PRILIKA ZA MEŠETARE: Lažni vlasnici, fiktivni kupoprodajni ugovori, kupci, nakupci i prekupci

Prvi i najveći najveći problem za bh. imovinu u Hrvatskoj jeste sporenje između bh. institucija i organizacija o vlasništvu nad nekretninama. To je idealna situacija za razne mešetare, kojih ni u BiH ni u Hrvatskoj ne nedostaje

  • Društvo

  • 20. Avg. 2018  20. Avg. 2018

  • 0

Piše: Amarildo Gutić

 

 

Utihnula je medijska pažnja o pitanju bh. imovine u Hrvatskoj, rasplamsane nakon što je Sabor ove države usvojio Zakon o upravljanju državnom imovinom. Zakon daje mogućnost davanja u dugoročan zakup nekretnina pravnih lica iz BiH, a za koje nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi.

 

U praksi to znači da se te nekretnine mogu dati u zakup na 30 godina, dok se ne reguliše pitanje stvarnog vlasništva. Nedostatak Zakona o državnoj imovini BiH te nepostojanje bilateralnog sporazuma sa Hrvatskom o ovom pitanju, dodatno usložnjavaju problem.

 

PITANJE VLASNIŠTVA PRVO RIJEŠITI U BiH

 

Unatoč negativnim reakcijama ovdašnje javnosti spram tog zakona, treba biti realan i reći da je prvi i najveći najveći problem upravo spor između bh. institucija i organizacija o stvarnom vlasniku nekretnina u Hrvatskoj. Ilustrativnih primjera najviše ima u općini Gradac. Tu je 15 ugostiteljsko-turističkih objekata koji su većinom u derutnom stanju, a sve zbog dvodecenijskog sporenja o utvrđivanju vlasnika ili suvlasnika sa prostora BiH. 

 

“Mi smo sada radili jedan trg ispred restorana Expres, kojeg naravno ne svojatamo. Restoran je upisan kao vlasništvo Udruženja talioničkih rudara Kraljevine Jugoslavije!? Nama su potom došle dvije pravne osobe i jedna institucija iz BiH tvrdeći da je taj objekat njihov i svaka donosi dokumentaciju”, objašnjava za Žurnal načelnik Općine Gradac Matko Burić.

 

Navedeni restoran bio je još 2004. predmetom kuporodajnog ugovora. Zajednica za odmor i rekreaciju radnika BiH pokušala ga je prodati privatnim osobama za 35 hiljada eura. Potpisnik je bio Asim Šaković, predsjednik Zajednice.

 

Faksimil: Žurnal 

 

Godinama poslije Šaković se navodi kao odgovorna osoba Udruženja za odmor i rekreaciju zaposlenika. Udruženje je registrovano na adresi Kulina bana 1, tačnije zgradi Doma sindikata. Na recepciji kažu da im nije poznato da takvo udruženje ovdje ima kancelariju. Nakon telefonskog poziva, Šaković nije pristao govoriti za Žurnal.

 

Udruženje za odmor i rekreaciju zaposlenika je u sudskom registru navedeno kao osnivač Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BiH, koja je sada u privatnom vlasništvu? Zajednica je registrovana na adresi ureda advokata Rame Atajića. Na istoj adresi je registrovan i Ured za zaštitu ljudskih prava “Slobodni pogledi”, osnovanog, prema tvrdnji Atajića, kako bi se pravnim putem borili za zaštitu imovine  BiH i Srbije na području Hrvatske. On tvrdi da se dio imovine sindikata još uvijek vodi na Republičkom odboru sindikata Republike BiH

 

“Vijeće sindikata se tada nije moglo baviti turizmom pa je rešenjem sve prebacilo na Zajednicu za odmor i rekreaciju”, objašnjava Atajić za Žurnal.

 

Iako se on i danas predstavlja zastupnikom Samostalnog sindikata saobraćaja BiH, Sindikata građevinarstva BiH, Sindikata trgovine BiH, potom bivšeg SOUR-a Titovi rudnici uglja - Tuzla te Saveza samostalnih sindikata BiH, predsjednik SSS BiHIsmet Bajramović to negira.

 

“Pojavili su se razni mešetari, među njima ima i advokata, koju su SSS BiH pa i granskim sindikatima obećavali kule u oblacima, da će uspjeti prevesti bez problema itd. ...Sve što je upisano na Zajednicu za odmor i rekreaciju radnika BiH sindikat sada mora prevesti na sebe. To će biti mukotrpan proces i vjerovatno ćemo morati sudskim putem,” izjavio je Bajramović za Žurnal uz opasku da je ugovor o Atajićevom zastupanju prekinut još 2012 godine.

 

RAT OGLASIMA, KUPCI, PREKUPCI I NAKUPCI

 

Bitka za dokazivanje prava vlasništva nad objektima u Hrvatskoj između Saveza samostalnog sindikata BiH i Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BiH odvijala se i putem novinskih oglasa. Nakon što je Zajednica objavila oglas o prodaji jednog objekta u Gradcu, reagovao je SSS BiH negirajući pravo na prodaju.

 

Ovih nekoliko detalja samo su mali, ali ilustrativni pokazatelj i pravne i mešetarske bitke koja se iz BiH vodi za vlasništvo nad nekretninama u Hrvatskoj. Primjera opstrukcije, nerada i (namjernog) neznanja je mnogo. Gotovo je legendarna svojevremena posjeta jednog tadašnjeg člana Vijeća ministara BiH načelniku jedne općine u Dalmaciji, koji je od visokog gosta očekivao rješenje problema pitanja vlasništva nad imovinom i konačnog uklanjanja ruševnih objekata.

 

“Doveo sam ti kupca, nakupca i prekupca“, sa smiješkom je izgovorio bh. ministar šokiranom načelniku.

 

(Žurnal)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...