HDZ SLAVI 28. ROĐENDAN: Znate li da je hrvatsku stožernu stranku u BiH osnovao Srbin?

Jučer je HDZ BiH svim svojim članicama, članovima i simpatizerima čestitao 28. godišnjicu osnivanja stranke. “Slaveći s ponosom ovaj dan, sa zahvalnošću se prisjećamo svih naših članova i utemeljitelja, koji su kroz proteklih 28. godina naše mukotrpne, ali slavne i svakog poštovanja vrijedne povijesti stvarali i gradili Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH, darivajući joj identitet, snagu, energiju i znanje“, napisao je aktuelni čelnik Stranke, Dragan Čović.

  • Društvo

  • 19. Avg. 2018  19. Avg. 2018

  • 1

HDZ BiH zvanično je osnovan 18. avgusta 1990. godine, a prvi predsjendik Stranke, bio je sarajevski doktor (ortoped) Davorin Perionić, koji se na čelu HDZ-a nije zadržao dugo- svega 19 dana - jer je uskoro ustanovljeno da je Davorin Perinović etnički Srbin!

Porodična loza Perinovića korjene vuče iz Bileće. Davorinov pradeda je bio prota, deda direktor sarajevske Gimnazije, a otac ljekar internista.

A Davor je ugledan doktor ortoped u Sarajevu, a tek rijetki poznavaoci sjećaju se da je upravo on bio jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice u BiH, i njen prvi predsjednik. Kao rođeni Srbin!

Perinović je rođen u Zagrebu 1949. u zgradi u Ulici Bečićeve stube 2, gdje je kasnije bilo sjedište predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana. Sa njim će mu se putevi ukrstiti 90-ih godina. U Zagrebu je živio sa majkom do 1956, a njegov otac je kao nepodoban po kazni premješten na rad u Sarajevo 1949. gdje je Davorov djed ranije sagradio kuću. U Sarajevu je navukao omrazu na komunistički režim, što zbog ličnog iskustva, što zbog supruge čija je rodbina stradala od komunista i za čiji grob se ne zna.

Na politički aganžman nagovorio ga je župnik don Ante Jelić. Perinović se do tada dvoumio između priklanjanja Marku Veselici iz Hrvatske demokratske stranke i Tuđmanu iz Hrvatske demokratske zajednice. Nakon čitanja Glasnika HDZ-a odlučio je pristupiti HDZ-u jer je bio “impresioniran plemenitim idejama njihova pokreta” kako je naveo u pismu u kojem je izrazio želju za pristupanjem.

U HDZ se našao vjerujući u antikomunističku borbu, učestvovao u organizovanju stranke u Sarajevu i biva izabran za prvog predsjednika. Ali brzo dolazi do nezadovoljstva centrale u Zagrebu, i Tuđman traži smjenu. To ne uspjeva u Sarajevu, pa se u septembru 1990. skupština HDZ BiH održava u Zagrebu. Ni nakon par krugova glasanja smjena ne prolazi, dok sutradan Tuđman ne vadi za prisutne neočekivan adut.

– Tuđman je izašao za govornicu i rekao da se glasa ponovo, i naglašava da ako se ne glasa za moju smjenu, HDZ staje na stranu Srba. I pokazuje taj papir i kaže, ovo je krštenica Davorina Perinovića, iz Srpske pravoslavne crkve. Ja potvrdim da je to istina, da je moje porijeklo srpsko, i uslijedi smjena. Uvijek se postavlja pitanje šta je pravi razlog te smjene. Sigurno da je išao na najniži udarac, ali ono što je Tuđman zaboravio, ili se pravio da je zaboravio, je to da je njegova kćerka bila udata za Srbina, i njegova dva unuka su isto tako Srbi. Pa sam postavio pitanje zašto nije mahao njihovim krštenicama. Mi se od početka nismo slagali. Ja sam u početku išao u osnivanje HDZ jer sam i sa katoličkim sveštenicima razgovarao, i oni su mi rekli da je to borba za demokraciju, ne ovu sadašnju, već za ono što smo tad smatrali za to, a to je borba protiv komunističkog jednoumlja.

Perinović ističe da su ga prije toga pritiskali i nudili mu da se povuče, te da za svog nasljednika predloži Miru Lasića. Odbio je jer je Lasić bio istaknuti komunistički funkcioner.

– I dan danas se za njega priča, htio je da bude veći komunista od Tita, pa se dokazivao. Kao direktor festivala Malih i eksperimentalnih scena zabranjivao je svaku predstavu sa hrvatskim prizvukom, koje su posle išle u Beograd i nesmetano izvođene. Ja sam bio apsolutno protiv takvih nagodbi, vidio sam da se komunisti pozicioniraju, i da se spremaju međunacionalni sukobi, a sve da bi se zaštitio komunizam, koliko god to pradoksalno zvučalo. Mi smo htjeli neku vrstu lustracije, to im nije odgovaralo.

Nakon toga u Sarajevu dojučerašnji prijatelji Hrvati od njega okreću glavu. Srbi i Muslimani u većini ponašaju se kao da ništa o pomenutim dešavanjima ne znaju, i ne zapitkuju. Pred sam rat učlanjuje se u proustašku Hrvatsku stranku prava, koju vodi Dobroslav Paraga. Napominje da ni tu stvari nisu crno – bijele, jer je Paraga prvi otkrio i javnosti predočio spiskove pobijenih Srba u Gospiću.

– On je prvi o tome progovorio javno, i mislim da je zbog toga morao da bježi i da se skloni. Isto tako, Ante Paradžik, kasnije ubijeni komandant HOS, kritikovao je Tuđmana zbog moje smjene. Govorio je da je to jedan izraziti rasizam, i da je licemjerno promicati hrvatske kulturne vrijednosti uz takve rasističke stavove.

Sa početkom rata odlazi u Njemačku, gdje je ranije doktorirao medicinske nauke, i jedno vrijeme bio vojni doktor u američkoj vojnoj bazi u tadašnjem zapadnom Berlinu. Dobio je posao na univerzitetu u Hajdelbergu i odlične uslove za rad i život. Ali 1993. uzburkao je javnost feljtonom za NIN u kome je pisao o fenomenu konvertitstva Srba u Hrvate.

– Smatrao sam da ono što nije napisano – nije se ni dogodilo. Meni su toliko prigovarali, onaj Srbin, onaj Srbin. I hajde onda da vidimo kakvo je vaše porijeklo. Bavio sam se istraživanjem porijekla svoje porodice, istorije Hercegovine. Nisam to radio kao istoričar, ali ima i dovoljno istorijskih izvora koji govore o tome. U Hercegovini nema katoličke crkve koja je starija od 150 godina. Samostan u Kreševu je bio nadležan za Hercegovinu jer ih tamo nije bilo puno, i odatle su dolazili za zadovoljavanje vjerskih potreba. Dok su mi neke stvari bile svježe izdiktirao sam to u diktafon, i na 20 kaseta poslao u Beograd, kod Srete Petrovića, koji je to priredio za štampu. I Dobrica Ćosić je to vidio, rekao je da nema neku političku vrijednost, ali da bi bio grijeh prema istoriji da se to ne objavi.

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...