VELIKI PORAZ RUSKOG PREDSJEDNIKA: Putin bijesan zbog raskola u Pravoslavnoj crkvi

Nakon što je istanbulski patrijarh Bartolomej I priznao autokefalnost ukrajinske patrijaršije, ruski patrijarh Kirili i Putin su na njega bijesni.

  • Svijet

  • 18. Okt. 2018  18. Okt. 2018

  • 0

alt

Svi članovi Vijeća za nacionalnu sigurnost Rusije okupili su se prošlog ponedjeljka u Moskvi kako bi raspravljali o njima zaista nesvakidašnjoj temi- crkvi. Potom je nakon niza sastanaka ruskog patrijarha Kirila s ruskim državnicima, uključujući i predsjednika Putina, objavljeno da ruska pravoslavna crkva prekida sve veze s Ekumenskom patrijaršijom sa sjedištem u Istanbulu.

To je odgovor Rusije na odluku carigradskog ekumenskog patrijarha Bartolomeja I kojom je priznao neovisnost Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi koja slijedom toga više ne odgovara Moskvi.

Radi se, naime, o povijesnom raskolu unutar pravoslavne crkve koji se već sada opisuje kao najveći raskol u povijesti Crkve, veći čak i od onog 1054. godine s obzirom na brojnost pravoslavnih crkava u svijetu.

Još je u avgustu ruski patrijarh Kiril došao bijesan u Moskvu iz Istanbula nakon susreta s ekumenskim patrijarhom Bartolomejom I (čelnikom svih pravoslavnih crkava koji kontrolira 300 miliona vjernika) jer je morao prenijeti predsjedniku Putinu lošu vijest da je Ukrajina dobila dekret za autokefalnu crkvu kojom Moskva gubi vjersku nadležnost u toj zemlji. Riječ je o velikom udarcu za Rusiju, ne samo duhovnom već i političkom. Crkva i politika su u Rusiji tijesno povezani (patrijarh Kiril svojedobno je predsjednika Putina nazvao Božjim čudom), a ovo odvajanje tumači se i kao rezultat sukoba Ukrajine i proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine prilikom kojeg su mnogi u toj zemlji otkazali poslušnost Ruskoj pravoslavnoj crkvi.

No, ovim se sukob Rusije i Ukrajine još više produbljuje. Ukrajinski predsjednik Petar Poroshenko nije mogao sakriti sreću zbog svega te je odcjepljenje crkve nazvao nastavkom politike proevropske Ukrajine. Poslao je i pljusku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kada je Carigradski dekret proglasio velikim gubitkom za Moskvu, odnosnom padom 'trećeg Rima' čime je Ruse udario tamo gdje ih najviše boli.

Naime, izraz 'treći Rim' označava Rusiju kao prijestolnicu istinske, prave vjere (pravoslavlja), a prvi put ga je upotrijebio Filofej, pravoslavni monah 1524. godine. U poslanici moskovskom knezu pisao je da su sva kršćanska carstva doživjela kraj, ali da rusko neće istaknuvši "Dva Rima su pala. Treći stoji. Četvrtog neće biti."

Poroshenko, pak, smatra da će mu uspostava neovisne Kijevske pravoslavne crkve, osigurati pobjedu na izborima 2019. Smatra da je riječ o događaju koji je od iznimne povijesne važnosti koji uvrštava religiju (uz jezik, rat i domoljublje) među faktore koji konsolidiraju ukrajinski nacionalni identitet od 2014. godine. Više od 12 hiljada ruskih crkava i gotovo 35 hiljada župa nalazi se u Ukrajini. Ako Rusija izgubi i samo manji dio toga, to bi, smatraju u Ukrajini, bio veliki udarac Rusiji i konceptu ruskog svijeta Vladimira Putina.

Simbolička moć ukrajinske crkve sa sjedištem u Kijevu pružit će, pak, velik poticaj ukrajinskom identitetu, posebno ako nova crkva preuzme kontrolu nad Kijevskim špiljskim manastirom, koji je pod zaštitom UNESCO-a.

Neovisnost ukrajinske pravoslavne crkve nije samo rezultat novijeg ukrajinsko-ruskog sukoba već dugogodišnjeg procesa koji je započeo 1921. godine kada je uspostavljena prva crkva neovisna o Moskvi.

No, ona je ubrzo, 1930. zabranjena od strane Staljina. Preživjela je u dijaspori i 'vratila' se Ukrajini 1990. godine. Nakon uspostave političke neovisnosti Ukrajine 1992. osniva se Ukrajinska pravoslavna crkva Kijevske patrijaršije koja nije bila priznata od ostalih pravoslavnih crkava, odnosno Carigrada, sve do ovog dekreta patrijarha Bartolomeja I. Ona okuplja 15 posto ukrajinskih vjernika, puno je dakle veća ona moskovske patrijaršije te je ona bila i tradicionalno najjača u istočnoj i južnoj Ukrajini.

Sada se očekuju promjene u odnosima snaga među dvjema crkvama, a prvi potez je nova sinoda Ukrajinske crkve gdje će se uspostaviti nova pravila i gdje će se izabrati novi vođa. Nova crkva će biti više evropska i više otvorenija za dijalog s drugim crkvama od ruske pravoslavne crkve, ali će i dalje biti prilično konzervativna u smislu društvenih vrijednosti.

Rusija je prekinula odnose sa Carigradom te će pokušati stvoriti drugi centar pravoslavlja u svijetu, u Moskvi. Prekid ekumenskog zajedništva s patrijarhom Bartolomejom I znači da Ruska crkva više neće prisustvovati sastancima u Istanbulu, odluke će donositi sama, a iz liturgije će izbaciti ime patrijarha Bartolomeja.

Još je zapravo nepoznato kako će se podijeliti crkve i župe u Ukrajini, ali za prognozirati je da će Rusija učiniti sve da zadrži većinu župa u Ukrajini.


Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...