NIJE POSTOJALA ŽENA KOJA S NJIM NIJE LEGLA U KREVET: Bježao je iz zatvora, bio je mason, špijun, vojnik, svećenik, ali prije svega najveći LJUBAVNIK svih vremena

„Slobodna Bosna“ nastavlja serijal iz povijesti

  • Jeste li znali

  • 02. Apr. 2019  

  • 0

Glavni junak naše današnje priče je Giacomo Girolamo Casanova Chevalier De Seingalt.

Talijanski avanturist, svećenik, glazbenik, vojnik, špijun, diplomat, slobodni zidar i pisac, često u središtu skandala vezanih uz žene, rodio se na današnji dan 1725. godine u Veneciji.

Najveći ženskar u povijesti čovječanstva zaslužan je što danas svakog pustolova i neodgovornog ljubavnika ljudi često nazivaju Casanovinim imenom.

Kao dječak Casanova je patio od snažnog krvarenja iz nosa do svoje osme godine. Nisu vjerovali da će mali Casanova preživjeti, čak su ga i roditelji zanemarili smatrajući kako mu nema pomoći, no život mu je spasila baka Marzia Farussi, kada ga je odvela jednoj ženi koja ga je izliječila. Spomenuta žena, čije ime nam ostaje nepoznato, Casanovi je doslovce podarila nov život ritualnim obredom koji je uključivao zaključavanje djeteta u svojevrsni lijes, prikupljanje dima iz svijeća i slične metode.

 

Njegova inteligencija od mladih dana ostala je zapisana i u službenoj biografiji.

Naime, u aristokratskom društvu kretao se i jedan Englez koji se silno volio služiti latinskim jezikom. Jednom prilikom Englez je upitao Casanovu, a tada mu je bilo svega 11 godina, zašto je imenica konus (vagina) muškog roda, a imenica mentula (penis) ženskog roda. Nakon kraćeg razmišljanja Casanova je na latinskom duhovito odgovorio: "To je zato što rob uzima ime svog gospodara."

Casanova je planirao postati svećenik. Naime, u ono je doba za mlade ljude skromnih financijskih mogućnosti to bila šansa da uđu u tzv. veliko društvo. Studirao je na sveučilištu u Padovi i u sjemeništu svetog Cypriana. No, kao svećenik previše je pio, jednom je pijan pao pri propovijedi s propovjedaonice, a kraj je definitivno uslijedio kada je s jednom mladom damom uhvaćen in flagranti. Potom je radio za odvjetnika Manzonija, a 1742. godine primio je doktorat s padovskog sveučilišta.

Godine 1744. postao je tajnik kardinala Acquavive u Rimu, ali novi skandal primorao ga je da napusti ovo radno mjesto i otputuje u Napulj. Nakon toga prijavio se u vojsku služivši na otoku Krfu, no uskoro je napustio vojsku, ali je time ostao bez sigurnog izvora prihoda. Stoga putuje u Istanbul, ali se na kraju opet vraća u Veneciju. Nakon povratka u rodni grad zapao je u loše društvo (tada je imao 21 godinu). Na jednoj pijanki, Casanova i njegovih sedam prijatelja odvajaju jednu ženu od supruga na prijevaru i ona te večeri vodi ljubav s cijelim društvom.

Izvor: Public

Kada je već bio na samom dnu i kada se uzdržavao svirajući violinu, (1746. postao je violinist u kazalištu San Samuel u Veneciji), iako nije bio sjajan violinist, sretan splet događaja promijenio mu je život. Vraćajući se kasno iz svatova u kojima je svirao, zapazio je u gondoli mletačkog plemića kojem je pozlilo, a u tom trenutku osim Casanove nikoga nije bilo u blizini da mu pomogne. Casanova mu je pomogao i spasio život. Ispostavilo se kako je riječ o glavaru velike venecijanske plemiće obitelji Bragadin. U znak zahvalnosti, Bragadin mu je dao slugu, gondolu, sobu i deset cekina na mjesec. To mu je omogućilo da živi na "visokoj nozi", no niti to nije potrajalo. Casanova je, što je i sam priznavao, bio osvetljubljiv, pa se tako jednom prilikom posvadio s nekim Grkom oko neke sitnice, pa mu se brutalno osvetio.

Prvo je otišao na groblje gdje je odsjekao ruku nekom mrtvacu i po noći se ušuljao u Grkove odaje i zaveo Grkovu ljubavnicu, a ruku je ostavio u krevetu. Kada je Grk ugledao ruku, doživio je infarkt. Zbog toga mu se spremalo uhićenje. Ipak, bogati Bragadin i ovaj put spašava Casanovu, javivši mu da hitno napusti Veneciju.

Rastrošni i osvetoljubljivi Casanova vrlo je volio žene. No, ono što je manje poznato, jest da je volio kada se žene prerušavaju u muškarce. Pored toga što je imao ljubavne afere s mnogim ženama, imao je i ljubavnu vezu s dvije časne sestre, a jedna od njih bila je i ljubavnica francuskog veleposlanika u Veneciji, budućeg kardinala. Premda se to možda u prvi mah ne da pretpostaviti, Casanova nije volio orgije, a to mu je donijelo dosta nevolja jer kada je venecijanski princ organizirao orgije, nikome nije dopuštao da ih izbjegne.

Casanova ih pak nadasve nije tolerirao i činio je sve da ih izbjegne jer nije volio igre u kojima ne nadzire stvari i u kojima nema moć. Nikada nije pomišljao na brak i tim povodom je zapisao: "Volio sam žene, no još sam više volio svoju slobodu." Dok je o svome zavođenju žena napisao: "Otklonio sam mogućnost neuspjeha u kategoriju nemogućega. Znao sam da ne postoji nijedna žena koja bi mogla odoljeti neprekidnoj pažnji i ustrajnosti muškarca kojemu je nakana da se ona zaljubi u njega."

Aktualne venecijanske vlasti uhodile su Casanovu, jer su ga smatrale opasnim ili pak u najmanju ruku smetnjom. Dana 26. srpnja 1755. godine uhitio ga je zapovjednik policije u ime suda. Izrečena mu je kazna od pet godina zatvora zbog protuvjerskog ponašanja i uvrede morala. No, pobjegao je iz venecijanskog zatvora, uz pomoć prijatelja oca Balbija, u Pariz, gdje je bio naročito popularan jer se smatralo kako je pobjeći iz tog zatvora praktično nemoguće. Mnogo kasnije ispostaviti će se kako je bio naslavnija osoba ikad zatvorena u venecijanskom zatvoru i jedina osoba koja je uspjela pobjeći iz njega. S vremenom je postao omiljena osoba na dvoru francuskog kralja Luja XV., a također i ljubavnik markize de Pompadour.

Casanova nikada nije imao redovite prihode, ali se odijevao vrlo dobro, volio je živjeti u skupim kućama, imati kočije i sluge, pozivati na raskošne večere, trošiti na žene koje je sretao, volio je kockati - prokockao je čitavo bogatstvo. Najveću zaradu je ostvario kada je u Parizu skupini ljudi pomogao organizirati državnu lutriju. Od provizije je, u razdoblju od godine i pol, zaradio - u današnjim omjerima, milijarde eura. Imao je i druge prihode od plaćenih poslova i usluga koje je obavljao za francuske vlasti.

Radio je čak i kao tajni agent za francusku vladu. Nije ga smatrao ozbiljnim poslom, ali je za njega bio dobro plaćen. Nakon toga u Parizu je otvorio tvrtku za bojenje odjeće gdje je zaposlio mnoge mlade žene kojima se kasnije naslađivao. Kako i dolikuje čovjeku njegova ugleda, volio je i varati. Jednu od prijevara izveo je nad gospođom D'urfé koju je prevario za 1.000.000 franaka (u razdoblju od tri do četiri godine) što je u ono doba bio golem novac.

Naime, gospođa D'urfé, kojoj je bilo 50-ak godina, imala je čudnu želju - željela se pomladiti, ali ne kao djevojčica, već kao dječak. Između ostalog o ovoj prijevari u svojoj autobiografiji Casanova će reći: "Pružajući potporu ludim zamislima te dame nije mi se činilo da je varam, jer to je već učinjeno, i nisam je nipošto mogao prestati iskorištavati. Da sam joj posve iskreno rekao kako su njene ideje smiješne, ne bi mi vjerovala pa sam odlučio prepustiti se struji."

Izvor: Public

Sa 52 godine vratio se u Veneciju i ponudio svoje usluge svojim donedavnim progoniteljima za koje je radio kao špijun i za to su ga plaćali. Međutim kako je bio svadljiv čovjek, posvađao se ubrzo s plemićem Grimanijem i napisao tekst u kojem je napao plemstvo nakon čega je izbio grozan skandal. Shvativši da će opet biti uhićen, napustio je Veneciju zauvijek. Htio se vratiti obitelji i rodbini, bratu i sestri u Dresdenu. No, put mu je stao u mjestu Teplice u Češkoj u kolovozu 1785. godine.

Tu je sreo grofa Josefa Balnsteina kojeg je upoznao prije dvije godine u Beču. Grof mu je ponudio mjesto knjižničara u svome dvorcu. U Teplicama je u dobi od 72 godine, na poticaj svog liječnika, počeo pisati knjigu i za dvije godine napisao je 12 knjiga naslovljenih "Povijest mog života". Knjige je, iako je bio Talijan, napisao na čistom francuskom jeziku. Danas je to jedna od najvećih autobiografija svih vremena. U tom djelu Casanova opisuje svoje avanture i ljubavne afere. Posao knjižničara Casanova je obavljao do svoje smrti - 4. lipnja 1798. godine.

(SB)

loading...

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...