OGLASILA SE OČAJNA HILLARY: "Trump je ispunio moje najgore strahove"

Hillary Rodham Clinton za američki je medij analizirala je pet temeljnih radnji kojima Trump nagriza tkivo republike, te kako se vratiti na pravi put

  • Svijet

  • 18. Sep. 2018  18. Sep. 2018

  • 0

Dvije su godine prošle otkako je Donald Trump preko elektorskog koledža sakupio dovoljno glasova da postane predsjednik SAD-a. Dan kasnije u svom sam govoru rekla kako mu dugujemo "otvoren um i šansu da vodi". Nadala sam se da su moji strahovi preuveličani. Nisu bili", napisala je u novoj kolumni Hillary Rodham Clinton za The Atlantic.

Clinton je kolumnu započela navođenjem Trumpovih najočitijih gafova i "zlodjela" - od napuštanja građana Puerta Rica nakon uragana, preko razdvajanja djece i roditelja na granici, negiranja klimatskih promjena do toga da se "uporno pravi da na izbore nisu utjecali Rusi".

Cilj je, piše Clinton, zaštititi američku demokraciju, a ona je, kaže, u krizi. "Ne koristim riječ kriza olako. Nema tenkova na cestama, ali naše su demokratske institucije i tradicije pod opsadom. Moramo učiniti sve što možemo da se borimo, a pet je osnovnih fronta na kojima moramo djelovati", napisala je. Prvi je, kaže, Trumpov napad na vladavinu prava.


"Republika je vladavina zakona, ne čovjeka", zapisao je John Adams time istaknuvši da niko nije iznad zakona pa niti predsjednik SAD-a. "To su velike ideje, da baš niko nikada nije iznad zakona. Bile su radikalne kada se Amerika rađala, a vitalne su i danas. Očevi nacije znali su da onaj ko se ne želi pokoriti zakonima, politizira ih ili izvrće, taj je tiranin. To zvuči jako kao Donald Trump koji je za The New York Times rekao kako ima "apsolutno pravo raditi šta god želi s ministarstvom pravosuđa". Specijalnom istražitelju Robertu Muelleru napisao je pismo s istim sadržajem - ako se Trump petlja u istragu, onda to nije ometanje pravnog procesa jer je on predsjednik".

Kao drugi argument navodi legitimitet samih izbora. Rusija se, jasno je već svima, uplitala jer je Putinu pasalo da Trump postane predsjednik. Clinton ističe kako Trump nije niti voljan niti sposoban "zaštititi naciju od takvih napada". "Uz to radi se sve što se može kako bi se neke ljude onemogućilo da glasaju, provodi se izborni inženjering (gerrymandering) kako bi se osiguralo da gotovo svugdje pobjedu odnesu Republikanci. Sve nas to vodi sve dalje od svetog principa "jedna osoba, jedan glas".

Broj tri, navodi Clinton, Trump vodi rat s razumom, istinom i informacijama.


"Niko ne voli da ga trgaju mediji - ja svakako ne - ali kada ste javni službenik, to dolazi uz posao. Naučite se s time nositi. Borite se, izlažete svoje argumente, ali ne sumnjate u smisao slobodnih medija. Trump svoje niske strasti uopće ne skriva. Lesley Stahl, reporterki 60 Minutes, tijekom kampanje pitala je Donalda Trumpa zašto uvijek napada medije. On je neuvijeno rekao kako je to "zato što ako vas diskreditiram niko vam neće vjerovati kada pišete protiv mene". Washington Post je ovog mjeseca izračunao kako je Trump izrekao 125 laži u 120 minuta, a do sada je lažne informacije plasirao 5.000 puta, ili 32 puta dnevno.

Četvrto je to što je Trump neviđeno korumpiran Obećao je, kaže Clinton, "isušiti močvaru", ali jedino što radi jest da krši sve moguće etičke zakone i pravila. I dalje nije pokazao svoju poreznu karticu, bavi se svojim biznisima i preko lobista i stranih vlada, republikanskih organizacija i drugih poslova i dalje "mlati novac". On je, argumentira Clinton, od predsjedništva napravio biznis. "Trump se čak niti ne pravi da mu je dobrobit nacije i građana ispred njegove vlastite dobrobiti i zarade", piše Clinton.

Peto - Trump potkopava nacionalno jedinstvo koje demokraciju čini mogućom.

"Demokracije su burne i žestoke po prirodi. Slobodno debatiramo, i često se ne slažemo. To je onaj dio koji nas dijeli od autoritarnih društava, gdje je neslaganje zabranjeno. No, ipak, postoje niti koje nas drže zajedno, o tome je pisao još i Abraham Lincoln", piše Clinton i Trumpa jasno i glasno proziva radi rasizma kojeg sipa iz svake svoje riječi i postupka.

Od toga da tvrdi da ne vjeruje sucu meksičkog podrijetla, preko toga da brani bijele supremaciste do toga da ne brine za Portorikance možda jer ne zna da su i oni Amerikanci, a možda jer zna da to nije njegovo ciljano glasačko tijelo za razliku od rasista iz Charlottesvillea.

"Ništa od toga nije neki znak autentičnosti ili "odmor od političke korektnosti". Govor mržnje je upravo to - mržnja. Poruka koju on šalje jest ta da neki od nas "ne pripadaju", da nisu svi stvoreni jednaki i obdareni istim neotuđivim pravima", kaže Clinton koja se pita "kako smo uopće do ovdje došli"?

"Napad na našu demokraciju nije počeo s ovim izborima. On je samo simptom bolesti koja nas mori. Godinama nas nagriza mala grupa desnih milijardera poput obitelji Mercer i Charlesa i Davida Kocha. Pojedinaca koji troše mnogo vremena i novca da sagrade neku paralelnu stvarnost gdje laž postaje istina, znanost je izmišljotina, a vladaju paranoje", piše Clinton javno prozivajući one koje drži krivcima za današnje stanje.

Upravo je to, kaže, izrodilo situaciju u kojoj su danas Republikanci i Demokrati doslovno u ratu, i nema šanse da surađuju makar to bilo od krucijalne važnosti za cijelu zemlju. Tako je 1960. godine samo 5 posto Republikanaca i 4 posto Demokrata reklo da će biti nezadovoljni ako se njihovo dijete oženi ili uda za nekoga iz "drugog tabora", dok je 2010. taj broj 49 posto za Republikance te 33 posto za Demokrate.

Osim što se Amerika mora mobilizirati za sve moguće izbore, važno je, ističe Clinton, da kada se prašina slegne krene oporavak kakav je "odrađivan" nakon Nixonove ere i njegove zloupotrebe moći. Treba, kaže, recimo donijeti zakon da kandidati moraju objaviti porezne kartice.

"Važno je poboljšati naš izborni proces te time zaštititi našu demokraciju. Važna su nova pravila, bolja cyber-sigurnost, a Kongres bi morao popraviti štetu koju nanosi "Citizens United" i ukloniti tajni novac iz politike. Neće vas začuditi niti da sam strastveni zagovaratelj ukidanja elektorskog koledža", piše Clinton.

"Godine 1787. nakon ustavotvorne konvencije u Philadelphiji Benjamina Franklina jedna je žena na ulici zapitala "dakle što mi to imamo, republiku ili monarhiju", a on joj je na to rekao "republiku, ako je znamo održati". Često razmišljam o toj rečenici koja pokazuje kako je krhki eksperiment demokracije, i kako je ona možda nešto prekrasno što dobivamo rođenjem ali i dalje ne znači da to smijemo shvaćati zdravo za gotovo. Svaka se generacija mora boriti tome da se približimo tom idealu", zaključila je na kraju Clinton.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...