ANALIZA ŠVICARSKOG LISTA: Da li se sprema Balkansko proljeće?

Na protestima u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji i Bosni i Hercegovini zajedničko je to što energija i zamajac ne dolaze od opozicije već iz društva, a heterogene pokrete na okupu drže autoritarne vođe koje već godinama dominiraju političkom scenom i demonstrante povezuje samo želja da omražene moćnike otjeraju sa vlasti, ocijenio je Noje cirher cajtung (NZZ) u analizi „Da li se sprema Balkansko proljeće“.

  • Mini market

  • 04. Mar. 2019  

  • 0

Kako danas prenosi Dojče vele (Deutsche Welle), raniji dugogodišnji dopisnik lista iz Beograda, Andreas Ernst u analizi navodi da su konkretni povodi za proteste u ovim zemljama različiti, ali da svi ovi protesti imaju sličnosti.

„Zamajac i energija ne dolaze od opozicionih partija već iz društva koje se u demonstracijama pojavljuje kao ‘građansko društvo’. Neprijateljski simbol koji drži heterogene pokrete na okupu su autoritarne vođe koje u ovim zemljama već godinama dominiraju političkom scenom. Demonstrante malo šta povezuje osim želje da otjeraju sa vlasti omražene moćnike“, piše Ernst.

Autor primjećuje da  demonstranti ne vjeruju etabliranim opozicionim snagama te da su protesti iznjedrili nove figure bez političkog iskustva, ali sa harizmom. U Banjaluci je to bio Davor Dragičević, otac pokojnog Davida, dok je u Srbiji to glumac Sergej Trifunović.

„Gotovo je isključena mogućnost da oni iz raznobojnog protesta mogu da organizuju probojne pokrete: Dragičević i Trifunović su naposlijetku simbolične figure protesta, a ne njihove vođe. Njima nedostaje ideološke kreativnosti i organizatorskih sposobnosti – ili, ukratko: volja za moć“, ističe se u analizi.

Hrana za frustraciju je u svim zemljama vrlo slična i ima ekonomske i političke komponente, piše NZZ i dodaje da privreda stagnira pri visokoj nezaposlenosti, stručna radna snaga masovno emigrira, dok je politički sistem nominalno demokratski, ali nedostaju kontrolni mehanizmi koji čine liberalnu demokratiju, a izvršna vlast odlučuje o svemu, otijelotvorena u autokratama Vučiću, Rami, Đukanoviću i Dodiku.

Parlamenti aminuju njihove odluke, pravosuđe se ne usuđuje na nezavisnost. Većina medija izvještava niz dlaku vlasti. Izbori su u tim uslovima puki plebisciti kojima vođe periodično legitimišu svoju moć, dodaje se u analizi.

Autor analizu za NZZ zaključuje „zbunjenošću“ Evropske unije protestima.

Portparolka Evropske komisije Maja Kocijančič je početkom sedmice negirala da je u pitanju Balkansko proljeće jer protesti navodno imaju sasvim različite karakteristike. „I kao i uvijek kada stvari loše stoje na Zapadnom Balkanu“, dodaje Ernst, „portparolka je posegnula za mantrom EU da region ima ‘jasnu evropsku perspektivu’ samo ako se dalje reformiše“.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...