LIJEPI LI SU NIŠKI SPECIJALCI: Zašto patriotima, koji prozivaju Fortu i Kojovića za dezerterstvo, ne smeta ratna biografija iz Niša njihovog omiljenog profesora Izeta Rađe?!

Jedan dokument u čijem je posjedu portal "SB" potvrđuje da je Izet Rađo boravio u Nišu u periodu 14. aprila 1992. godine pa do 1. septembra 1997. godine...

  • Mini market

  • 15. Feb. 2019  15. Feb. 2019

  • 1

Malo je osoba iz poslijeratnog javnog, političkog, naučnog života koji su ostvarili tako munjevitu u unosnu karijeru kakvu je ostvario prof. doktor Izet Rađo.

Gotovo da nema nijedne važnije dužnosti u univerzitetskim, sportskim, domaćim i međunarodnim institucijama na čijem se čelu u posljednje dvije decenije on nije nalazio.

Izet Rađo, predratni relativno uspješni sportista, džudista u bivšoj SFRJ, koji su u BiH i Sarajevo vratio dvije godine nakon okončanja rata, karijeru je započeo na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja (FASTO) nasljedniku predratnog pestižnog fakukteta za fizičku kulturu, poznatijeg kao DIF.

Nekoliko godine nakon što je doktorirao na ovom fakultetu, Rađo je (2003.) postao njegov dekan gdje je ostao dva mandata, osam godina ukupno, što je period koji se veže za devalvaciju ugleda ove institucije, koja je postala sinonim za nesolidnost i urušavanje akademskih kriterija i standarda.

Istovremeno je Rađo bio i predsjednik Olimpijskog komiteta BiH.

Istek mandata nije ga udaljio niti iz jedne od te dvije institucije: na fakultetu je ostao profesor, ali je izabran i za prodekana za međunarodnu saradnju i osiguranje kvaliteta.

Budući da je istovremeno (2016.) izabran za prorektora Senata Univerziteta u Sarajevu, što je nespojivo sa funkcijom koju je već obavljao, bilo je posla i za kantonalne inspektore koji su danima izuzimali dokumentaciju o Rađinom sukobu interesa zahvaljujući kome je stekao ozbiljnu materijalnu dobit.

Izet Rađo je ostao i u Olimpijskom komitetu na mjestu njegovog potpredsjednika. Njega je Vijeće ministara prije četiri godine imenovalo u svoje Vijeće za sport, a izabran je na prijedlog Olimpijskog komiteta gdje je dugogodišnji (potp)predsjednik. Također, Rađo je bio i profesor na univerzitetima u Travniku i u Mostaru.

O biografiji Izeta Rađe se mnogo špekuliralo u medijima, tvrdilo se da je bio dugogodišnji instruktor borilačkih vještina u Jugoslovenskoj Narodnoj Armiji i da se tim poslom bavio i tokom agresije na BiH.

Jedan dokument u čijem je posjedu portal "SB" potvrđuje da je Izet Rađo boravio u Nišu u periodu 14. aprila 1992. godine pa do 1. septembra 1997. godine. Nešto više od pet godina, dakle. 

Faksimil: SB

U dokumentu kojeg je potpisala načelnica (ne znamo čega) Miroslava Ilić piše da "ovo uverenje ima svojstvo javne isprave" prema Zakonu o javnom i invalidskom osiguranju.

Budući da je u posljednjih nekoliko nedjelja postalo sredstvo političko borbe to da se pojedini članovi i čelnici BH. bloka i njihova rodbina  prozivaju za dezerterstvo i optužuju za boravak u "agresorskoj Jugoslaviji" tokom agresije na BiH, zanimljivo je da ratna biografija Izeta Rađe, jednog od najuglednijih i najutjecajnijih članova tzv. akademske zajednice, ne smeta rukovodstvu i članstvu SDA koje stoji iza ovih napada. 

Moguće je da Izet Rađo svoj ugled i svoju nedodirljivost ima zahvaliti činjenici što je veliki broj uglednih članova svih sarajevskih političkih stranaka u rekordnom roku završilo fakultet FASTO, na kojem je on deceniju i po imao glavnu riječ, kao dekan i profesor.

U sadašnjem sastavu Vlade KS njegovi su studenti bili predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković i ministar za boračka pitanja Ismir Jusko.

Isti fakultet je završio i na njemu doktorirao dr. Erduan Kafedžić, odnedavni šef Ureda za borba u protiv korupcije i upravljanje kvalitetom, inače Konakovićev školski drug i prijatelj.  

I donedavni ministar obrazovanja i nauke Elvir Kazazović (SDA) također je bio student ratnog stanovnika Niša Izeta Rađe.

(S.B.)

loading...

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...