BIO JE JEDAN OD NAJVEĆIH, KRAJIŠNIK, PATRIOTA, UZ NJEGA SU ODRASTALE GENERACIJE: Stao je na žulj moćnicima, a onda je SKOČIO U SMRT

„Slobodna Bosna“ nastavlja serijal iz povijesti

  • Jeste li znali

  • 26. Mar. 2019  

  • 0

Glavni lik naše današnje priče je jedan od najvažnijih bosanskohercegovačkih književnika Branko Ćopić.

Rodio se u selu Hašani kraj Bosanske Krupe, osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, nižu gimnaziju u Bihaću, a učiteljsku školu pohađao je u Banjoj Luci i Sarajevu, ali ju je završio u Karlovcu.

Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu diplomirao je 1940, na pedagoško-filozofskoj grupi. Odmah nakon podizanja ustanka u Bosanskoj krajini, 1941. godine, pristupio je partizanskim jedinicama, u čijim je redovima ostao do završetka rata.

Sve vrijeme boravka u partizanima radio je na organiziranju kulturno-prosvjetnih aktivnosti, a jedno vrijeme bio je i politički komesar združenih odreda Krupa-Sana. Taj period imat će veliki utjecaj na tematiku njegovog kasnijeg književnog stvaralaštva. Po završetku rata vraća se u Beograd, gdje je do 1949. bio urednik dječijeg časopisa "Pioniri".

Od 1950. do 1960. napisao je nekoliko pripovijetki (Jeretička priča, Večera za sekretara, Odumiranje nogu…) čiji se sadržaj nije dopao dijelu tadašnjeg političkog rukovodstva, zbog čega je kasnije imao velikih problema. Prvu priču objavljuje 1928., a prvu pripovijetku 1936. godine.

Ćopić je objavio oko 150 djela, bez ponovljenih izdanja i naslova u sabranim djelima, pa se s pravom ubraja u red najplodnijih i najčitanijih pisaca druge polovine 20. vijeka u bivšoj Jugoslaviji.

Prvu književnu nagradu dobio je 1938. od Akademije sedam umjetnosti za kratku priču, zatim Rakićevu nagradu iduće godine, potom nagradu Srpske kraljevske akademije 1940. godine.

Krajem pedesetih objavio je knjigu za djecu "Orlovi rano lete", prvi dio "partizanske trilogije". Njegoševu nagradu dobio je 1972. za antologijsku zbirku pripovedaka "Bašta sljezove boje". Ćopić je tu knjigu objavio 1970. godine.

Dobitnik je i Nagrade AVNOJ-a, a NIN-ovu nagradu za najbolji roman dobio je 1958. godine za roman "Ne tuguj, bronzana stražo".

Napisao je, između ostaloga i pjesmu za najmlađe "Ježeva kućica", do sada neprevaziđeno djelo za djecu.

Autor je scenarija za film Major Bauk. Djela su mu prevođena na albanski, bugarski, češki, engleski, esperanto, francuski, holandski, italijanski, kineski, mađarski, njemački, poljski, rumunski, ruski, slovački i turski jezik.

Bio je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Nosilac je Partizanske spomenice 1941., Ordena zasluga za narod I i II reda, Ordena bratstva i jedinstva I reda, Ordena Republike i dr.

Veliki pisac Branko Ćopić, na današnji je dan 1984. godine izvršio samoubistvo skokom s mosta na Savi u Beogradu.

Zanimljivo je kako je Ćopić u smrt skočio s „Brankovog mosta“, mosta koji Beograđani tako zovu zbog toga što izlazi na ulicu još jednog velikana pera- Branka Radičevića.

(SB)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...