PRAVNI EKSPERT, SLAVEN KOVAČEVIĆ: Vijeće EU treći put o BiH u godini dana

U ponedjeljak nam dolazi novi sastanak Vijeća Europske unije kojeg poznajemo po terminu Consillium, odnosno onog dijela za vanjske poslove, koje će između ostalih tema, razmatrati i situaciju u Bosni i Hercegovini, na prijedlog iz susjedne Hrvatske, koji je došao od premijera Andreja Plenkovića, a i od hrvatskih euro-parlamentaraca.

  • Društvo

  • 17. Nov. 2018  17. Nov. 2018

  • 1

Piše: dr Slaven Kovačević

Dobro je što se u ovome tijelu, koje utvrđuje politike i političke stavove Europske unije, razgovara o Bosni i Hercegovini, njenom reformskim putu, ali svakako nije dobro da teme nameće susjedna Hrvatska, na način da ona u tome plasira političke ciljeve dijela njene političke javnosti. Nije to nikakav dejtonski iskorak, jer to Dejtonski sporazum ne omogučuje, nije to ni garancija Dejtona, jer to Republika Hrvatska nije, tako da to sve zajedno možemo podvesti pod novo uplitanje u unutarnja pitanja  Bosne i Hercegovine, sada kroz diplomatsku aktivnost.

Da bi znali šta je ranije zaključilo Vijeće Europske unije o Bosni i Hercegovini, potrebno je reći da to nije isto tijelo kao što je Vijeće Europe iz Strazbura. Isto tako, treba istaći da se najnovije razmatranje situacija u Bosni i Hercegovini odvija jer je dio Hrvatske političke scene nezadovoljan izbornim ishodom, što je uplitanje i u izbornu volju građana Bosne  Hercegovine. No, krenimo redom.
 
Vijeće Europske unije – sastanak od 16. oktobra 2017. godine
 
Na ovom sastanku, među ostalim temama bilo je razmatranje više pitanja u Bosni i Hercegovini, ali sa stanovišta odvijanja izbornih procedura, tada je Vijeće Europske unije, na svom zasjedanju u Luksemburgu, donijelo 7 (sedam) zaključaka, gdje za ovaj put izdvajam zaključak broj 4 koji kaže sljedeće:
 

https://1.bp.blogspot.com/-__zKTspNYhc/W_AYsbaLhdI/AAAAAAAAAHE/KbUCZ4SkkSADanyn72IeQNRDUTFTYJmggCLcBGAs/s1600/Consilium%2B-%2B1.PNG
 Zaključak broj 4. od 16. oktobra 2017. godine     
 
Ono što jeste važno, vidljivo je da »Vijeće ponovno ističe da načela jednakosti svih građana i nediskriminacije moraju biti u potpunosti zajamčena. Vijeće naglašava da ne bi trebalo poduzimati zakonodavne ili političke korake zbog kojih bi provedba presude Sejdić-Finci i povezanih presuda postala zahtjevnija« čime se zapravo vidi da ovo važno europsko tijelo traži od Bosne i Hercegovine da garantira jednakost svih građana, da ne smije biti diskriminacije i da se ne čine zakonodavni ili politički koraci koji otežavaju provođenje presude Europskog suda za ljudska prava iz Strazbura u predmetu Sejdić – Finci i drugim povezanim presudama. To je politički stav koji ovdje mora provoditi i delegacija Europske unije, koju vodi Lars Gunnar Wigemark. Ono što jeste, također, važno za ovaj zaključak je glasala i susjedna Hrvatska.
 
Vijeće Europske unije – sastanak od 26. juna 2018. godine
 
I na ovom sastanku, gdje razmatrano više pitanja u Europi, bio je dio koji se tiče Bosne i Hercegovine, ovoga puta vidno iniciran, izvjesno opet iz susjedne Hrvatske, u jeku razgovora oko izmjena Izbornog zakona BiH, gdje su tražili prostor za upisivanje nedemokratskih izbornih metoda, kako bi HDZ bio vječita vlast, opet je bio jedan zaključak o tome, pod brojem 58:
 

https://2.bp.blogspot.com/-eBkQL2HRK80/W_AY3-j7bhI/AAAAAAAAAHM/1Uytkpeij1c4mChIpCCANE1RjAL1l6KBgCLcBGAs/s1600/Consilium%2B-%2B2.PNG
Zaključak broj 58. od 26. juna 2018. godine
 
Opet je vidljivo da Vijeće Europske unije zaključuje sljedeće:
 
»...Vijeće prepoznaje i da bi se druga pitanja povezana s izborima, kao što su odredbe za održavanje lokalnih izbora u Mostaru i pitanje predsjedništva Bosne i Hercegovine, trebala rješavati pravodobno nakon izbora, u skladu s europskim standardima; u tom pogledu Vijeće naglašava da ne bi trebalo poduzimati zakonodavne ili političke korake zbog kojih bi provedba presude Sejdić-Finci i povezanih presuda postala zahtjevnija. Međutim, tim se reformama ne smije dovesti u pitanje program reformi.«
 
Ovo sada postaje još važnije, jer se vrlo precizno kaže da se pitanje izbornog zakonodavstva treba riješiti u skladu sa europskim standardima, nakon izbora, govori si i o potrebi da se u Gradu Mostaru, također, mora riješiti pitanje lokalnih izbora, također u skladu sa europskim standardima, pa na kraju opet se ponavlja da vlasti Bosne i Hercegovine ne trebaju činiti zakonodavne ili političke korake kojim bi se otežalo provođenje presude Europskog suda za ljudska prava iz Strazbura u predmetu Sejdić – Finci i drugim povezanim presudama. I ovo postaje obaveznim stavom za EU delegaciju u Bosni i Hercegovini, pored obaveza za bh. vlasti. Ponovimo kako je i Republika Hrvatska glasala i za ovaj set zaključaka.
 
Vijeće Europske unije, treći put – 19. novembar 2018. godine
 
Na poticaj iz Hrvatske, Bosna i Hercegovina, odnosno njeni izbori i izborni zakonodavstvo će biti i treći put na dnevnom redu Vijeća Europske unije. Moja je prva impresija da Hrvatska postaje pomalo dosadana jer vidno postavlja Vijeće Europske unije kao svoj alat da bi HDZ Hrvatske, putem HDZ Bosne i Hercegovine upravljao Bosnom i Hercegovinom. To svakako nije u redu. Šta će biti na ovome sastanku, ne znam, ali moj je osjećaj da Vijeće Europske unije nije neozbiljno tijelo, koje će sada u trećoj prilici zaključiti nešto drugačije nego ono što je zaključilo ranije ili će se naprosto suzdržati od donošenja bilo kakvih zaključaka. Šta će tačno biti, kako vam rekoh, ne znam, ali sam sklon tome da ne može Vijeće Europske unije samo radi Bosne i Hercegovine, odustati od europskih standarda, europskih izbornih principa, koji mogu napraviti poveliku političku štetu u zemljama članicama Europske unije, ako bi se razmišljalo na Plenkovićev način. To bi bio jako veliki i jako opasan presedan, što mi daje osjećaj da će i ovoga puta Vijeće Europske unije zaštititi europske principe i standarde, onako kako su ispisani u europskoj pravnoj stečevini - Acquis communautaire i da od toga neće odstupiti. Znate zašto? Jer je vladavina prava, univerzalni termin, sadržan u EU poglavlju 23, što je drugačije od onoga kako ga vide pojedini ovdašnji politički dužnosnici.
 
Ja u Europsku uniju, onako kako to govore 35. pregovaračkih poglavlja vjerujem, dok u neke izvitoperene konstrukcije, jednostavno ne mogu vjerovati.

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...