"DRUGI MOZAK": Naučnici su otkrili još jednu funkciju probavnog trakta

Isprva se mislilo da naš probavni trakt ima samo jednu funkciju, probavnu, ali sada se čini da to i nije baš tako

  • Zdravlje

  • 20. Sep. 2018  20. Sep. 2018

  • 0

Naš je gastrointestinalni trakt, pokazuju istraživanja, ljudski "drugi mozak". Velike su šanse da doslovno utječe na način na koji razmišljamo, kako donosimo odluke, te od čega obolijevamo. Nove teorije sugeriraju da utiče i na naše psihičko zdravlje. Ima svoj "poluautonomni" i nevjerovatno kompleksni živčani sistem koji se sastoji od stotina miliona neurona- više nego živaca u ljudskoj kralježničkoj moždini. Crijeva (laički rečeno) i mozak jedno s drugim razgovaraju preko živčanih signala, hormona stresa i drugih puteva.

Dugo se zna kako emocije mogu uticati na rad probavnog sistema - neki kada su živčani imaju proljev, drugi u kriznim trenucima pate od zatvora, ali nije bilo jasno da je odnos obostran tj. i da crijeva utiču na mozak. I upravo zato jer je lakše i manje opasno manipulirati crijevima negoli mozgom nova bi saznanja mogla biti i više nego korisna u liječenju hroničnih psiholoških problema, i bolesti mozga.

Svaki dan, u svakome trenutku, osjećamo uticaj mozga na gastrointestinalni trakt - ako smo tjeskobni osjećamo "nemir" i "leptiriće" u stomaku, ili nas čak i boli stomak. Možemo čak i promijeniti količinu želučane kiseline kroz živčane veze. Mislilo se da simptomi u traktu koje uzrokuje tjeskoba mijenjaju funkciju trakta te dovode do nelagodnih simptoma kao što je bol, proljev ili nadutost. No, golema količina "signala" putuje i iz mozga prema traktu, pa nije nemoguće da promjene u traktu zapravo uzrokuju iskustvo tjeskobe. Sve više dokaza pokazuje kako je to i više nego moguće.

Naime, svaki je gastrointestinalni trakt prepun mikroba (triliona njih) koji mogu biti dobri, loši ili efektivno neutralni. Žive i prebivaju na području od usne šupljine pa sve do kraja crijeva. Oni "razgovaraju" sa živčanim sistemom kroz hemiju tj. laički rečeno "autoceste" hormona, stanica...

Komuniciraju i preko imuniteta koji "nadzire" količinu mikroba. Eksperimenti pokazuju kako svaki disbalans mikroba - manjka ili viška - utiču na mozak. U nekim slučajevima rezultat je i teška depresija. Mijenjanje tj. uticanje na sastav bakterija u gastrointestinalnom traktu nov je način liječenja bolesti i mozga i samog trakta. To može značiti svašta, od promijene načina prehrane pa sve do ciljanog unošenja dobrih bakterija, dok se loše bakterije mogu "potisnuti" probioticima.

Većina "razgovora" između mozga i drugih dijelova tijela odvija se upravo između mozga i crijeva, istraživanja pokazuju između 80 i 90 posto.


Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...