PRAVO NA BOLJI ŽIVOT: U BiH nisu prepoznati svi oblici trgovine ljudima, a najranjivija kategorija su djeca i maloljetnici koji... (FOTO)

... često budu iskorišteni za prosjaćenje ili obavljanje teških oblika rada te je BiH postala zemlja izvora

  • Društvo

  • 18. Okt. 2018  18. Okt. 2018

  • 0

U Bosni i Hercegovini ne postoji objedinjena statistika o osobama koje su identificirane kao žrtve trgovine ljudima zbog neadekvatne evidencije jer u BiH nisu prepoznati svi oblici trgovine ljudima poput prosjaćenja i rane udaje koja se veže za tradiciju.

„Nema ništa u tradiciji što može opravdati prodaju djevojčice od 13 godina za udaju“, kazala je danas direktorica Fondacije "Lara" Radmila Žigić koja je dugogodišnja aktivistica u sprečavanju trgovine ljudima, povodom Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

Ranije je Bosna i Hercegovina bila identificirana kao tranzitna zemlja, ali sada je sve više bh. državljana koji postaju žrtve, a najranjivija kategorija su djeca i maloljetnici koji često budu iskorišteni za prosjaćenje ili obavljanje teških oblika rada te je BiH postala zemlja izvora.

Takozvanu tamnu brojku o broju osoba koje su identificirane kao žrtve od 83 osobe u prošloj godini iznijela je danas predstavnica Ministarstva sigurnosti Samira Hunček podsjećajući da ta brojka nije konačna, ali je i naglasila i da su kazne za krijumčare u BiH male.

„Trgovina ljudima kriminalnim grupama i pojedincima omogućava sticanje velikih nelegalnih zarada, a ono je karakteristično za postkonfliktne zemlje i zemlje u tranziciji. Žrtve trgovine su izložene dugotrajnoj eksploataciji i nasilju zbog čega su posljedice psihičke i fizičke povrede ili smrt“, podvukla je.

Iz Međunarodne organizacije za migracije Ivana Kozina iznijela je podatak da je ta organizacija zbrinula više od 90.000 žrtava trgovine ljudima.

Predstavnice međunarodnih, nevladinih i državnih institucija posebno su se osvrnule na problem na poseban problem trgovine ljudima među migrantima na zapadno balkanskoj ruti te su pojasnili da su u tom smislu najranjivija djeca bez pratnje.

Kako su pojasnile obično mladi ljudi se u malim grupama infiltriraju u kampove u kojima su migranti te ucjenjuju članove porodice koji su već u nekoj zapadnoj zemlju da im plate kako bi djecu prevezli do tog krajnjeg odredišta.

Među tražiocima azila i migrantima, navela je u uime Međunarodnog foruma solidarnosti (EMMAUS) Elma Zahirović, organizacija koja pruža sklonište za te kategorije, da je identificirano više od 20-oro djece bez pratnje no oni se kratko zadržavaju da bi se sa sigurnošću moglo reći da li postaju žrtve trgovine ljudima.

Ipak, zaključeno je danas, bez obzira na sva ta pitanja ljudi imaju pravo na migracije u potrazi za novim, boljim životom, ali osim potrebe da im se pruži humanitarna pomoć potrebno je voditi računa i onima koji tu situaciju iskorištavaju za nelegalne radnje.

(Fena)

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...