ČOVJEK KOJI JE DOVEO MILOŠEVIĆA NA VLAST PRIZNAO: „Jugoslavija je bila iluzija srpskog naroda, Dobrica Ćosić je bio u pravu…“

Ideja jugoslovenstva je bila hrvatska i srpske elite su je prihvatile mnogo kasnije..

  • Regija

  • 19. Nov. 2018  19. Nov. 2018

  • 0

Srpske elite su pogriješile odlukom o stvaranju Jugoslavije, rekao je u serijalu Radija Slobodna Evropa "100 godina Jugoslavije" Dušan Čkrebić (91), jedna od ključnih ličnosti u Srbiji u vrijeme socijalizma. On smatra da je Dobrica Čosić u pravu da je Srbija trebalo da prihvati tajni Londonski ugovor iz 1915. godine, kojim joj je nuđeno teritorijalno proširenje, kao i Italiji.

"Da nije dobro kako je urađeno vidi se i po tome što je vojvoda Živojin Mišić rekao regentu Aleksandru da treba da se prostremo samo tamo dokle je srpski narod, a ne dalje. Umesto toga, stvorili smo jednu državu koja je na samom startu proglašena od Kominterne i Sovjetskog Saveza za veštačku, Versajsku tvorevinu i odmah je počelo da se radi na njenom rasturanju."

Čkrebićeva, kao i podrška još nekolicine starijih funkcionera Slobodanu Miloševiću, bila je ključna za njegovu pobjedu nad Ivanom Stambolićem na Osmoj sjednici Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije (CK SKS) 1987. godine.

"U prvo vreme sam podržavao Slobodana Miloševića jer sam smatrao da ima snage da uradi nešto korisno po Srbiju. Međutim, kasnije smo se razišli po nizu različitih stvari."

Čkrebić je 1987. poručio Stamboliću: "Ivane, Srbija je umorna od lidera." Kaže za RSE da tada nije vjerovao da će Milošević postati još jači lider.

"U govoru na Gazimestanu (1989. godine), koji je kasnije često pominjan, napravio je grešku, rekavši da se stvari u Jugoslaviji mogu rešavati i uređivati demokratskim putem a, bogami, i oružjem ako zatreba! E, to mu nije trebalo, jer mu posle toga više nisu verovali čelnici drugih republika koji su bili na pola puta izlaska iz Jugoslavije", kaže Čkrebić, koji je, između ostalog, bio predsjednik Predsjedništva Srbije (1984-86) i član Predsjedništva CK SK Jugoslavije.

Na pitanje da li je skepticizam srpske elite prema Ilirskom pokretu bio posljedica bojazni da iza toga stoji vatikanski plan za preobraćenje pravoslavaca, Čkrebić odgovara:

„Tačno je da je to bila hrvatska ideja, dok je naša elita bila uzdržana i nije joj pridavala u to vreme veliki značaj. Srpska elita je više gledala na Rusiju nego na stvaranje neke velike države. Međutim, knez Mihailo, naročito njegova druga vlada u kojoj je imao prilike da pokaže dve strane svoje vladavine: čvrstinu na unutrašnjoj sceni i, istovremeno, otvorenost prema susednim zemljama i Evropi - bio je naš prvi evropski vladar. On je bio nosilac ideje za formiranje Narodnog pozorišta, univerziteta. Stavio je tačku na to da li se može koristiti Vukov jezik. Interesantno je da se dogovorio sa Hrvatima da Bosna pripadne Srbiji što, naravno, nikada nije realizovano. Knez Mihailo je gledao mnogo šire nego prethodni srpski vladari na stvaranje moderne zajednice. Međutim, kratko je vladao, oko 11 godina, tako da nije imao mnogo vremena a ni razumevanje od drugih da se treba što više okrenuti Evropi.

Dakle, ideja jugoslovenstva je bila hrvatska i srpske elite su je prihvatile mnogo kasnije“, kazao je Čkrebić.

Kompletan intervju možete pročitati ovdje.

(SB)

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...