Međutim, ova vijest izazvala je negodovanje u Albaniji jer tamo smatraju da su gusle, ili kako ih tamo zovu "lauta" njihov tradicionalni instrument.

Kako piše "Koha Ditore", prije nekoliko godina Albanija i Kosovo pokušali su zajedno da ovaj muzički instrument registruju u UNESCO-u kao baštinu svog kulturnog naslijeđa, a ali ovaj zahtjev nije prihvaćen jer Kosovo nije član UNESCO-a.

"Srbi su bili brži", navodi prištinski list.

"Ovaj stari muzički instrument široko je rasprostranjen širom Dinarske oblasti, od Slovenije do Albanije i dalje, od Rumunije, Bugarske, ali i Makedonije, Hrvatske, BiH. To je albanska lauta. Ali slične pjesme pjevaju i Sloveni sa instrumentom koji se zove gusle", piše Koha.

Kako navode, i Crnogorci koriste isti naziv kao i Srbi - gusle, i dijele tradiciju, ali instrument istog imena se koristi i u Rusiji, Češkoj, ali i u Arabiji. Dok Rumuni koriste isti naziv kao i Albanci - lauta.

"Ali kome pripada ovaj instrument, vizantijskoj ili arapskoj kulturi? Albansko Ministarstvo kulture kaže da je u kontaktu sa crnogorskim, kako bi se i druge zemlje Jugoistočne Evrope uključile u donošenju konsenzusa.

Udruženi zahtjev ambasadora Albanije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine je zato upućen UNESCO-u", piše prištinski list.

Deklaraciju je u ime svih zemalja predstavio albanski ambasador pri UNESCO-u, Ferit Hodža.

(SB/Mondo)