APOKALIPSA STIŽE PUNO PRIJE NEGO SU JE NAJAVLJIVALI:  Ovi su gradovi već na plus 50°C, a biće još i gore…

Stručnjaci su napravili projekcije za skoru budućnost jer već sad u svijetu je čak više od 1,5 milijardi ljudi izloženo temperaturama višim od 40 stupnjeva

  • Šareni svijet

  • 15. Avg. 2018  

  • 0

Zamislite grad na temperaturi od 50 ° C. Pločnici su prazni, parkovi su mirni, cijele četvrti izgledaju nenaseljene. Nema nikog tijekom dana. Stanovnici izlaze samo noću, ali tako je vruće da niti to ne pruža olakšanje.

 

Školska igrališta miruju, učenici su u zatvorenom prostoru. Rad na otvorenom je zabranjen. Jedino oni koji nemaju klimu i koji se nemaju gdje zaštititi od vrućine su na ulici - siromašni, beskućnici, radnici na crno. Ljudi se dijele na one koji imaju i koji se mogu rashladiti i one koji nemaju i ne mogu se rashladiti. 

 

Oni koji nemaju mogućnost zaklona u zatvorenom prostoru mogu se osloniti samo na hladovinu ili plahte namočene u vodu kako stoje ispred ventilatora.  Građevinski radnici, vozači rikši pokrivaju se od glave do pete da bi se rashladili. Bogati se drže svojih kuća i klimatiziranih automobila i trgovačkih centara.  

 

Asfalt je još topliji od zraka za kakvih 10-20 stupnjeva. Može se na njemu ispeći jaje. Ni psi ne šeću nego se drže u zatvorenom. Osiromašio je i životinjski svijet jer su mnoge vrste potražile novi dom u hladnijim krajevima ili su nestale. Čak i kukci izumiru.

 

Samo u početku su vrućine donijele ekonomski rast - kupovale su se sunčane naočale, roštilji, kupaći kostimi, vrtni namještaj i pivo, no s vremenom troši se previše struje na klima-uređaje. Vrućina postaje problem, piše The Guardian.

 

Visoke temperature mijenjaju i ljudsko ponašanje. Apetit se smanjuje jer tijelo izbjegava toplinski učinak hrane, pada raspoloženje i raste kriminal i socijalni nemiri.

Bolnice su prepune ljudi zbog toplinskog šoka, imaju problem s disanjem, kao i drugim bolestima povezanih s visokim temperaturama. Stariji, pretili i bolesni su rizična skupina. Raste stopa smrtnosti.

 

Na 50 ° C - na pola puta do vrelišta vode i više od 10 ° iznad zdrave tjelesne temperature - toplina postaje toksična. Ljudske stanice počinju kuhati, krv se zgusne, mišići oko pluća se stišću i mozak nema dovoljan dotok kisika. U suhim uvjetima, znoj - ugrađeni rashladni sustav tijela - može imati smanjeni utjecaj na regulaciju temperature tijela. Ali i ova zaštita slabi ako već postoji vlaga u zraku.

 

Takozvana "vlažna žarulja" od samo 35 ° C može biti fatalna nakon nekoliko sati čak i osobama izvrsnog zdravlja, a znanstvenici upozoravaju da će takvi uvjeti biti sve češći u Indiji, Pakistanu, istočnoj Aziji i dijelovima Kine. Čak i pod najoptimističnijim predviđanjima za smanjenje emisija, stručnjaci kažu kako će gotovo polovica svjetskog stanovništva do 2100. godine biti izložena potencijalno smrtonosnoj toplini 20 dana u godini.

 

Nekad davno, 50 stupnjeva Celzijusa smatralo se anomalijom. Ranije ove godine, 1,1 milijuna stanovnika Nawabshah u Pakistanu doživjelo je najtopliji travanj ikad otkad se provode svjetska mjerenja. U susjednoj Indiji dvije godine ranije, grad Phalodi topio se na 51 stupanj Celzijus.  

 

Dev Niyogi, profesor na Sveučilištu Purdue, Indiana i predsjednik Odjela za urbano okruženje u American Meteorological Society, svjedoči kako su gradovi bili pogođeni ekstremnom toplinom na istraživačkom putovanju u New Delhi i Pune tijekom 2015. kad je Indiju pogodio toplotni val i kad je umrlo 2000. ljudi.

"Vidjeli ste fizičke promjene. Površine na cesti počele su se rastapati, četvrti su se ispraznile jer ljudi nisu izlazili na ulicu, a vodena para stvarala je efekt pustinjske fatamorgane ", prisjeća se. 

 

"Moramo se nadati da se temperature neće dizati iznad 50 jer je to potpuno neistraženi teritorij. Infrastruktura bi bila preopterećena, ekosustav bi se počeo raspadati s dugoročnim posljedicama. 

"Nekoliko gradova u zaljevu sve se više priviknulo na toplinu. Basra - grad sa 2,1 milijun stanovnika izmjerio je 53,9 ° C prije dvije godine. Kuwait City i Doha iskusili su 50C ili više u proteklom desetljeću. U Quriyatu u Omanu čak je i noću temperatura bila 42,6 ° C, za koju se vjeruje da je najviša noćna temperatura ikad zabilježena na svijetu. 

 

U Meki, dva milijuna hodočasnika koji ovamo dolaze svake godine trebaju moderniju zaštitu od vrućina. Samo je pitanje vremena prije nego temperature prijeđu rekordnih 51,3 ° C dosegnute 2012. 

Klima-uređaji težine 25 tona dopremljeni su u četiri od najvećih šatora, a tradicionalisti su se pobunili na prijedlog da se džamije stave pod velike suncobrane. Tisuće ventilatora hladilo je mramorne podove i tepihe, a policija je štrcala vodu po masi.

 

Nogometni navijači vjerojatno ne mogu očekivati ​​takav tretman na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022. godine, a mnogi mogu dodati rizike hipertermije i dehidracije, pijenjem alkohola. 

 

Fifa je toliko zabrinuta zbog uvjeta razmišlja o pomicanju termina prvenstva za 12. mjesec. I u Japanu, gdje bi se trebale održati Olimpijske igre 2020. razmišljaju da maraton i utrku u brzom hodanju pomaknu za 5 ujutro kako bi se izbjegle popodnevne temperature od 40 stupnjeva i vlažnost od 80 posto. 

 

"Na Australian Openu u Melbourneu ove godine na temperaturama od 40 stupnjeva igrači su bauljali kao boksači prije knock-downa. Na toj temperaturi opasno je i šetati. Možete biti na otvorenom tek nekoliko minuta", kaže Nigel Tapper, profesor znanosti o okolišu na sveučilištu Monash u Melbourneu.

 

Što se može napraviti u borbi s ekstremnim vrućinama? U Ahmedabadu, u Indiji bolnice su otvorile specijalističke odjele za vrućinu. Australski gradovi otvorili su bazene za beskućnike kada topline premaše 40 ° C. U Kuvajtu je zabranjen rad na otvorenom između 12 i 16 sati. 

 

Međutim, mnogi propisi se ignoriraju, a tvrtke i pojedinci podcjenjuju rizike. U gotovo svim zemljama bolnice i stope smrtnosti obično rastu kada temperature postanu više od 35 ° C. 

 

Trenutno, 354 glavna grada ima prosječne ljetne temperature iznad 35 ° C, a zbog klimatskih promjena ova brojka će porasti već ove godine na čak 970 gradova.  

 

Istovremeno predviđa se da će se broj stanovnika u gradovima koji će se pržiti na ovakvim temperaturama popeti na čak 1,6 milijardi. Kako se mijenjaju uvjeti, širom svijeta će čak desetak milijuna ljudi biti izloženo temperaturama blizu 50 stupnjeva Celzijusa. 

 

Ove godine, Chino, 50 kilometara od Los Angelesa, dosegao je rekord od 48,9 ° C, Sydney je vidio 47°C, a Madrid i Lisabon doživjeli su temperaturu od oko 45.

 

Nove studije pokazuju da bi Francuska mogla prijeći 50C do kraja stoljeća, dok će australski gradovi to doživjeti i ranije. 

 

Gradovi se već pripremaju za temperature više od 50 stupnjeva većim zelenim površinama, stvaranjem hladovina, a neki već i stavljaju tzv. high-albedo krovove koji odbijaju sunčevu toplinu.  

 

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...