Na današnji dan 1945. godine partizanske jedinice umarširale su u glavni grad Bosne i Hercegovine.

Evo kako je sve krenulo…

Još od sredine marta, Sarajevo je gotovo u potpunosti bilo opkoljeno sa tri korpusa JA, iako je u gradu ostalo utvrđeno još 38.000 nacista, ustaša i četnika. Vojnoj operaciji oslobođenja prethodila je odluka o formiranju Operativnog štaba za oslobođenje Sarajeva, donesena 17. marta.

Šest dana kasnije ovaj štab je izdao naređenje: "...za direktan napad na Sarajevo od snaga 5. korpusa učestvovat će 10. divizija u cjelini i 4. divizija bez jedne brigade...".

U noći s 27. na 28. mart, Luburić je povješao po gradu 55 ilegalaca koji su prethodno mučeni u tzv. "Luburića vili". Nakon strašnih mučenja (peglanja, kuhanja, kidanja) mnogi antifašisti su već mrtvi bili obješeni kako bi zastrašili Sarajlije.

Dana 28. III. 1945. kreće finalna operacija za oslobođenje.

Dana 3. IV. 1945., nacisti donose odluku o povlačenju dolinom Bosne, a za njima se povlače i ustaše. Prije povlačenja željeli su uništiti što više infrastrukure no u tome su ih spriječili ilegalci. Narodni heroj Vladimir Perić-Valter s grupom boraca čuvao je električnu centralu koju su ustaše htjeli uništiti prilikom povlačenja. Međutim, poginuo je, i to upravo 6. aprila, na dan kad je 3. korpus napokon oslobodio Sarajevo. 

Dana 5. IV. 1945. u 17 sati, kroz Višegradsku kapiju, ušle su prve partizanske jedinice za oslobođenje grada Sarajeva, 16. muslimanska NOU brigada. 

Dana 6. IV. 1945. slomljen je otpor Nijemaca i pripadnika NDH i Sarajevo je oslobođeno.

U antifašističkoj borbi od 1941. do 1945. živote je dao 10.961 građanin Sarajeva. 

Jedinice JA imale su u operaciji oslobođenja Sarajeva 637 poginulih, 2.020 ranjenih i 27 nestalih boraca.

ONDA GLEDAJ LAFČINO, VIDIŠ GA....

Vladimir Perić je rođen u Prijepolju 1919. godine. Poslje završene osnovne škole, upisao se u Trgovačku akademiju. Zbog lošeg materijalnog stanja, bio je prisiljen da se sam uzdržava i školuje. Poslje završene Trgovačke akademije, odlazi u Beograd na Visoku ekonomsko-komercijalnu školu. U vrijeme kada je bio na službi u Hipotekarnoj banci u Sarajevo, od 1940. godine postao je član Mjesnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Sarajevo, Prije toga je aktivno sudjelovao i radio u naprednom radničkom pokretu.

Kada su sile Osovine okupirale Jugoslaviju, Valter je nastavio ilegalno raditi u Sarajevu, da bi ubrzo stupio u Majevički partizanski odred, čiji je komandant postao krajem 1942. godine. Otišao je, zatim, u Zenički partizanski odred, koji se u početku pročuo po mnogim uspješnim akcijama. Valter je bio komandant udarnog bataljona.

U 6. istočno-bosanskoj brigadi bio je komandant bataljona.

Početkom 1943. godine, upućen je na ilegalni rad u Tuzlu. U ovom gradu, i pored izuzetno teških uvjeta rada, uspješno je izvršavao sve zadatke.

VLADIMIR PERIĆ VALTER

U ljeto 1943. godine, rukovodstvo NOP u Bosni i Hercegovini je uputilo Valtera na ilegalni rad u Sarajevo. Tamo je postao sekretar Mjesnog komiteta Partije, Kao iskusan borac i dobar poznavalac prilika u ovom gradu, učinio je mnogo da oživi ilegalni pokret. Davao je značajnu pomoć partizanskim jedinicama koje su djelovale u okolini Sarajeva. Organizirao je mrežu partizanske obavještajne službe. U nekoliko navrata, Specijalna policija pokušavala je da otkrije i uništi ilegalne punktove i sarajevsku organizaciju u cjelini. To joj, osim rijetkih slučajeva, nije polazilo za rukom.

Valter je još za života postao legenda, kao jedan od najiskusnijih i najhrabrijih obavještajaca narodnooslobodilačkog rata. Hrabar, veoma inteligentan, pronicljiv i sposoban borac, svaki put je nadmudrivao neprijatelja. Nekoliko puta je po specijalnim zadacima odlazio na slobodnu teritoriju i u Vrhovni štab narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije.

Gotovo do kraja rata, do 6. aprila 1945. godine, stajao je na čelu svih akcija ilegalne organizacije u Sarajevu. Poginuo je u završnim borbama za oslobođenje grada. Ostala je legenda o neustrašivom i odvažnom Valteru.

GORI VATRA

Vječna vatra je spomenik vojnim i civilnim žrtvama Drugog svjetskog rata u Sarajevu. Spomenik je napravljen 6. aprila 1946. godine na prvu godišnjicu oslobođenja Sarajeva od njemačke okupacije.

Foto: Arhiv

Spomenik se nalazi u centru grada, između ulica Maršala Tita i Ferhadije, a na zidu iza Vječne vatre uklesano je:

HRABROŠĆU I ZAJEDNIČKI PROLIVENOM

KRVLJU BORACA BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH,

HRVATSKIH, CRNOGORSKIH I SRPSKIH BRIGADA

SLAVNE JUGOSLAVENSKE ARMIJE, ZAJEDNIČKIM

NAPORIMA I ŽRTVAMA SARAJEVSKIH RODOLJUBA

SRBA, MUSLIMANA I HRVATA 6 APRILA 1945

OSLOBOĐENO JE SARAJEVO GLAVNI

GRAD NARODNE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

VJEČNA SLAVA I HVALA PALIM JUNACIMA

ZA OSLOBOĐENJE SARAJEVA I NAŠE OTADŽBINE

O PRVOJ GODIŠNJICI SVOGA OSLOBOĐENJA

ZAHVALNO SARAJEVO

(SB)