Istraživanje je pokazalo sljedeće:

• Broj ljudi koji nisu državljani EU-a, a imaju radnu dozvolu u Njemačkoj, povećao se s 217.000 u 2017. godini na 266.000 u 2018.

• Ovo je treća godina zaredom da taj broj raste za 20 posto.

• Većina tih ljudi je iz Indije (12%), Kine (9%), Bosne i Hercegovine (8%) i Sjedinjenih Američkih Država (7%).

• Oni u prosjeku imaju 35 godina, a više od dvije trećine su muškarci.

• Više od 80 posto njima ima privremenu radnu dozvolu, a samo 17 posto trajnu, koja im omogućava da u Njemačkoj ostanu na neodređeno vrijeme.

Veliki priljev sa zapadnog Balkana

Destatis prenosi da je njih gotovo 25 posto sa zapadnog Balkana, odnosno iz Albanije, Crne Gore, s Kosova, iz Makedonije, Srbije te Bosne i Hercegovine. U 2015. bilo ih je samo oko 9 posto.

Nakon što su zemlje zapadnog Balkana 2014. i 2015. godine proglašene za tzv. zemlje sigurnog porijekla, njihovim građanima postalo je teže dobiti humanitarne dozvole za boravak u Njemačkoj (npr. azil), i to je ono što je migraciju u cilju zapošljavanja učinilo održivijom opcijom. Osim toga od 2016. državljanima tih zemalja olakšan je pristup njemačkom tržištu rada.

Posebna kategorija

Zavod za statistiku naglašava da se državljani zemalja koje nisu članice EU-a, a imaju radnu dozvolu, ne bilježe u kategoriji: ukupan broj stranaca na njemačkom tržištu rada. Pod tom kategorijom se inače vode državljani zemalja EU-a, tj. oni koji mogu bez dozvole živjeti i raditi u bilo kojoj državi-članici, ali recimo i oni strani državljani registrirani u Središnjem registru stranaca (AZR) na temelju nekih drugih boravišnih dozvola koje im također daju mogućnost zapošljavanja – na primjer izbjeglice.

Njemačka vlada je krajem 2018. usvojila nove zakone u cilju rješavanja problema nedostatka kvalificirane radne snage. Te promjene podrazumijevaju da je sada kvalificiranim radnicima, uključujući i one koji nisu iz EU-a, olakšano doseljavanje u Njemačku, pogotovo ako je riječ o deficitarnim zanimanjima.

(SB / DW)