BIO JE BUNTOVNIK S RAZLOGOM, U SARAJEVU JE DIZAO BUNE, OSNOVAO KOMUNISTIČKU PARTIJU, OSUDILI SU GA NA SMRT: Mlatili su ga, zatvarali i mučili, a onda je SVIREPO LIKVIDIRAN

Portal „Slobodna Bosna“ nastavlja svoj serijal iz povijesti

  • Jeste li znali

  • 30. Nov. 2018  

  • 0

Đuro Đaković rodio se na današnji dan 1886. godine u okolici Slavonskog Broda.

Bio je političar, sindikalni vođa, jedan od osnivača KPJ 1919. godine i organizacijski tajnik CK KPJ od 1928. godine, pa sve do svoje smrti, 1929. godine.

Kao metalski radnik u Sarajevu, u razdoblju od 1905.-1906. Đuro je sudjelovao u prvim radničkim štrajkovima u Bosni, a 1910. bio je istaknut omladinski rukovodilac u Sarajevu. Po izbijanju Prvoga svjetskog rata 1914. godine zbog istupanja protiv rata uhićen je i od vojnoga suda kao "veleizdajnik" osuđen na smrt. Kasnije je amnestiran i upućen na prisilni rad u Arad i Komoran.

Organizirao je veliki štrajk građevinara 1919. godine, bio je član Centralne uprave Saveza metalaca za BiH i uprave Glavnog radničkog saveza BiH.

Jedan je od osnivača SRPJ u BiH, a 1920. godine izabran je u Centralno partijsko vijeće KPJ. Zastupnik KPJ u Ustavotvornoj skupštini bio je 1920. godine.

Ilustracija SB

Godine 1920. Đuro se angažirao u sindikalnoj kampanji za oslobađanje uhićenih rudara nakon štrajka i bune.

Godinu dana kasnije bio je delegat KPJ na Trećem kongresu Kominterne u Moskvi. Više puta bio je privođen, mučen i proganjan, a od 1922. do 1926. godine interniran je u rodno mjesto.

Po odlasku u Zagreb, 1926. godine, postao je tajnik Oblasnog odbora Saveza metalaca Hrvatske.

Bio je jedan od najistaknutijih boraca protiv frakcija u vrhovima KPJ. 1927.-1928. bio je na Lenjinovom sveučilištu u Moskvi, a u Kraljevinu SHS vratio se kao opunomoćenik Kominterne za sprovođenje Otvorenog pisma upućenog članovima KPJ. Na Četvrtom kongresu KPJ u Drezdenu 1928. godine postao je organizacijski tajnik CK KPJ.

Kao veliki protivnik šestosiječanjske diktature, u travnju 1929. godine uhićen je u Zagrebu i mučen. Odveden na tadašnju jugoslavensko-austrijsku granicu i od žandara ubijen, 25. travnja 1929. godine, pri insceniranom bijegu, zajedno s Nikolom Hećimovićem, tajnikom Crvene pomoći.

Đurin sin, Stjepan Đaković, rođen 1912. godine u Sarajevu, također je bio član KPJ te je kao sudionik NOP-a u Hrvatskoj ubijen od ustaša u Zagrebu, 1942. godine.

U vrijeme Španjolskoga građanskog rata jedan je bataljon 129. internacionalne brigade Španjolske republikanske vojske, u svibnju 1937. godine, po njemu nazvan bataljon "Đuro Đaković".

Dvadeset godina nakon smrti, 25. travnja 1949. godine, posmrtni ostatci su mu svečano prenijeti u Beograd i pokopani u grobnicu na Kalemegdanu, pokraj posmrtnih ostataka Ivana Milutinovića, Moše Pijade i Ive Lole Ribara.

(SB)

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...