ISTINE I ZABLUDE O PASTERIZIRANOM MILIJEKU: Vjerovali smo da je zdravo i da ga trebamo piti svaki dan, no ono je UZROČNIK NEKOLIKO OPASNIH BOLESTI

Odrastali smo u uvjerenju da je mlijeko zdravo i da nam je ono prijeko potrebno za rast i razvoj. No vrijedi li to i za pasterizirano mlijeko, kojeg su prepune police supermarketa?

  • Zdravlje

  • 17. Okt. 2018  

  • 1

Mediji su nas oduvijek upozoravali na opasnosti konzumacije sirovog mlijeka, koje nije prošlo nikakav industrijski proces obrade.

S druge strane, pasterizirano mlijeko predstavljeno nam je kao “sigurni proizvod“ koji nas štiti od bakterija i mogućih bolesti koje one uzrokuju.

No pritom su nam prešutjeli brojne zabrinjavajuće činjenice, poput one da opterećuje gušteraču, utječe na razinu inzulina i da naše kosti čini još krhkijima.

Zar nije neobično to što današnji čovjek, koji najčešće koristi upravo pasterizirano mlijeko i proizvode dobivene od njega, sve više obolijeva od osteoporoze, raka i drugih kroničnih oboljenja?!

U nastavku doznajte što je to uopće pasterizacija (i sterilizacija) te koje vam opasnosti donosi.

Otkrivamo vam i razloge zbog kojih biste prednost uvijek trebali dati – sirovom organskom mlijeku!


Što je uopće pasterizacija?


Riječ je o postupku zagrijavanja tekućine na određenu temperaturu kako bi se u njoj uništile štetne bakterije i tako spriječile bolesti kod čovjeka.

Pasterizaciju je otkrio francuski kemičar Louis Pasteur, po kojem je ona i nazvana.

Pasterizacija mlijeka uvedena je u drugoj polovici 19. st., i to zbog prisutnosti bacila tuberkuloze, koje je trebalo uništiti.

U to vrijeme primjenjivala se tzv. niska pasterizacija - mlijeko se zagrijavalo na 62 Celzijeva stupnja tijekom 30 minuta, a danas se provodi visoka pasterizacija, a to znači da se mlijeko zagrijava na 72 Celzijeva stupnja tijekom 15 sekundi.

Iako takve visoke temperature mogu uništiti opasne bakterije poput E. coli, nažalost pritom nestaju i one korisne, dobre bakterije.


Svježe i trajno mlijeko – koja je razlika


Na policama supermarketa nećete naći sirovo mlijeko, nego samo tzv. svježe i trajno mlijeko.

Svježe i polutrajno mlijeko: dobiva se procesom pasterizacije (zagrijava se na 72 stupnja) te ima kratak rok trajnosti, najviše nekoliko dana i treba se čuvati u hladnjaku.

Trajno mlijeko tijekom industrijske proizvodnje izlaže se kratko vrlo visokim temperaturama – do 140 stupnjeva. Taj se postupak naziva UHT ili sterilizacija.

Iako su u tom „mlijeku“ uništeni svi patogeni organizmi, uništene su i sve njegove hranjive vrijednosti.

Ono može trajati čak do 90 dana na sobnoj temperaturi! Riječ je zapravo o potpuno sterilnom mlijeku, koje neki nazivaju i „spaljenim mlijekom“.


Što biste trebali znati o pasteriziranom (i steriliziranom) mlijeku


U njemu je uništena većina nutrijenata


Pasterizacijom se znatno smanjuju nutritivne vrijednosti mlijeka.

U pasteriziranom mlijeku uništen je veći dio vitamina (vitamini B6 i B12, tiamin, folna kiselina, vitamini C i D) i minerala!

Isto tako, pasterizacijom se mijenja i kemijska struktura vitamina te ih vaš organizam u takvom obliku teško apsorbira.

Svi ti vitamini u sirovom mlijeku su netaknuti. Popijete li, primjerice, šalicu (2,36 dl) sirovog, nepasteriziranog mlijeka, opskrbit ćete organizam s 10 posto dnevno preporučene količine vitamina A.

Također, jedna šalica sirovog, nepasteriziranog mlijeka, sadrži oko 6 grama zdravih masnoća, 12 grama ugljikohidrata, 9 grama bjelančevina te vaš organizam opskrbljuje s 30 posto dnevno preporučene količine kalcija.

Svih tih nutrijenata u pasteriziranom mlijeku gotovo da i nema.

Osim toga, jeste li primijetili koliko je sirovo mlijeko bogatije okusom nego ono pasterizirano?

Taj puni, bogati okus dolazi upravo od mikroflore, odnosno dobrih bakterija koje su prisutne samo u nepasteriziranome mlijeku.


Češće izaziva alergije nego sirovo mlijeko


Pogrešna je ideja o tome da konzumacija pasteriziranog mlijeka može zaštititi od pojave alergija.

Zapravo, sasvim suprotno - sirovo mlijeko rjeđe izaziva alergije, a može vas zaštititi i od astme.

Tijekom pasterizacije mlijeka bjelančevine denaturiraju, a to znači da više ne mogu obavljati svoju primarnu zadaću dostavljanja nutrijenata putem krvotoka.


Povećava rizik od osteoporoze


Godine 1946. znanstvenik Pottenger hranio je životinje pasteriziranim mlijekom i primijetio je nešto čudno.

Ne samo da su te životinje odjednom imale manjak nutrijenata nego su i njihove kosti bile sve slabije i krhkije. Neke su se čak razbolje i uginule.

Za razliku od njih, životinje koje su hranjenje samo sirovim mlijekom bile su snažnije i otpornije te se nisu razbolijevale.

Sličan učinak pasterizirano mlijeko ima i na čovjeka. Naime, u zemljama gdje je najveća konzumacija pasteriziranog mlijeka i proizvoda dobivenih od njega najraširenija je osteoporoza.

U pasteriziranom mlijeku uništena je fosfataza, enzim koji je zaslužan za apsorpciju kalcija u kostima.

Pasterizirano mlijeko ni u kom slučaju ne štiti i ne snaži vaše kosti, upravo suprotno – ono ih slabi i uništava.


Ne pogoduje probavi i opterećuje gušteraču


Dok sirovo mlijeko sadrži korisne enzime, u pasteriziranom mlijeku oni su uništeni.

To se odnosi na enzim lipazu, koji je zadužen za razgradnju masnoća, te enzim fosfatazu, koji je zaslužan za iskorištavanje kalcija.

Budući da su enzimi uništeni, vaša gušterača mora uložiti dodatne napore kako bi ih proizvela i omogućila probavljanje ovakvog mlijeka.


Sadrži hormone, steroide i antibiotike, toksine


Američko istraživanje iz 2011. godine pokazalo je visoku razinu antibiotika, protuupalnih lijekova, hormona, lijekova protiv malarije i steroida u industrijski proizvedenom mlijeku.

Razlog je, naravno, tretiranje krava upravo tim lijekovima i hormonima.

U tom mlijeku mogu se naći i glifosati, tvar koja je prisutna u pesticidima i herbicidima, a koja na kraju završi u probavnom traktu masovno uzgojenih krava te u konačnici i u vašem organizmu.


Povećava rizik od kroničnih oboljenja


Moderni čovjek, čija se prehrana bazira na pasteriziranom mlijeku i proizvodima dobivenim od njega, sve češće obolijeva od:

dijabetesa

raka

kroničnog artritisa

ateroskleroze

Crohnove bolesti

intolerancije na laktozu

oboljenja štitnjače

multiple skleroze

astme

Sva se ta oboljenja dovode u vezu s povećanom konzumacijom pasteriziranog i steriliziranog mlijeka.

Primjerice, mliječni šećer laktoza tijekom pasterizacije pretvara se u beta-laktozu, koja brže podiže šećer u krvi, a samim time povećava i rizik od dijabetesa!

Zbog manjka joda pasterizirano mlijeko povećava rizik od bolesti štitnjače, a oksidirani kolesterol prisutan u njemu može dovesti do pojave raka i ateroskleroze (ovapnjenja krvnih žila).

Pasterizirano mlijeko može djelovati i kao okidač za otpuštanje histamina, što dovodi do upalnog stanja u organizmu te povećava rizik od alergije i astme.

Zbog manjka bakterija koje stvaraju enzim laktazu povećan je rizik i od intolerancije na laktozu.


Umjesto pasteriziranog – sirovo mlijeko!


Želite li dobro zdravlje i snažne kosti, izbacite pasterizirano mlijeko i druge proizvode poput sira koji su od njega dobiveni.

Umjesto toga, radije kupujte sirovo mlijeko, koje možete prokuhati. No svakako ga nabavljajte od provjerene osobe koja se bavi organskim uzgojem.

Napomena: pasterizirano mlijeko ne preporučuje se ni trudnicama zbog velikog manjka nutrijenata i zbog tvari koje mogu štetno djelovati i na majku i na plod.

(SB / Foodfacts)

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...