RODIO SE U VOJVODINI, A SPOMENIK MU JE PODIGNUT U CENTRU ZAGREBA: Bio je najznačajniji vojskovođa i političar u Hrvata, a s BOSNOM IMA NERASKIDIVU VEZU

Portal „Slobodna Bosna“ nastavlja svoj uspješni serijal iz povijesti, pročitajte našu današnju priču...

  • Jeste li znali

  • 16. Okt. 2018  

  • 0

Na današnji dan 1801. godine u Petrovaradinu rodio se Josip Jelačić, jedan od najznačajnijih političara u povijesti Hrvatske.

Bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine.

Ban Jelačić uživa veliko poštovanje među narodom, a posvećena mu je poznata pjesma „Ustani bane“.

BURNI ŽIVOT I TRAGEDIJA

Puno ime Josipa Jelačića je Josip Jelačić Bužimski.

Potječe iz stare plemićke obitelj čiji su članovi imali značajnu ulogu u odvijanju presudnih političkih i vojnih događaja u hrvatskoj povijesti. Nosili su plemićki naslov Jelačići od Bužima ili Jelačići Bužimski, prema današnjem bosanskohercegovačkom gradu Bužimu, tadašnjem naselju na području Turske Hrvatske.

Godina 1848. je godina nastanka hrvatske zastave. Dotadašnje hrvatske zastave bile su ponajprije zastave hrvatskih banova, koje su kao simbol bana predstavljale Trojednu Kraljevinu. Pritom nije bilo nikakve mogućnosti masovnijeg korištenja takvih zastava, pa se može reći da u javnosti gotovo da i nije bilo prisutno ono što se može označiti hrvatskom zastavom. Jelačićeva instalacijska zastava je sve to promijenila. Tijekom sljedećih godina, hrvatska trobojnica masovno je korištena kao hrvatska nacionalna i državna zastava.

POTVRDA UKIDANJA KMETSTVA

Ban Jelačić proglašava 25. travnja 1848. godine ukidanje kmetstva. Jelačić potvrđuje da je kmetstvo ukinuto, te da nema obaveze tlake i daća, što se često nametalo, iako je kmetstvo ukinuo još Josip II. Zbog tog proglasa je Jelačić postao omiljen na selu.


Jelačić i njegovi kolege Windisch-Grätz i Radetzky bili su zbog gušenja revolucija toliko popularni među vojnicima Habsburške monarhije, da su ovi na svoje mačeve urezivali slova WIR (Windisch-Grätz, Iellachich , Radetzky).

BURAN ŽIVOT


Josip Jelačić-Bužimski oženio je 16-godišnju groficu, a jedina kćer im je umrla od kolere.

Grofica Sofija Jelačić (rođ. Stockau) rođena je 31. siječnja 1834. u mjestu Napjedla, Austrijsko Carstvo (današnja Češka Republika), u obitelja grofa Georga i Francizce Stackau. Imala je tri brata i jednu sestru te je još kao mala oboljela od kostobolje. Za svojeg boravka u Trojednoj Kraljevini često se liječila u Topuskom, a Josipa Jelačića upoznala je u proljeće 1850. i u travnju iste godine su se zaručili da bi vjenčanje šesnaestogodišnje grofice s pedesetogodišnjim banom uslijedilo 22. srpnja 1850. godine u Moravskoj. Sa Sofijom je imao jedno dijete, kćer koja umire 1855. godine od kolere, ne napunivši ni godinu dana od rođenja.

JOSIP, POLIGLOTA

Pisma pretpostavljenih tijekom vojničke službe navode da je Jelačić govorio i pisao njemački, hrvatski, francuski i mađarski i prilično dobro talijanski i latinski, da je upućen u vojničke znanosti i da teži višoj naobrazbi, da je dobar mačevalac, izvrstan strijelac i jahač, strateg, organizator, vojskovođa, da je spretan, radin, uslužan, blag, pravedan, brižan, šaljiv i vesele naravi.

MECENA UMJETNIKA

Dana 13. prosinca 1851. godine upućuje poziv za izgradnju Hrvatskog kazališta, jer „bez narodnog kazališta ne ima nade da će se razviti naša književnost, dakle ni napredak našega duševnog izobraženja“.

(SB)

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...