BIO JE JEDAN OD NAJVEĆIH, KAD JE STIGAO PRVI PUT U SARAJEVO BIO JE ŠOKIRAN: Putnik, diplomat i ratnik ovo je zapisao o glavnom gradu BiH

„Slobodna Bosna“ nastavlja serijal iz povijesti

  • Jeste li znali

  • 25. Mar. 2019  25. Mar. 2019

  • 0

Glavni lik naše današnje priče je Evlija Čelebija, osmanski putopisac i diplomat.

Evlija se rodio na današnji dan 1611. godine u Istanbulu, studirao je teologiju, a kada mu je bilo 25 stupio je u službu sultana Murata IV. Iste godine sudjelovao je u ratu protiv Perzije. U službi svojega rođaka Mekel-Ahmed-paše, koji je zauzimao visoke položaje, više od 40 godina putovao je Osmanskim carstvom i upoznao mnoge zemlje i gradove.

Rezultate putovanja objavio je u djelu Putopis (Seyahatnama) u 10 knjiga u kojem opisuje vlastite doživljaje, iznosi anegdote i priče, ali daje i jedinstvena svjedočanstva za kulturnu povijest. U tom zanimljivom djelu opisao je bosanske i hrvatske krajeve kroz koje je proputovao. Prilikom 400. obljetnice njegova rođenja, UNESCO je 2011. proglasio godinom Evlije Čelebija.

Putopisi Evlije Čelebije imaju velikog značaja za historiografiju.

On u svojim putopisima opisuje gradove, povijest, građevine, običaje i tradiciju, kao i značajne ličnosti iz zemalja koje je posjetio.

Čelebija o Sarajevu 

Prema podacima grčkih i latinskih historičara, ovaj šeher se u početku sastojao od deset-petnaest bijednih koliba, koje je radi čuvanja klanca, sagradio kralj. Oko tri stotine regularnih vojnika vršili su službu čuvara u ovom strašnom klancu, tokom vremena su se namnožili, sagradili kuće, zasadili vinograde i bašče i podigli napredno malo naselje.

Tokom vremena razvio se tu šeher i postao poznato trgovačko mjesto (bender). Kasnije u doba Fatiha, snagama Ahmed-paše Hercegovića, osvojena je najprije Hercegovina, a zatim Zvornik. Poslije je osvojena i ova tvrđava, i u nju smješten dovoljan kontingent vojske. Dolje u šeheru, na mjestu gdje je sada Careva džamija (hunkari cami) podignut je veliki dvor (saraj) po kome je i šeher dobio svoje ime Saraj.

A kako je opet velikoj rijeci ime Bosna, to je ime rijeke spojeno s imenom šehera, pa se on naziva Bosna-Saraj. Izgradnja ovog grada je počela u doba osmanlija.

„To je krasan i malen grad, sazidan od kamena na jednom visokom brdu. Cjelokupna njegova površina iznosi upravo četiri stotine koraka. Na sjevernoj je strani mali opkop (hendek) a s južne i jugoistočne strane(kibla) sve dolje do rijeke Miljacke, ima provalija kao pakao, duboka za dva minareta. S ove strane tvrđava je jako ruinirana, ali joj se otuda uopće ne može nauditi. Međutim, sa strane druma za Mokro i od uzvišica (havale) što se nalaze s onu stranu Degirmenlije (Mlini) ova je tvrđava u tako ruiniranom stanju da nikako ne bi mogla odoljeti udarcima topa.

U njoj se nalazi gradski zapovjenik (dizdar) i posada. Ima čvrstu gvozdenu kapiju koja je okrenuta prema istoku. U tvrđavi se nalazi džamija Ebu-Feth Mehmed-hana, kuća imama, dvojice mujezina i vojnih svirača (mehter), zatim žitni magazini i nekoliko vojničkih kuća. Ispred gradske kapije je takav pogled dolje na šeher da se mogu sve kuće izbrojati. Naš gospodar Melek Ahmed-paša, obnovio je i popravio ovaj grad i obijelio ga tako da izgleda kao bijelo zrno bisera.

Sarajevo ima osim toga muftiju (šejhu-l-islam), predstavnika šerifa (nekibu-l-esraf) gradskog zapovjednika (dizdaraga), predstavnika Portinih spahija (sipah kethuda jeri) serdara kapukola (kapukolu serdari), agu janjičara budimskog kola, serdara džebedžija, serdara tobdžija, carinskog povjerenika (gumruk-emini), tržnog nadzornika (muhtesib-aga)“.

Foto: Arhiv

U Sarajevu ima 17.000 kuća prizemnih i na sprat koje su građene od tvrdog materijala. One su u dobrom stanju, a pokrivene su čeremitom i šindrom. Od ovih su najimpozantniji pašini dvori. Ostali saraji središta ejaleta nisu naročito impozantni ni prikladni za paše, jer su to tijesni odžaci (handan). Znamenitiji su saraj defterdara Musli-efendije, dvor glavnog defterdara (ser defterdari) Musli-paše i saraj Eb-paše

Džamije

Ima 177 bogomolja s mihrabom. U 77 klanja se džuma namaz. Prva je sultan-Fatihova džamija gore u gradu. To je pogodna, malena i skromna džamija. Dolje u šeheru lijepa je Ferhad-pašina džamija, koja je pokrivena olovom. U sredini šehera pokraj Sahat-kule nalazi se Husrev-begova džamija.

Ova džamija je danonoćno puna posjetilaca jer se nalazi na najživljem mjestu. To je starinska bogomolja s kamenim minaretom, a sva je pod kupolama koje su pokrivene olovom. Njen je osnivač jedan od zapovjednika Sulejmanova doba, a sagradio ju je blagom dobivenim u ratovima, to je džamija koja odise duhom svog pokojnog osnivača.

Kako su njeni vakufi vrlo bogati, i njen je upravitelj (mutevelli) jednom prilikom kada je bila velika i jaka zima u Bosni naredio u ime vakufa da se za brojni džemat grije voda u kazanima koji su veliki kao imaretski, pa je kroz sve hanefijske česme provedena topla voda kao rajsko vrelo Selsebil. Tu svi pobožni muslimani uzimaju abdest, a kad završe molitvu, blagosiljaju dobrotvora Husrev-bega. Još nekoliko džamija imaju ovakve česme s toplom vodom“.

Crkve

Sve su crkve malene, nema crkve sa zvonom. Crkve srpskih i latinskih kršćana su u dobrom stanju.
Europejci, Frenci i Grci, također vrše svoje vjerske obrede u ovim crkvama. Ima i jedna jevrejska sinagoga.

Na tri stotine mjesta postoje sebilji (sebilhane) gdje žedni ljudi piju vodu. Oni su podignuti iz ljubavi prema mučenicima sa Kerbele. Većina ih je u čarsiji i na trgu. Impozantni su sebilji: Ferhad-pašin, Husrev-begov, Murad-begov, Gazi Isa-begov i drugih prvaka i uglednih ljudi.

Javna kupatila (hamami)

Ima 5 privlačnih javnih kupatila. Zgrada Careve banje je najsvjetlija i najljepša. Ima još oko 670 kupatila u gospodskim kućama, jer u svakoj kući ima peć, pa su u kućama prvaka i velikaša podignuta raskošna kupatila. I ja sam se, siromah, s uživanjem kupao u mnogim gospodskim kupatilima.

Veliki putopisac Evlija Čelebija umro je 1682. u Kairu.

(SB)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...