Sven Olof Joachim Palme bio je švedski političar, predsjednik Švedske socijaldemokratske stranke, te premijer Švedske u dva mandata. Prvi put je obnašao dužnost od 1969. do 1976., a drugi put od 1982. do 1986., kada je na njega počinjen atentat. Palmeovo ubojstvo bilo je prvo takvog tipa u novijoj švedskoj povijesti, tako da je na cijelu Skandinaviju imala onakav utjecaj kakav je atentat na Johna F. Kennedya imao na SAD.

Unatoč pripadnosti visokoj srednjoj klasi i konzervativnom odgoju, Palmeov politički svjetonazor bio je socijaldemokratski.

Palme je od 1947. do 1948. studirao u Ohiou, gdje je u manje od godinu dana diplomirao. Inispiriran radikalnom debatom među studentima, napisao je kritički esej o Hayekovom Putu prema ropstvu. Nakon autostopiranja po Americi, Palme se vratio u Švedsku gdje je studirao pravo na sveučilištu u Stockholmu.

Tijekom studija Palme se uključio u studentsku politiku i postao član SFS-a. Godine 1951. postao je član socijaldemokratske studentske asocijacije, a sljedeće godine izabran je za predsjednika SFS-a.

Vrijeme koje je proveo u SAD-u tijekom 1940-ih uvidio je enormne razliku među klasama i znatnu količinu rasizma prema crncima u SAD-u.

Palme je u Aziji 1953. upoznao posljedice kolonijalizma i imperijalizma.

Godine 1953., Palme je od strane tadašnjeg socijaldemokratskog premijera Tagea Erlandera pozvan da radi u njegov sekretarijat. Nakon dvije godine, 1955., Palme je postao član SSA, a 1958. izabran je za člana parlamenta.

Godine 1967. postao je ministar obrazovanja, a već sljedeće godine dobio je snažne kritike od strane ljevičarskih studenata koji su protestirali zbog vladinih planova o sveučilišnim reformama.

Kada je Tage Erlander 1969. odstupio sa dužnosti, Palme je  jednoglasno izarban za novog predsjednika socijaldemokratske stranke, te je naslijedio Erlandera na mjestu premijera.

Palme je, uz Raoula Wallenberga i Daga Hammarskjölda, postao najpoznatiji švedski političar XX. stoljeća, zbog svojeg premijerskog mandata od 125 mjeseci, svojoj žustroj opoziciji SAD-u i šokantnoj smrti u atentatu.

Olof Palme često je bio bez tjelohraniteljske pratnje, te je i u noći kada je ubijen isto bio bez tjelohranitelja. Vraćajući se iz kina sa svojom suprugom Lisbet Palme, dok su prolazili centrom Stockholma, Palme i njegova supruga napadnuti su. Palme je u primio fatalni metak u leđa, dok je drugi metak ozlijedio njegovu suprugu.

Palme je brzo prevezen u bolnicu, no na današnji dan 1986., bolnica je objavila da je premijer Palme preminuo od posljedica ranjavanja. Njegova supruga poslana je na njegu, te se oporavila od posljedica ranjavanja.

Za ubojstvo premijera, 1988. optužen je Christer Pettersson, sitni kriminalac, no nakon žalbe Vrhovnom sudu oslobođen je. Mnogi danas ubojstvo premijera Palmea smatraju nerazjašnjenim sa mnogo otvorenih pitanja i teorija. Pettersson, koji je preminuo 2004., je unatoč prvobitnoj odluci osude priznao ubojstvo, no unatoč priznanju pušten je radi žalbe.

U siječnju 2011., njemački magazin Focus citirao je njemačke istražne organe iz 2008., koji su tvrdili da je ubojstvo napravio pripadnik UDBE koji je živio u Zagrebu.

Britanski list "Times" objavio je dokaze koji sugeriraju kako je ubojstvo nekadašnjeg švedskog premijera izveo egzekutor UDBE Vinko Sindičić, bivši plaćeni ubojica koji je 1988. godine u Škotskoj osuđen na 15 godina zatvora za pokušaj ubojstva jednog utjecajnog hrvatskog imigranta.

Sindičić, koji je njemačkim tužiteljima već pomogao da se u Munchenu osudi ubojica direktora naftne kompanije INA, tvrdi da je Palmea ubio Ivo D., koji je u to vrijeme živio u Hamburgu, a sada je penzioner u Zagrebu, te kako je za sve kriva srbijanska obavještajna služba, koja je htjela za sve optužiti hrvatsku službu, kako bi ih diskreditirala u svjetu.

Bilo kako bilo, atentat na švedskog premijera, koji je skončao na današnji dan 1986. godine, nezabilježen je čin u povijesti te zemlje.

(SB)