KORISNO JE ZNATI: Koje voće i povrće nakon poplava nije za ishranu

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi izdali su danas preporuke ratarima za postupanje s kulturama i stočnom hranom na poplavljenim područjima.

  • Jeste li znali

  • 20. Maj 2019  20. Maj 2019

  • 0


Lisnato povrće kao što je: salata, špinat, blitva, mladi kupus, mladi luk se bez obzira na dužinu plavljenja, pa bila ona i kratka i bez vidnih posljedica po usjev, ne smije koristiti u ishrani iz zdravstvenih razloga i ti usjevi se trebaju zaorati ili zatanjirati i na tim površinama zasnovati novu proizvodnju.

I jagode koje su poplavljene se ne smiju koristiti, upozoravaju iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

Plodovito, korijenasto i krtolasto povrće kao što su paprika, paradajz, patlidžan, krastavac, lubenica, dinja, krompir, mrkva, peršun i slično se nalaze u početnoj fazi razvoja i ukoliko su preživjeli poplavu i sada nastavljaju sa razvojem mogu se po prispijeću plodova koristiti u ishrani i prodavati, a s tih biljaka koje su sada u vegetativnom razvoju, treba bez čekanja kiše odstraniti prljavštinu (oprati).

Kod voćki stablašica ako nije došlo do fizičkih oštećenja ili dugotrajnijeg ležanja vode neće doći do nekih većih problema.

Problemi u voćnjacima nastaju zbog povećanja vlažnosti koje dovodi do povećanog napada biljnih bolesti i većeg pritiska štetočina, a treba voditi računa o tome i redovno vršiti preglede i zaštitu zasada.

"Ako se voda na zasijanim parcelama kratko zadržala, a sjeme nije niklo nakon povlačenja vode na površinama zasijanim kukuruzom potrebno je izvršiti razbijanje pokorice na površini zemljišta kako bi se omogućila aeracija i poboljšalo nicanje biljaka, dalje nastaviti s uobičajenom agrotehnikom", naveli su iz tog resora.

Ukoliko je sa parcela bujica odnijela sjetveni sloj zemljišta treba, savjetuju, potanjirati parcelu i izvršiti ponovnu sjetvu.

Žita (pšenica, tritikale) koja su još u vodi, vjerovatno će biti uništena, te je ove površine nakon povlačenja vode potrebno što prije zaorati zajedno sa cjelokupnom masom i planirati postrnu ili čekati jesenju odnosno proljetnu sjetvu.

Ako je došlo do polijeganja usjeva, a usjev je prljav od zemlje, ima raznih nanosa, lišće je uglavnom trulo, stabljika omekšana, ovakav usjev treba što prije zaorati.

Dodaju da žita, gdje se voda manje zadržala i tamo gdje klas nije bio u vodi, mogu da do kraja perioda zrenja donesu kakav takav prinos, a to naročito važi za sorte koje kasnije stasavaju.

(Fena/SB)

loading...

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...