidjeti pogreške u Erdoganovim postupcima”, piše Bloomberg.

Dolijevanje ulja na vatru može biti novčana kazna od 20 milijardi dolara koju je američko Ministarstvo financija obećalo nametnuti turskoj banci Halkbank. Ako se to dogodi, teret novčane kazne će pasti na tursku riznicu, što ozbiljno može ugroziti sposobnost Ankare da se bori protiv budućih financijskih izazova.

“Turska nije tako jaka kao što bi željela Ankara, ali neće pustiti američkog pastora i odbiti kupiti ruske S-400, iako takvo ponašanje može imati razorne posljedice za nacionalnu ekonomiju”, piše Bloomberg, tvrdeći kako je ovu izjavu dao “drugi anonimni stručnjak iz Ankare”.

Turska je juče pokrenula provedbu akcijskog plana kako bi umirila ulagače. Plan je jučer predstavio turski ministar financija Berat Albayrak.

U intervjuu za list Hürriyet, Albayrak je kazao da je slabost lire posljedica “napada”, ponovivši izjavu predsjednika Tayyipa Erdogana, svog punca, da je akcijski plan spreman.

“Od ponedjeljka ujutro će naše institucije poduzeti potrebne korake i obavijestiti o tome tržišta. Pripremljen je plan za banke i sektor realnog gospodarstva, uključujući male i srednje velike tvrtke, na koje najviše utječu oscilacije tečajeva valuta. Brzo ćemo poduzeti potrebne korake s našim bankama i bankarskim regulatorom”, kazao je Albayrak.

Odbacio je sve špekulacije da bi Turska mogla intervenirati na bankovne račune u dolarima, rekavši da bilo kakvo oduzimanje ili pretvaranje tih depozita u lire ne dolazi u obzir.

Trenutno je tečaj pao ispod 7 lira za dolar, ali se zadržao na još uvijek visokih 6,88 turskih lira.

"Mi ćemo se okrenuti novim savezima i novim tržištima. Pripremili smo poseban akcijski plan za suradnju s Kinom, Meksikom, Rusijom i Indijom. Popis roba koje se mogu izvoziti iz Turske u te zemlje iznosi 2800 milijardi dolara, rekao je Erdogan”, prenosi provladin list Yeni Safak.

Ministar trgovine Ruhsar Pekcan je rekao da je pokrenut plan izvoznog napada, specifične tržišne strategije turskog izvoza za koju su već provedena temeljita istraživanja.

Do 2017. ukupno uvozno tržište Kine, Meksika, Rusije i Indije je premašilo 2800 milijardi dolara, a samo kinesko je iznosilo 1800 milijardi.

Nakon ekonomskog rata kojeg su Sjedinjene Države objavile Turskoj, predsjednik Erdogan je rekao kako se cijeli svijet suočava s trgovinskim ratom, a turski odgovor će biti novi savez i otvaranje zemlje i davanje prilike novim tržištima.

(Logicno.com/L.R.)

https://www.logicno.com/vijesti/erdogan-spasava-liru-ulaskom-u-savez-s-rusijom-kinom-indijom-i-meksikom.html

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...